HRVATSKA BATINA Drevna batina Na prostorima dananje Hrvatske

HRVATSKA BAŠTINA

Drevna baština �Na prostorima današnje Hrvatske nižu se od davnina mnogi slojevi pretpovijesnih kultura čije je formiranje i nestanak vezano uz prenošenje tuđih kultura i migriranje manjina. �Razne kulture potječu još iz doba neolitika ( mlađeg kamenog doba ) i eneolitika ( bakrenog doba ) prema antici, romanici, gotici, renesansi itd.

Neolitik � Prastanovnici mediteranske skupine na obalnom području i panonske skupine na kontinentalnom području razvijaju neolitičke kulture, a najvažnije su: � Starčevačka kultura (fino obrađeno posuđe, crvene ili žute boje, ukrašeno oslikavanjem engobom) � Istarska kultura (specifična po kućama od suhoziđa – tzv. bunje koje su se očuvale za pastire sve do 19. st. ) � Sopotska i Korenovska kultura (poznata po keramici ukrašenoj paralelnim ravnim, lučnim ili izlomljenim urezima) � Danilska kultura (fino posuđe tamnih boja koje je ukrašeno urezivanjem geometrijskih motiva, spirala i meandara)

Starčevačka kultura Kultna posuda Vučedol Lonac – Zadubravlje

Istarska kultura �Istarska kultura je poznata po kažunima ( bunjama ) �To su okrugla poljska skloništa, građena u tehnici suhozida, okruglog oblika sa stožastim ili stepenastim vrhom �U prapovijesti su služili za stanovanje, a kasnije za smještaj poljoprivrednog alata, te pastirima kao zaklon u vrijeme nevremena.

Korenovska kultura �Kultura je prepoznatljiva po finoj, sivkastoj keramici ukrašenoj urezivanjem – jednostrukim ravnim, izlomljenim ili lučnim crtama, spiralnim kukama, ili dvostrukim i trostrukim usporednim crtama koje tvore trakaste uzorke. Posuda nađena u Osušku u Kaniškoj Ivi pokraj Garešnice

Danilska kultura �Posuđe danilske kulture je dojmljivo zbog bogate ornamentike izvedene udubljivanjem, urezivanjem, žigosanjem, reljefnim oblikovanjem kombinirano s crvenom i bijelom inkrustacijom. Ukrasi su strogo geometrizirani a prevladavaju trokuti, rombovi, cik-cak, meandar, šahovska polja, a najčešći je spiralni ukras koji je i posebno svojstvo kulture.

Eneolitik �Eneolitik ili bakreno doba u Hrvatskoj je najzanimljivije u Vučedolskoj kulturi gdje se posuđe odlikuje izvanrednom kvalitetom, crnom bojom visokog sjaja te specifičnim ukrasnim stilom izvedenim urezivanjem, duborezom ili rovašenjem, a upotpunjenim bijelom, crvenom ili žutom inkrustacijom s izraženom geometrizacijom ukrasa.

Vučedolska kultura � Oko 3000. pr. Kr. pojavljuje se vučedolska kultura, kad u Vučedolu živi oko 2000 i 3000 stanovnika, te je bila riječ o jednom od najvažnijih centara toga doba. � Ova je kultura nastala upravo na Vučedolu, gdje su i njezini najstariji nalazi. � Ovo je prva kultura koja koristi tanjure za posluživanje hrane samo jedne osobe, dok su se dotada koristile zajedničke posude za hranu. � Iz ove kulture najpoznatija je vučedolska golubica.

Vučedolska golubica �Vučedolska golubica je najpoznatija keramička posuda s arheoloških iskopina na Vučedolu. �Tamne je boje, ukrašena bijelim ukrasima (mašnice, ogrlica, niz valovitih i cik-cak crta na krilima) u urezanom ukrasu i ornamentu nastalom žigosanim ubadanjem.

Antika �U antici se pojavljuju gradovi pravokutnog oblika, vile, razvijena trgovina – luke, javne zgrade, hramovi i teatri. Grčka brončana glava Artemide Djevojka iz Salone, rimski kameni portret Hrvatski Apoksiomen

Obrti i umijeća � građevinske vještine (izrada krova, nabijanje zemljanog poda, izrada zida od naboja, pletenje ograde od šiblja, mazanje pletera) � lončarstvo � medičarstvo i licitarstvo � ugljenjarenje � bunarenje � tradicijske tehnike ukrašavanja uskrsnih jaja � licitarska srca � šaranje tikvica � šibenska kapa � šibensko puce � umijeće izgradnje rovinjske batane

Licitarska srca �Licitar je šareno ukrašeni kolač od slatkoga tijesta kakav se tradicionalno proizvodi u središnjem i nizinskome dijelu Hrvatske. �Licitar je najčešće u obliku srca, konja, ptice, gljive, vijenca i sl.

Šibenska kapa �Šibenska kapa je najpoznatija hrvatska inačica crvene kape, vrste narodnog pokrivala za glavu. Danas je obično narančaste boje s dva niza crnih vezenih ukrasa.

Šibensko puce �Šibensko puce je okruglo srebrno puce napravljeno tehnikom filigrana.

Čipkarstvo �Hrvatsko čipkarstvo je vještina izrade čipke šivanjem iglom i preplitanjem pomoću batića. �Danas u Hrvatskoj postoje tri glavna centra izrade čipke, čije je djelovanje nastavak duge tradicije. �To su: Lepoglava u Hrvatskom zagorju sa čipkom na batiće, a na Jadranu grad Pag sa čipkom na iglu i grad Hvar sa čipkom od agave. Pag Hvar Lepoglava

Graditeljstvo – nepokretna baština �Tradicijsko graditeljstvo, građevine što se, izvan utjecaja urbanih činitelja, podižu za potrebe stanovanja i gospodarske djelatnosti pretežno seoskoga pučanstva �Nastanak i razvitak određen im je ponajprije raspoloživim građevnim materijalom, klimatskim uvjetima i stupnjem organizacije gospodarskoga života, a potom i različitim kulturnim, etničkim i vjerskim utjecajima. Velić, Opčina Trilj

Kraj �Ovo je samo dio hrvatske baštine koja se razvijala još od davne prošlosti. Godinama su se kulture razvijale i prenosile se s generacije na generaciju. �Iz njih saznajemo većinu naše prošlosti i zato je važno da čuvamo našu kulturnu baštinu. Izradio: Vlatko Rohak, 7. c OŠ Braća Ribar, Sisak, 2016.