Holistika objanjenja Darko Polek Pravni fakultet u Zagrebu

Holistička objašnjenja Darko Polšek Pravni fakultet u Zagrebu Dpolsek@public. srce. hr

Vrste sociologije Objašnjenje Razumijevanje Holizam Marksizam, funkcionalizam Wittgensteinove “igre” Individualizam Teorija igara Etnometodologija

Holistička objašnjenja • Holizam: cjelina je više od zbroja dijelova • Objašnjenje: nije nam potrebno razumijevanje motiva pojedinaca da bismo razumjeli društveni sistem • Dvije vrste HO: – Funkcionalna perspektiva – Teorija konflikta

Funkcionalizam • Kao što organizmi imaju svoje dijelove, tako se i društvo sastoji od dijelova koji su međusobno ovisni jedni o drugima. • Struktura organizma: glava, udovi, srce – svaki dio ima svoju funkciju, ali ne može raditi ako ne rade drugi dijelovi. • Isto vrijedi i za društvo. Društvo ima strukturu: obitelj, religiju, vojsku… i svaki dio ima svoju funkciju, ali ne može djelovati ispravno ako ne rade druge funkcije • Zadaća sociologije: pronaći funkcije za društvene postupke (navike i sl. ) i istražiti te odnose među funkcionalnim cjelinama.

Funkcionalizam II • Svaka komponenta (dio sistema) pridonosi cjelovitoj stabilnosti društvenog sistema. • Dakle: u normalnim okolnostima, svi elementi društvenog sistema – škola, obitelj, država obično se uklapaju jedan u drugi, a svaki element pripomaže održanju i stabilnosti cijelog sustava. • Sociologija je ispitivanje načina tih funkcionalnih uklapanja u cjelinu. Objasniti neko kulturno obilježje znači pronaći njegovu funkciju - kojom se ono uklapa u cijeli sustav.

Funkcije i norme • Ljudi većinu stvari rade zbog kulturnih normi koje određuju “kako se stvari rade”. Norme su sustavi društvenih pravila i vrijednosti koji određuju “pravilnost”, “opravdanost”, “istinitost” određenog ponašanja. One određuju kako se ljudi trebaju ponašati. Mi se ponašamo u skladu s normama i tek rijetko ih dovodimo u pitanje, a često smo i nesvjesni da one postoje. • Mi “internaliziramo” norme – mi im se “konformiramo” • Ako nema normi – društvo se raspada (ne postoji); društvo se definira normama • Neke norme su vrlo “labave” – konvencije i običaji koji se mogu mijenjati • Druge su norme vrlo krute – zakoni • Funkcija je normi da regulira ponašanje, i da usklađuje ponašanja u jedinstvenu cjelinu – društveni sustav

Funkcionalizam III (Durkheimovi primjeri) • Religija: ima (latentnu) funkciju integracije zajednice • Logika = izraz kolektivne svijesti; funkcija “prisile” na pojedince da uklope svoje predodžbe u “opće” i “nužno” • Samoubojstvo ne ovisi o pojedinačnim odlukama – društvena je činjenica da se njihove odluke uklapaju u “obrasce” – stupanj samoubojstva ovisi o vrsti religioznosti koja dominira u toj zajednici. • Podjela rada: (mehanička i organska solidarnost) – ponovno ne ovisi o pojedinačnoj volji – već o vrsti integracije koja je funkcija razvijenosti podjele rada.

Funkcionalizam (drugi primjeri) • Potlatch (Kwakiutl) • Eskimi (pružanje utočišta…) • SAD: kompetitivnost – održanje kapitalističkog sustava

Funkcionalizam (slabosti) • Whiggish historiography • Fokusiranje na to kako se obilježja “slažu” – proglašavanje onih koja se ne slažu – disfunkcionalnim. Ali, time se negira ili zanemaruje proces kulturne promjene – mogućnost da su nova ponašanja, promjene dobre za održanje dotičnog sustava. • Merton: disfunkcije i socijalna ravnoteža mogu biti funkcionalne u drugom vremenu. Ili: jedna komponenta može biti funkcionalna u jednom smislu, a disfunkcionalna u drugom • “konzervativizam” funkcionalizma: promjene su “disfunkcionalne”

Podvrsta funkcionalizma (ekološki pristup) • Harris: funkcija zaštite krava u Indiji – prilagodba specifičnoj okolini • Beduini: religija, stanovanje, (ne)obrađivanje zemlje – zbog funkcije prilagodbe okolini

“Teorija konflikta” • Marksističke i pseudo-marksističke teorije - Sukobi ne moraju biti između klasa, već i između rasa, naroda, mladih i starih…. • Društva se stalno mijenjaju, a sukob je njihovo stalno obilježje, nužnost – Sukob ne mora biti nasilan (napetost, neprijateljstvo, konkurencija, neslaganje oko ciljeva i vrijednosti) • Funkcionalističko slaganje oko vrijednosti za teoretičare konflikta je čista fikcija • Sukobi nisu nužno destruktivni, oni mogu imati i pozitivne rezultate. Oni mogu povezivati grupu koja slijedi svoje interese, ili se usredotočiti na probleme koje treba riješiti. Socijalni pokreti – važan izvor promjene. • Zadatak promjene svijeta (11. teza)

Marx • Povijest i klasni sukobi (društvenoekonomske “formacije”) – Kriterij: prema privatnom vlasništvu • Dijalektika: kako nastaju nove klase • Čovjek: homo faber: kako se uklapa u sustav • Ideologija (“izvrnuta svijest”)