Hrvatska 2025 Povelja za novi poetak Goran Radman

Hrvatska 2025 Povelja za novi početak Goran Radman potpredsjednik, Nacionalno vijeće za konkurentnost Opatija, 28. ožujka 2011.

Razvojni izazovi Hrvatske • Gubitak razvojne dinamike i konkurentnosti • Ozbiljnost društvene i političke situacije • Odgađanje potrebnih reformi ugrožava budućnost • Iscrpljen model društvenog razvoja i ekonomskog rasta • Svijet u transformaciji • Pristupanje EU otvara nove mogućnosti ali i izazove • Vrijeme je za novi društveni dogovor 2

Vrijeme za novi početak Društvene vrijednosti • Društvene vrijednosti daju dugoročni okvir u kojem se neko društvo ili država razvija. • Hrvatska je naglo izgubila stari sustav vrijednosti • Stari sustav vrijednosti nije organizirano nadomješten novim vrijednostima • Rat i tranzicija narušili su društvene odnose u gospodarstvu i javnom sektoru Konkurentno gospodarstvo • Zdrava ekonomija ključ je društvenog napretka • Breme neuspješne privatizacije i ugroženih socijalnih prava • Visoka nezaposlenost i mali broj radno aktivnog stanovištva • Neproduktivnost rad ključni izvor pada životnog standarda i razine blagostanja Suvremena država • Suvremena država i efikasne javne usluge stvaraju poticajno okruženje za život i rad • Hrvatska ima prekobrojnu, skupu, netransparentnu i neučinkovitu javnu upravu • Život i poslovanje opterećeni su velikim i brojnim fiskalnim i parafiskalnim nametima • Neučinkovit pravni sustav doprinosi netransparentnosti te osjećaju nepravde i nejednakosti 3

Područja promjene Današnje stanje Novi pristup Vizija 2025 Odsustvo jasnih i poželjnih društvenih vrijednosti • Sustav vrijednosti temeljen na radu, znanju, poštenju i odgovornosti • Objektivnost, otvorenost i pozitivan stav • Promicanje europskih vrijednosti • Mobilnost i multikulturalnost Odgovorno europsko društvo rada, znanja i poštenja Niska produktivnost i zaposlenost • Povećanje produktivnosti • Gospodarske grane s visokom dodanom vrijednosti – inovativnost i kreativnost • Nova ‘zelena’ i održiva industrija • Poduzetnička kultura Gospodarstvo sa visokovrijednim proizvodima i uslugama • • • Učinkovita socijalna država Visoki troškovi, neefikasne javne institucije Suvremen obrazovni sustav Funkcionalna i transparentna javna uprava Reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava Efikasno sudstvo i pravosuđe Poticajno poslovno okruženje i fleksigurnost 4

Ciljevi razvoja do 2025. godine 1. Ostvarivanje većeg BDP 2. Povećanje zaposlenosti 3. Povećanje broja i udjela visoko obrazovanih Pokazatelj BDP po glavi stanovnika Ukupna zaposlenost Udio visokoobrazovanih 2009. 14. 898 € 61, 7% 21, 2% 2025. 30. 000 € Napomena Rastom od 4% godišnje Hrvatska bi dostigla prosječnu razvijenost zemalja EU-a. 75% Cilj sukladan strategiji EUROPE 2020 u broju radno sposobnog stanovništva (20 -64 godine) 30% Najmanje 45% mladih, 5. stupanj obrazovanja, radno sposobno stanovništvo (25 -64 godine) Izvor: Eurostat, baza podataka; Anketa o radnoj snazi 5

Rast Hrvatske do 2025. Izvor: Za potrebe NVK izradio dr. sc. Krešimir Jurlin, IMO 6

Konkurentnost “U modernoj globalnoj ekonomiji prosperitet je izbor nacije. ” ~~~ “Nacije odabiru prosperitet ako stvore takve politike, zakone i institucije koji podupiru rast produktivnosti. ” M. E. Porter, Konkurentska prednost (1990. ) 7

Hrvatska konkurentnost 1. Ekonomija temeljena na osnovnim faktorima Tranzicija 1 -2 2. Ekonomija temeljena na faktorima efikasnosti Tranzicija 2 -3 3. Ekonomija temeljena na inovacijskim faktorima Institucije Infrastruktura Inovacije Sofisticiranost poslovnog sektora Makroekonomska stabilnost Zdravstvo i Veličina tržišta osnovno obrazovanje Visoko obrazovanje i trening Tehnološka spremnost Razvijenost financijskog tržišta Hrvatska Efikasnost tržišta rada Efikasnost tržišta roba Ekonomija u tranziciji između 2 i 3 stadija razvoja Izvor: Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2010. -2011. , WEF 8

Obrazovanje i konkurentnost Rumunjska Kvaliteta obrazovnog sustava Hrvatska Slovenija Austrija Švedska Finska Indeks konkurentnosti Izvor: Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2010 -2011. , WEF 9

Odnos prema obrazovanju Europa 2020 2007. Ukupno javno % populacije 30 -34 % populacije 18 -24 Očekivano trajanje ulaganje u koji su završili sa završenom samo školovanja obrazovanje per tercijarno obrazovanje srednjom školom (br. godina) capita, US$ (Europa 2020 40%) (Europa 2020 >10%) Švedska 3410 41, 0 12, 2 19, 7 Finska 2680 47, 3 9, 1 20, 5 Austrija 2320 21, 1 10, 7 16, 4 Slovenija 1212 31, 0 4, 1 18, 0 Hrvatska Rumunjsk a 515 16, 7 3, 9* 15, 2 333 13, 9 17, 3 15, 9 Izvor: IMD, Eurostat * U Hrvatskoj je osnovno i srednje školsko obrazovanje obavezno. 10

Ulaganja u obrazovanje Ukupno godišnje ulaganje u javne i privatne obrazovne institucije po učeniku, EUR (PPS) Osnovna škola (ISCED 1) Srednja škola (ISCED 2 -4) Visoko školsko obrazovanje (ISCED 5 -6) Švedska 6 931 7 569 15 265 Finska 5 182 6 508 11 278 Austrija 7 047 8 850 13 133 Slovenija 6 516 4 888 5 955 Hrvatska 3 156 3 144 6 062 Rumunjska 2 194 1 784 4 239 2007. Izvor: Eurostat, 11

Znanja srednjoškolaca PISA – rezultati Matematika PISA – rezultati Ostali prirodoslovni predmeti Znanje engleskog jezika – TOEFL 2008 Švedska 494 495 92 Finska 541 554 97 Austrija 496 494 100 Slovenija 502 512 98 Hrvatska 460 486 92 Rumunjska 427 428 94 2009. Izvor: IMD, Eurostat, OECD, 12

Nedostatan broj visokoobrazovanih Izvor: DZS, Eurostat 13

Obrazovni potencijal za razvoj 2008. Broj diplomiranih Ukupan broj Broj studenata (ISCED 5 -6) na diplomiranih studenata upisanih na prirodoslovno (ISCED 5 -6) matematičke i tehničko matematičkim i tehničko na 1000 stanovnika inženjerske studije, % svih inženjerskim studijima 20 -29 studenata (1000 stan. 25 -34) Švedska 54, 3 24, 8 14, 7 Finska 86, 2 35, 9 16, 1 Austrija 41, 2 25, 6 12, 5 Slovenija 60, 7 24, 1 3, 0 Hrvatska 44, 2 23, 4 6, 2 Rumunjska 92, 1 22, 0 51, 4 Izvor: Eurostat 14

Bilanca hrvatskog obrazovnog sustava Prednosti Nedostaci Poznavanje informatičkih tehnologija Sukladnost obrazovnog sustava potrebama konkurentnog gospodarstva Znanje stranih jezika Ukupna kvaliteta obrazovnog sustava Kvaliteta javnih škola Kvaliteta škola za menadžere Raspoloživost znanstvenika i inženjera Usavršavanje osoblja Kvaliteta obrazovanja matematike i fizike Suradnja sveučilišta i gospodarstva Kvaliteta osnovnoškolskog obrazovanja Dostupnost istraživača i znanstvenika Kvaliteta znanstveno istraživačkih institucija 15

Poziv na akciju Nužno postizanje društvenog konsenzusa oko vizije, ciljeva i smjernica razvoja Republike Hrvatske do 2025. Mobilizacija nacionalnih dionika i stvaranje široke društvene koalicije za promjene 16

17

Kapacitet za konkurentnost Hrvatske VLADA I JAVNI SEKTOR POSLOVNI SEKTOR ZNANOST I OBRAZOVANJE SINDIKATI www. konkurentnost. hr 18