HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA 7 RAZRED Povijest hrvatskoga

HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA 7. RAZRED Povijest hrvatskoga jezika OBRADA NOVOGA GRADIVA Ispit iz povijesti jezika? Kako ću to naučiti, Fićo? SPORAZUMIJEVAMO SE I IZRAŽAVAMO HRVATSKIM JEZIKOM HRVATSKE JEZIČNE NITI 7

O čemu razgovaraju Klara i Filip? – Baš ne shvaćaš, Fićo! Povijest je povijest, pravila su pravila, a moje je pravilo da je povijest nenaučiva. Gotova sam! Dobit ću kulju i upropastit ću si ocjenu! A i ti me još mučiš! – odbrusi Klara prijatelju na pitanje kad misli učiti povijest hrvatskoga jezika. Ispit je sljedeći tjedan. POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA HRVATSKE JEZIČNE NITI 7

Od ozaljskog kruga do ilirskog pokreta U 17. st. oko grada Ozlja okupljalo se hrvatsko plemstvo i intelektualci koji su izgradili svojevrstan hrvatski standard na temelju svih triju narječja. Najvažniji je autor Ivan Belostenec. On je sastavio rječnik Gazofilacij ili Latinsko -ilirska riznica riječi. POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA HRVATSKE JEZIČNE NITI 7

Od ozaljskog kruga do ilirskog pokreta U drugoj polovici 18. stoljeća u djelima prosvjetiteljskih štokavskih pisaca rabi se već uvelike ujednačena štokavica pa se katkad to razdoblje smatra početkom hrvatskoga standardnoga jezika. POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA Matija Antun Relković Andrija Kačić Miošić HRVATSKE JEZIČNE NITI 7

Ilirski pokret • U 19. stoljeću Hrvatska rascjepkana na provincije. • Još uvijek nema jedinstvenoga standardnog jezika. • Mađarizacija je sve jača. POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA Hrvati se zato organiziraju u nacionalni, politički i kulturni pokret – hrvatski narodni preporod ilirski pokret. Članovi pokreta – ilirci. Idejni vođa – Krapinac Ljudevit Gaj. HRVATSKE JEZIČNE NITI 7

Ljudevit Gaj – slovopis Č? POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA HRVATSKE JEZIČNE NITI 7

Ljudevit Gaj – slovopis • Glasovi č, ć, ž, š, đ, lj, nj različito su se pisali u različitim hrvatskim krajevima. Ljudevit Gaj ujednačava dotadašnji način pisanja slova – slovopis. POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA HRVATSKE JEZIČNE NITI 7

Ljudevit Gaj – novine POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA HRVATSKE JEZIČNE NITI 7

Ljudevit Gaj – novine POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA HRVATSKE JEZIČNE NITI 7

Ljudevit Gaj – novine POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA HRVATSKE JEZIČNE NITI 7

19. st. Hrvatski jezik – službeni jezik • 1843. Ivan Kukuljević Sakcinski – prvi govor na hrvatskome jeziku u Saboru • 23. 10. 1847. proglašenje hrvatskoga jezika službenim (diplomatičkim) u Saboru POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA HRVATSKE JEZIČNE NITI 7

Borba filoloških škola filološka škola – skupina jezikoslovaca okupljena oko iste ideje u vezi s određenim jezičnim pitanjem – hrvatske filološke škole 19. stoljeća raspravljaju o načinima standardiziranja hrvatskoga jezika POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA HRVATSKE JEZIČNE NITI 7

Borba filoloških škola Nisu svi jezikoslovci imali iste ideje u vezi sa standardizacijom hrvatskoga jezika. Formiraju se prvo tri filološke škole, a zatim četvrta. POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA HRVATSKE JEZIČNE NITI 7

Pobjeda hrvatskih vukovaca Ivan Broz, 1892. Tomo Maretić, 1899. Ivan Broz i Franjo Iveković, 1901. • politička potpora bana Khuena Hedervaryja • ugled mlađih jezikoslovaca okupljenih oko ideje srpskog jezikoslovca Vuka Stefanovića Karadžića • objava triju jezičnih priručnika: pravopisa, gramatike i rječnika POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA HRVATSKE JEZIČNE NITI 7

Posljedice pobjede hrvatskih vukovaca • konačan oblik standardnoga jezika na novoštokavskoj osnovici ijekavskoga dijalekta potvrđen u usmenoj (pučkoj) književnosti • zanemarivanje cjelokupne hrvatske književne baštine, odbacivanje riječi kajkavskoga i čakavskoga narječja OSIROMAŠIVANJE HRVATSKOGA JEZIKA POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA HRVATSKE JEZIČNE NITI 7

Ideje jezičnoga jedinstva Nakon Drugoga svjetskog rata u sklopu tadašnje jugoslavenske države opet oživljava ideja o hrvatskom i srpskom jedinstvu mada su to različiti jezici. Iako je službeno zajamčena ravnopravnost svim ostalim jezicima, srpski se nameće kao državni jezik u sudstvu, državnoj upravi, diplomaciji, vojsci, policiji. POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA HRVATSKE JEZIČNE NITI 7

Novosadski dogovor 1954. U skladu s društveno-političkim okolnostima toga vremena, održan je sastanak hrvatskih i srpskih jezikoslovaca i književnika 1954. u Novom Sadu na poziv Matice srpske. Najvažniji zaključci: 1. Narodni jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca jedan je jezik. Stoga je književni jezik koji se razvio na njegovoj osnovi i oko dva glavna središta, Beograda i Zagreba, jedinstven, s dva izgovora, ijekavskim i ekavskim. 2. U nazivu jezika nužno je uvijek u službenoj upotrebi istaći oba njegova sastavna dijela. POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA HRVATSKE JEZIČNE NITI 7

Novosadski dogovor 1954. 3. Oba pisma, latinica i ćirilica, ravnopravna su; zato treba nastojati da i Srbi i Hrvati podjednako nauče oba pisma, što će postići u prvom redu školskom nastavom. 4. Oba izgovora, ekavski i ijekavski, također su u svemu ravnopravna. POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA HRVATSKE JEZIČNE NITI 7

Posljedice Novosadskog dogovora Objavljuju se zajednički jezični priručnici. Pravopis hrvatskosrpskoga književnog jezika (1960. ), tzv. Novosadski pravopis za Hrvate je tiskan latinicom i ijekavski, za Srbe ćirilicom i ekavski. POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA HRVATSKE JEZIČNE NITI 7

Posljedice Novosadskog dogovora 1. svezak A – F POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA 2. svezak G – K Započet je rad na rječniku suvremenoga jezika dviju matica (Matice hrvatske i Matice srpske) pod naslovom Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika – na hrvatskom latinicom, a na srpskom ćirilicom. Hrvati ga nisu dovršili (adok), a Srbi jesu. HRVATSKE JEZIČNE NITI 7

Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1967. Hrvatski intelektualci okupljeni oko Matice hrvatske i Društva hrvatskih književnika sastavljaju Deklaraciju (izmjena i dopuna Ustava). Zahtijeva se: • jednakost četiriju književnih jezika: slovenskoga, hrvatskoga, srpskoga i makedonskoga • dosljedna primjena hrvatskoga književnog jezika u školama, novinstvu, javnom životu, na radiju i televiziji • uporaba nacionalnoga imena jezika. Potpisalo ju je 18 hrvatskih znanstvenih, sveučilišnih i kulturnih ustanova. POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA HRVATSKE JEZIČNE NITI 7

Sudbina hrvatskoga jezika u 20. st. Matica hrvatska odustaje od daljnje izrade rječnika te odbacuje Novosadski pravopis. Priprema se novo, hrvatsko izdanje. Godine 1971. objavljen je u Londonu Hrvatski pravopis Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša. POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA HRVATSKE JEZIČNE NITI 7

Sudbina hrvatskoga jezika 20. /21. st. Osamostaljenjem Republike Hrvatske konačno se rješava jezično pitanje: u Ustavu od 22. prosinca 1990. stoji da je u službenoj uporabi hrvatski jezik i latinično pismo. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju hrvatski jezik postaje 24. službeni jezik Europske unije. POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA HRVATSKE JEZIČNE NITI 7

Otkrivanje spomen-ploče 2017. godine uz 50. obljetnicu potpisivanja i objavljivanja Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika Kroatisti dr. sc. Marko Samardžija i akademik Stjepan Damjanović otkrivaju spomen-ploču u atriju Matice hrvatske u Zagrebu POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA HRVATSKE JEZIČNE NITI 7

Riječ na dočetku Hrvatski jezik najvažniji je spomenik cjelokupne hrvatske kulturne baštine, mi drugoga jezika nemamo, izgubimo li ga, izgubili smo sebe. akademik Petar Šimunović Sanja Miloloža, slikokaz Iva Miloloža, crtež