HRVATSKA NARJEJA Dobila su imena prema obliku upitnoodnosne

HRVATSKA NARJEČJA Dobila su imena prema obliku upitno-odnosne zamjenice što. ŠTOKAVSKO NARJEČJE KAJKAVSKO NARJEČJE

Gdje mi je domaja? – Vidjele je nisu Dugo moje oči. Njene drage gore Snivaju i sada sjetne razgovore Dubova u mirnom, orlovskome visu. Gdje mi je domaja? – Moji dragi svi su FRAN GALOVIĆ, CHILDE HAROLD Nestali već davno. – U mom srcu gore Zanosi – i oni možda umrli su? – – Oko mene svuda more. Pusto more. Nebo šuti kao davna uspomena Očinskoga kraja gdje mi sunce sja, Gdje se bršljan vije oko rodnog praga… Šuti, noćno nebo! – Zbogom, zemljo draga! Gubiš se ko lijepa, izginula sjena, Koju nikad neću ugledati ja!

PRISJETITE SE! Rekli smo da je temelj standardnoga jezika štokavsko narječje, ali da to ne znači da je standardni jezik jednak štokavskom narječju. OBILJEŽJA ŠTOKAVSKOG NARJEČJA . . . a sada se vrati na prethodnu stranicu i u • najrasprostranjenije narječje prouzročenim turskim bilježnicu ispiši koja (proširilo se migracijama Sada uz konkretne primjere štokavska obilježja osvajanjem hrvatskih zemalja) pokušaj obrazložiti rečeno. prepoznaješ u pjesmi STARI HRVATSKI PODRIJETLO NAGLASAK GLASOVNE GLASOVI IZGOVOR GLASA PISCI RIJEČI PROMJENE JATA ě Childe Harold. Šiško Menčetić Đore Držić Matija Divković Andrija Kačić Miošić Matija Rekljović turcizmi, hungarizmi, talijanizmi i germanizmi • • • četveronaglasni sustav posljednji slog nenaglašen na unutranjim slogovima samo uzlazni naglasci • • • nedosljedna jotacija (neđelja, nedjelja) vokalizacija (mislio) sažimanje (išo, gledo) • • ponekad na kraju sloga l prelazi u o učestalo gubljenje suglasnika h na početku riječi (oću, ajde) glasovnu skupinu čr zamjenjuje skupina cr (črn>crn) na početku riječi umjesto suglasnika v dolazi ikavski (čovik) ekavski (čovek) jekavski (čovjek) OBLICI RIJEČI • • duga množina u sklonidbi dijela im. m. r. (kraljevi, gradovi) isti padežni nastavci u dativu, lokativu i instrumentalu množine (stolovima, knjigama, stvarima)

Crn-bel… crn-bel… V trsu popeva, Grozdje dozreva… Crn-bel… FRAN GALOVIĆ, CRN -BEL Mi čuli vre jesmo Tri večeri tu… Crn-bel… Dok večer se zmrači, On pesmo zavlači, Drago, starinsko, Na kojem je narječju navedena pjesma? Jesensko to pesmo Veselo vinsko: Crn-bel… crn-bel. . I znamo, da leto Otišlo je, eto – Baš kakti vu snu… Crn-bel… crn-bel…

SAD ZNAŠ SVA KAJKAVSKA OBILJEŽJA KAJKAVSKOG NARJEČJA OBILJEŽJA pa se vrati na prethodnu stranicu i iz pjesme Crn-bel u bilježnicu ispiši sva kajkavska obilježja koja si u • kajkavsko narječje je do 19. st. imalo ulogu književnoga njoj jezika prepoznao. STARI HRVATSKI PISCI PODRIJETLO RIJEČI NAGLASAK GLASOVNE PROMJENE Tituš Brezovački Juraj Habdelić Antun Vramec germanizmi, hungarizmi i zastarjelice • • može stajati na bilo kojem slogu GLASOVI u imenici m. r. u • mn. i u imenica ž. r. u jd. nema sibilarizacije (noga>nogi, duh>duhi) • • • glasovna skupina čr zamjenjuje glasovnu skupinu cr (crv>črv) l na kraju riječi ne prelazi u o (izgubil) umjesto lj govori se l (ludi) te jn umjesto nj (kojn) zvučni suglasnici na kraju riječi izgovaraju se bezvučno (krv – krf, grad – grat) IZGOVOR GLASA JATA ě OBLICI RIJEČI ekavski (čovek) • • stariji padežni obici upotreba određenoga umjesto neodređenoga pridjeva (On je tak lepi. ) komparativ pridjeva se tvori nastavcima – ši, -ejši (starejši) prijedlozi s/u imaju oblik z/v povratni se glagoli rabe s povratnom zamjenicom u dativu (Sjedi si. ) Česta uporaba umanjenica nema F 1, imperfekta, aorista, gl. priloga prošlog, a budućnost se izriče F 2

Ovdi usrid luke naša mlada plavca Uzdvigla je jidra voljna, smina i nova. I hoteća pojti putom svojeg plova Gre prez kog vojvode al zakonodavca. Budi da smo virni krivovirna pravca, TIN UJEVIĆ, OPROŠTAJ Na kojem je narječju navedena pjesma? Ništar manje čtîmo (koko i zemlja ova) - Kî va versih libar množ harvacki skova Marulića Marka, splitskog začinjavca. U lipom jaziku, gdi "ča" slaje zvoni, Mi dobročasimo garb slovućeg greba I tokoj ti napis dijački i stari. Zbogom, o Marule! Pojti ćemo, poni Žaju imimo velu sunčenoga neba: Korugva nam ćuhta; gremo, mi puntari!

OBILJEŽJA ČAKAVSKOG NARJEČJA Vrati se na prethodnu stranicu i u bilježnicu ispiši sva čakavska obilježja koja • čakavskim su narječjem napisani prvi hrvatski tekstovi pronalaziš u pjesmi Oproštaj. • STARI HRVATSKI PISCI PODRIJETLO RIJEČI NAGLASAK GLASOVNE PROMJENE GLASOVI IZGOVOR GLASA JATA ě OBLICI RIJEČI Marko Marulić Petar Hektorović Hanibal Lucić Petar Zoranić riječi talijanskog podrijetla i zastarjelice • • • stari naglasni sustav naglasak može biti i na zadnjem slogu • ne provodi se jotacija (grozje) na kraju sloga l ne prelazi u o (posal) • • • razlikovanje glasova č/ć glasovna skupina čr zamjenjuje skupinu cr m na kraju riječi prelazi u n (jesan) lj prelazi u j (jubav) završno se l gubi ili ostaje (bi/bil) prijedlog v, va vrime, ditinjstvo, bel • • infinitiv gubi krajnje i (poć, gledat) F 1 oblikom je isti kao u štokavskome poseban je oblik prezenta i glagolskog pridjeva radnog (bija, poteka)

RASPROSTRANJENOS T HRVATSKIH NARJEČJA

ZADATCI: 1. Prepisati prezentaciju u svoje bilježnice (pjesme, oblačiće, stari pisci hrvatski, podrijetlo riječi i naglasak ne). Samo: Npr. Stavite naslov - Obilježja kajkavskog (čakavskog, štokavskog) narječja te prepišete glasovne promjene, glasovi, izgovor glasa jata i izgovor riječi