HRVATSKE BOINE PJESME I OBIAJI Pretkranski obiaji Boini
HRVATSKE BOŽIĆNE PJESME I OBIČAJI
Pretkršćanski običaji • Božićni običaji svih europskih naroda većim dijelom pretkršćanskoga podrijetla • Crkva je kroz povijest uspjela (više-manje) odjenuti u kršćansko ruho predkršćankse običaje • Dala im je kršćanski smisao i obilježje • pa su se skladno uklopili u Otajstvo Božića. • Preko običaja najlakše i najučinkovitije se prenosi određena kultura, moralne i duhovne vrijednosti jednog naroda
Pretkršćanski običaji • Najstariji pisani spomen o slavljenju Božića • • u Rimu zabilježen je u Kronografu za god. 354. 25. prosinca rimski građani slave rođendan nepobjedivog sunca kršćani Rima slavili Kristovo rođenje 25. prosinca 336. u novoizgrađenoj bazilici na Vatikanskom brežuljku
Hrvatske tradicijske pjesme • omiljen dio hrvatskog kulturnog identiteta • pripadaju među: • najbrojnije • najraznovrsnije • najljepše božićne pjesme na svijetu.
Hrvatske tradicijske pjesme • M. Gavazzi: • poneke hrvatske božićne popijevke svrstavaju se „među najstarije primjere hrvatskog stihotvorstva“ • Pariška pjesmarica • iz 1380. • najstarija poznata hrvatska pjesmarica
Hrvatske tradicijske pjesme mnogobrojnost • Teško ih je pobrojiti jer su uglavnom sačuvane usmenom predajom. • Neke su vrlo stare, a neke su nastale prije sto godina ili pak u novije vrijeme. • Hrvati su najviše prihvatili božićne pjesme • osim pasionske baštine i plača Blažene Djevice Marije • U njima pronalaze izraz vlastite duše, povijesti i sadašnjosti. • Istodobno dopuštaju da ih te pjesme odgajaju, oblikuju • Hrvatski narod ne zaostaje za drugim narodima
Hrvatske tradicijske pjesme - značenje • pjesme Božjega naroda • u njima se prepoznaje • s njima se poistovjećuje • njima najbolje izražava svoju vjeru, cjelovito kršćansko vjerovanje, svoje kršćansko opredjeljenje, spremnost nastaviti Isusovo djelo među ljudima i danas • Glazba • impresivno utječe na čovjeka • stvara ozračje radosti i svečanosti u pripravljanju i slavljenju blagdana Rođenja Gospodinova – Božića
Hrvatske tradicijske pjesme - osobitost • specifična simbioza crkvene i tradicijske glazbe • Pučki pjevači preuzeli su osnove koralne psalmodije • No, načini na koje preoblikuju crkvene napjeve gotovo su uvijek vezani uz stilske osobitosti tradicijske glazbe kraja u kojem žive • ponosni na vlastitu i bogatu glazbenu kulturološku baštinu • • koja je nastajala kroz dugo razdoblje. Svaki hrvatski kraj ima svoje običaje nacionalna crkvena pjesmarica se ustalila poslije Prvoga svjetskoga rata To je ono što mnogi veliki narodi nemaju
Hrvatske tradicijske pjesme - Došašće • Došašće • radosno liturgijsko vrijeme • praćeno lijepim popijevkama koje hrvatski narod posjeduje kao niti jedan drugi, one su neotuđivi dio u sadašnjoj glazbenoj kulturi Crkve • neke od najpoznatijih: • 'Padaj s neba', 'Zlatnih krila', 'O Marijo, ti sjajna zornice', 'Poslan bi anđeo Gabrijel', 'Ptičice lijepo pjevaju', 'Visom leteć ptice male’. • izražava se radost skorom dolasku Božića • potiče se vjernike da se duhovno pripreme za blagdan Božića • iskazuje se štovanje Blažene Djevice Marije
Hrvatske tradicijske pjesme Kolendanje • Najstariji je spomen kolede kod Bugara u 9. stoljeću • u Sinajskom trebniku u kojem se zabranjuje običaj “bivših poganih” da prvoga siječnja idu u koledu. • U Rusiji se u 11. st. koledovanje smatralo običajem starih poganih i ističe se da “nije lijepo koledovati ni rusalije plesati”. • Slično je i kod drugih Slavena. • U Hrvatskoj se kolede prvi put spominju u dubrovačkom Statutu iz 1292. godine
Hrvatske tradicijske pjesme Kolendanje • Koleda znači: skupno pjevanje muške djece, mladića pa i odraslih ljudi; pjevanje (kolendanje) mladića djevojci pod ponistrom; obred, ophod, pjesma, čestitanje; božićni kruh, božićno darivanje, božićna vatra, božićna slama koja se na Badnju večer prostirala po sobi; • Badnji dan, Novu godinu • • • Neki etnolozi i antropolozi navode da naziv koleda potječe od imena praslavenske i sveslavenske božice Kolede ili boga Koleda. • Koleda baštini naziv prema grčkom i latinskom glagolu caleo što znači zazivati, pozivati, sazivati. 24 • Neki znanstvenici smatraju da naziv koleda potječe od latinske riječi kalendae što znači prvi dan u mjesecu
Hrvatske tradicijske pjesme Kolendanje • kolendanje ili kolendavanje • poznati dalmatinski božićni i novogodišnji običaj • uvodi u blagdansko raspoloženje • okuplja i nosi bitnu poruku Božića među ljude • dobra volja, mir i zajedništvo
Hrvatske tradicijske pjesme Kolendanje • Koledarske je skupine najčešće činilo: • • pet do sedam mladića. Kod gradišćanskih Hrvata dvadesetak mladića ponekad činili momci i djevojke zajedno ponekad muška djeca (dječurlija).
Hrvatske tradicijske pjesme Kolendanje • Koledarski običaj: • idu od kuće do kuće • pjevaju, čestitaju imendan ili blagdan koji je toga dana • traže simbolične darove. • U Belom na otoku Cresu • dječacisu od dvanaest – trinaest godina • odmah nakon što bi povečerali na Badnju večer zapalili feratić, uzeli vrećicu i otrčali iz kuće. Na večer bi se sastali u skupine po tri – četiri i po dogovoru krenuli obilaziti selo. • Išli bi do kuća u kojima su znali da će dobiti darove te bi pokucali i svima čestitali Božić i predstojeće blagdane.
Hrvatske tradicijske pjesme Kolendanje • motivi u koledarskim pjesmama: • • prepleću se s motivima adventskih i božićnih usmenih lirskih vjerskih pjesama pretežito svjetovne Strukturom su bliske zdravicama i blagoslovima Najčešće im svaki stih završava pripjevom koledo, koledo • Sadržaj koledarskih pjesama • raznovrstan • varira od ljubavne, povijesne, mitske do vjerske tematike
Hrvatske tradicijske pjesme Kolendanje • obzirom na tekst koji je pratio dionice ophoda imale tri dijela: 1. dio • pjevanje pod prozorom, kapijom ili vratima doma • pozdrav ukućanima 2. dio • pjevanje u domaćina • obraćanje svakom domaćinu poimenice • izražavanje lijepih želja svakom domaćinu 3. dio • pjevanje u domaćina • traženje darova od domaćina
Kolenda - Dobra večer ovom stanu
Hrvatske tradicijske pjesme - Božić • Izriču Sve su te pjesme nadahnute Evanđeljem - one su zapravo prepjevano Evanđelje! • koje je narod doživljavao u božićno vrijeme slaveći utjelovljenje Božjeg Sina u osobi Isusa Krista • Sve su te pjesme nadahnute Evanđeljem - one su zapravo prepjevano Evanđelje! • "Cythara octochorda" • prva veća zbirka božićnih pjesama • objavili Hrvatski pavlini 1731. godine • U toj pjesmarici nalazi se i pjesma: 'Narodi nam se kralj nebeski'.
Hrvatske tradicijske pjesme - Božić • poznate božićne pjesme su: • 'U se vrime godišća’ • najstarija pjesma • nastala na hrvatskom Jadranu • • • 'Narodi nam se kralj nebeski’ 'Svim na zemlji’ 'Radujte se narodi’ 'Oj, pastiri’ 'Veselje ti navješćujem’ • Veliki broj božićnih pjesama je harmonizirao za mješoviti zbor i orguljsku pratnju Franjo Dugan (1874 -1948).
Hrvatske tradicijske pjesme – pitanje za raspravu Kako se može dogoditi da mi, koji imamo božićne pjesme iz Srednjega vijeka ('U se vrime godišta’), na starohrvatskom jeziku ('U se vrime godišta', 'Spavaj, spavaj Ditiću', 'Ovoga vrimena’) i s izvanrednim teološkim sadržajem božićnog otajstva, sada ostavljamo i zanemarujemo naše vrijednosti, a usvajamo tuđe, koje ni sadržajem, ni oblikom nisu ništa bolje od onoga što već imamo („Zvončići, zvončići…“, „Sretan Božić, svakome“, etc. ) - ne spadaju u našu kulturu i tradiciju
Hrvatske tradicijske pjesme – pitanje za raspravu Naše drevne božićne pjesme, spomenici naše kulture i identiteta, pjevaju se suvremenim jezikom ('U sve vrijeme godišta', 'Spavaj, spavaj Djetiću’), a one koje usvajamo izvana, i držimo ih 'modernima', još su na staroengleskom, netaknute u svom jezičnom i glazbenom obliku
Hrvatske tradicijske pjesme - Božić • Današnja se Hrvatska nastoji dokazati kao ravnopravna članica europske zajednice naroda i kultura. • Upitno je kako u tome nastojanju sačuvati identitet i kulturnu osebujnost, ne raskinuti vezu s tradicijom, očuvati baštinu? • Na razini kulturne politike: • Hrvatska se ističe suradnjom s UNESCO-om u zaštiti kulturne baštine • Na razini kulturne prakse: • Hrvatska se ističe njegovanjem i scenskim prikazivanjem tradicijske kulture, posebice folklorne glazbe, plesova, običaja
Hrvatske tradicijske pjesme - Božić • navedene kulturne aktivnosti: • vrlo popularne • okupljaju brojne poklonike • posebice u amaterskim folklornim društvima. • Mnogi fenomeni tradicijske kulture • posebice tradicijski zanati i običaji • danas žive novim životom u okviru kulturnoga turizma • korištenja baštinom u turističkoj ponudi
Božićna pjesma – Narodi nam se Kralj nebeski
Zaključak • Čuvajmo tradiciju i Božić svojih otaca! „Zaboraviti pretke znači biti potok bez izvora, stablo bez korijena“. • Ta rječita mudra izreka zorno svjedoči i upozorava na važnost očuvanja i njegovanja baštine koju novim naraštajima brižno prenose njihovi preci
HVALA!
- Slides: 26