HNOS i uenici s posebnim potrebama Dravni seminar

HNOS i učenici s posebnim potrebama Državni seminar za ravnatelje i osnivače Ožujak 2007. Opatija / Šibenik / Primošten

Ustroj i uspostava programa odgoja i osnovnog školovanja učenika s teškoćama u razvoju ostvaruju se na načine predviđene: 1. 2. 3. 4. Zakonom o osnovnom školstvu (Narodne novine, 69/2003 i 76/2005) Pravilnikom o upisu djece u osnovnu školu (Narodne novine, 13/1991) Pravilnikom o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, 23/1991) Naputkom za rad stručnog tima za opservaciju učenika s teškoćama u razvoju (Glasnik Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske, 2/1993)

KLASIFIKACIJSKA LISTA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. oštećenje vida (Centar Vinko Bek, tiflopedagozi) oštećenje sluha (Poliklinika Suvag, surdolozi) poremećaji glasovno - govorno - jezične komunikacije i specifične teškoće učenja - logopedi tjelesni invaliditet i kronične bolesti (Centar Goljak, rehabilitatori) mentalna retardacija - rehabilitatori autizam poremećaji u ponašanju uvjetovani organskim faktorima ili progredirajućim psihopatološkim stanjem -socijalni pedagozi postojanje više vrsta i stupnjeva teškoća u psihofizičkom razvoju Teškoće u razvoju su različite vrste i stupnja, privremene i trajne, s raznovrsnim uzrocima i posljedicama

HNOS i učenici s posebnim potrebama Opis svih vrsta teškoća Pregled simptoma teškoća Upute za postupke Metodičke upute Upute u tablicama HNOS-a

Plan i program pomoć u pripremi izvedbenog programa *potražiti PIP za 2006. /2007. na www. mzos. hr

PRIRODA Tema: 5. RAZRED 1. Prirodne znanosti i spoznavanje prirode 1. Ključni pojmovi: živa 2. Potrebno predznanje: poznavanje 3. Prijedlozi za metodičku obradbu: promatranje 4. Dodatna ilustracija: demonstracija slika, i opis zanimanja gdje se primjenjuju biologija, kemija, fizika, povećalo pribor za mikroskopiranje (predmetnica, pokrovnica, iglica, kapalica, pinceta, satno stručni i znanstveni časopisi 5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima: i neživa priroda, prirodne znanosti, svjetlosni mikroskop (sitnozor), predmetnica, pokrovnica. pojmova priroda, prirodne pojave i promjene, sposobnost promatranja prirode, uporaba povećala prirode (žive i nežive), izvođenje pokusa (mikroskopiranje kapljice barske/morske vode, voda kao otapalo, promjena agregatnih stanja vode) na crtežu ili fotografiji prirode i okoliša prepoznati i označiti živu i neživu prirodu ili razvrstati crteže i fotografije žive i nežive prirode, demonstracija mikroskopa i mikroskopiranja, promatranje, npr. vodene kuge, kristala iz peteljke begonije prostim okom, povećalom i mikroskopom geografija 5. r matematika – povećanje informatika - internet stakalce) mikroskopa stručni i znanstveni časopisi 6. Sadržaji koje treba ispraviti ili ispustiti: 0 7. Novo stručno nazivlje: okoliš, 8. Brojčani podatci 17. 9. Obrazovna postignuća: 10. Pridodani sadržaji: slike jednostavnog mikroskopa iz 17. stoljeća, elektronskog i skenirajućeg mikroskopa 11. Izborni sadržaji: svemir, 12. Prijedlozi za rad s učenicima s PO -OP: aktivnosti: na crtežu/fotografiji prepoznati i označiti živu i neživu prirodu; izraditi plakat (okoliš, živa i neživa priroda) koristeći slike crteže, fotografije, razglednice; u okolišu škole pronaći i sakupiti prirodni materijal, npr. otpali list, zemlja, komadić kore, grančica, kamenčić, uginuli kukac te ga razvrtstati na živu i neživu prirodi, kože, vlasi kose okom, povećalom i mikroskopom te skicirati promatrano postignuća: opisati osnovne osobine živih bića 13. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji: poticati prirodne znanosti: biologija, kemija, fizika, dijelovi mikroskopa: okular, objektiv, izvor svjetla, stolić, postolje, veliki i mali vijak, mikroskopski preparat predmetnica, pokrovnica stoljeće – otkriće mikroskopa navesti što proučava priroda; navesti kako se priroda proučava; opisati osnovne osobine živih bića; objasniti pojam mikrosvijet; prepoznati pribor za mikroskopiranje pripremiti svježi preparat za mikroskopiranje; samostalno izvesti izoštravanje vidnog polja pod malim povećanjem. mikrosvijet, položaj čovjeka u svemiru, mikroskop i mikroskopiranje čuđenje, znatiželju, zadivljenost, radoznalost i interes za istraživačku nastavu Preporučljivo je tijekom izradbe mjesečnoga plana i programa koristiti se Hrvatskim nacionalnim obrazovnim standardom. Točka 12 daje preporuke za rad s učenicima s TUR JER M S-a PRI O HN Z I E TEM

KORISNOSTI PRIMJENE POJEDINIH METODA predavanje DJELOTVORNOST 5% čitanje 10% audiovizualni prikaz 20% demonstracija 30% grupna diskusija 50% timski rad i projekti 75% poučavanje drugih i primjena naučenoga 90%

TUR u osnovnoj školi po vrstama i učestalosti Oštećenja vida =0, 1% 2. Tjelesna invalidnost=0, 5% 3. MR = 1% 4. Oštećenja sluha = 1% 5. PUP = 4 - 5% ADHD sindrom 5 -7 % školske djece (4 do 5 puta češće kod dječaka nego kod djevojčica) 6. Poremećaj govorno-glasovno-jezične komunikacije 10% specifične teškoće u učenju 8 -10% 1.

Najčešća pitanja i problemi 1. učenici koji imaju teškoće u savladavanju školskog gradiva (razne etiologije) 2. učenici s poremećajima u ponašanju 3. utvrđivanje teškoća - rad komisija 4. suradnja s roditeljima - odbijanje 5. Provođenje PP i rad učitelja po principima individualizacije

Specifične teškoće učenja Dyslexia, disgrafija, diskalkulija područje rada logopeda Etiologija – Genetska Neurološka 30 000 učenika s disleksijom je sada u školama RH-oko 810% Simptomi – Čitanje Pisanje Matematika Pamćenje Razumijevanje jezika

Simptomi disleksije u školskoj dobi 1. 2. 3. 4. 5. Teškoće u- čitanju( sporo, netočno, uz zamjene, ispuštanja, metateze slova i slogova, riječi u rečenici) NE RAZUMIJE PROČITANO u pisanju(grafomotorika, vizuomotorna koordinacija i mogučnost sljeda, pritisak po podlozi, nagib slova, ispuštanja, zamjene, dodavanja slova i slogova, pravopisna pravila itd. ) vizualne teškoće-okreće ogledalno slova i brojke, ne prati red s pamćenjem (radna memorija, prebacivanje kratkotrajne u dugotrajnu memoriju, blokade u pamćenju matematičkih postupaka, itd. )

6. teškoće sekvencioniranja (slijedovi, mjeseci, god. doba, tablica množenja, dezorijentacija u prostoru i vremenu-povijesna razdoblja itd. ) 7. FONOLOŠKA i FONEMSKA SVJESNOST i slušno pamćenje (duže riječi i rečenice) 8. Neujednačenost sposobnosti kognitivnog funkcioniranja (često disperzija rezultata na verbalnim i neverbalnim skalama testova QI 9. Ne razumiju prijedloge, priloge, dvosmislene izraze, fraze, viceve, metafore, sinonime, antonime, metonime, homonime

1. Razred - samostalno pisanje

dječak, 5. razred, teškoće u oblikovanju, pravilnosti i organiziranosti slova i rukopisa

Disleksija, disgrafija, diskalkulija posljedice u školi i društvu Učenje Ponašanje Teško usvajaju školsko gradivo na način kako se podučava u školi Loše snalaženje u prostoru i vremenu Naučeno brzo zaboravljaju (loša radna memorija) Motorni nemir Nespretnost Brzo zamaranje Sporost Loša slika o sebi Poremećaji u ponašanju kao posljedica trajnog neuspjeha i izloženosti vršnjačkom nasilju

POREMEĆAJI U PONAŠANJU /PUP/ područje rada socijalnih pedagoga je skupni naziv za različite forme neadekvatnog, društveno neprihvatljivog, štetnog i inkriminiranog ponašanja djece i mladeži

JEDNA OD KLASIFIKACIJA POREMEĆAJA U PONAŠANJU: q aktivni poremećaji u ponašanju (eksternalizirani) - podrazumijevaju ponašanje koje je nedovoljno kontrolirano i usmjereno prema drugima q pasivni poremećaji u ponašanju (internalizirani) - podrazumijevaju ponašanja koja se pretjerano kontroliraju i usmjerena su prema sebi (Achenbach, 1993)

AKTIVNI PUP impulzivnost hiperaktivnost nepažnja neposlušnost nametljivost prkos svađanje laganje varanje neopravdano izostajanje s nastave verbalna agresivnost fizička agresivnost delinkvencija

PASIVNI PUP plašljivost povučenost potištenost plačljivost sram depresija nisko samopouzdanje lijenost dosada razmaženost neurotske smetnje

Poremećaj pažnje, hiperaktivni poremećaj (ADHD) Osnovni simptomi ovog poremećaja su: HIPERAKTIVNOST se očituje u slučajnoj aktivnosti koja je neorganizirana i nije usmjerena prema postavljenom cilju. IMPULZIVNOST - reagiranje koje ne uključuje razmišljanje o mogućim posljedicama ponašanja. NEPAŽNJA se očituje u teškoćama koncentracije, pojačanoj distraktibilnosti, smanjenom rasponu pozornosti, nedovoljnoj sposobnosti slušanja što otežava slijeđenje uputa, te problemu završavanja započetih aktivnosti.

ČIMBENICI RIZIKA I ZAŠTITE U ŠKOLSKOM OKRUŽENJU: Rizični čimbenici: školski neuspjeh § disciplinski problemi rano antisocijalno ponašanje § nisko samopoštovanje § loš odnos s vršnjacima § agresivno ponašanje ne postojanje jasnih pravila § nedosljednost § § §

Zaštitni čimbenici: učitelj kao pozitivan model § brižno školsko osoblje § postojanje stručne službe u školi dobro rješavanje problema, samostalnost § slaganje s vršnjacima i odraslima § pristupačnost, smisao za humor § škole "po mjeri djeteta” § školski uspjeh § §

U radu na prevenciji PUP-a ključni su faktori: osviještenost i uključivanje svih rad u samoj školi → zauzimanje jedinstvenog gledišta rad s nastavnicima (inzistiranje na stručnosti i strpljenju, ne na kažnjavanju) rad u razredu rad s roditeljima rad sa samim učenikom na individualnoj razini

Veza disleksije i poremećaja u ponašanju Istraživanja u svijetu ( SAD, GB itd. ) 35 -57% osoba u kaznenim i odgojnim ustanovama ima disleksiju KOD NAS istraživanje - Hrvatska udruga za disleksiju, Hrv. knjižničarsko društvo, Ured vlade RH REZULTATI: 22% u zatvoru u Splitu i Zagrebu-Remetinec 69%-odgojni domovi i PSP u OŠ (Split, Ivanec, Turopolje, Bedekovčina)

Kakva sam ?

KAKVI OBLICI ŠKOLOVANJA POSTOJE ZA OVE KATEGORIJE UČENIKA? temeljem rješenja po čl. 58 Zakona o odgoju i obrazovanju… i čl. 4. Pravilnika o radu s djecom s TUR određuje se : 1. redovni program uz individualizirani pristup ili 2. prilagođeni program

KADA i KOME? 1. PRILAGOĐENI program Za učenike sa smanjenim intelektualnim sposobnostima Iznimno za učenike s teškom pedagoškom zapuštenosti ili socijalno depriviranim DAJE SE SAMO ZA PREDMETE U KOJIMA NE MOGU SAVLADATI NI MINIMUM programa RAZREDA KOJI POLAZE (odobrava se na Učiteljskom vijeću za svakog učenika i svaki predmet) 2. INDIVIDUALIZIRANI pristup u radu - ide uz stručnu pomoć određenih stručnjaka Za učenike s disleksijom, disgrafijom, diskalkulijom, jezičnim teškoćama, ADHD, teškoćama vida i sluha, tjelesno invalidnim osobama, djeci s kombiniranim teškoćama i sl.

Što kada učenici dobiju rješenje? 1. upoznati vrstu rješenja i teškoća koje ima učenik (teškoću, uzrok, simptome, posljedice na odgojnoobrazovni proces, način funkcioniranja i sl) 2. izraditi obrazovni status učenika(usmenim i pismenim putem), utvrditi strategije učenja 3. mjesečno planirati rad s učenikom po HNOS-u 4. izraditi posebne zadatke za učenika po PP, a za IP preoblikovati građu koja se obrađuje 5. česta kontrola napredovanja-praćenje (tjedni dogovori, zadaci u bilježnicu. . . ) 6. valorizacija rada

PLANIRANJE PO HNOS-u mjesečno planiranje rada određivanje ključnih pojmova (koje će usvojiti temeljem utvrđenog predznanja) aktivnosti koje ćemo provoditi s ovim učenicima (posebno ih planirati za ove učenike) planiranje timskog rada i uloge koju će imati učenici s TUR realizacija valorizacija rada na kraju mjeseca

Primjer izgleda mjesečnog programa rada učenika s rješenjem o PP- čl. 4 Predmet Teme HJ M PID Ključni pojmovi Aktivnosti učenika Korelacije

Prilagođeni program - individualizirani pristup u radu Smanjen IQ IQ prosjek i iznad prosjeka Smanjiti broj informacija Reducirati ključne pojmove Ostati na konkretima Informaciju jezično prilagoditi Obraditi sve ključne pojmove Vizualizirati gradivo Smanjiti pismeni oblik rada Tehnike učenja

KAKO INDIVIDUALIZIRATI PRISTUP Razvijati samostalnost i radne navike učenika Prilagoditi način rada teškoćama djeteta Na poseban način provjeravati znanja i valorizirati postignuća Prilagoditi prostor za rad Uspostaviti bolju komunikaciju s učenikom Koristiti sredstava i pomagala koja će im pomoći u radu (HNOS preporuke)

KAKO INDIVIDUALIZIRATI PRISTUP nastavak Pohvaliti rad koji je uspješan, koristan ili različitih po nečemu od radova drugih učenika Izbjegavati svako javno obavještavanje o neuspjehu Usmjeriti se na ono što dijete može, na djetetove jake strane

Pomagala? Matematika • kalkulator, podsjetnici-formule, tablica množenja, podsjetnik s tipovima zadataka Jezici • Podsjetnici, slikovni rječnici, mentalne mape, gramatika. . lektira Ostali predmeti • mentalne mape, podsjetnici, multimedijska sredstva za učenje

Ocjenjivanje Primjenjuje se Pravilnik o ocjenjivanju u OŠ Kod redovnog programa uz individualizirani pristup – kriteriji ocjenjivanja isti kao za sve ostale učenika, ali načini provjere znanja trebaju biti usklađeni s teškoćom/sposobnostima učenika Kod prilagođenog programa – ocjenjuju se postignuća učenika u odnosu na program koji mu je određen Oblik školovanja se ne upisuje na svjedodžbu

1. Planiranje rada s učenicima s posebnim potrebama - godišnje? mjesečno! OBRAZOVNI STATUS - usmeno i pismeno, utvrditi potrebna znanja za dalje usvajanje gradiva 2. Aktivnosti - KAKO ih provesti s ovim učenicima? 3. Timski rad - koja uloga u timu za njih? 4. Izrada zadataka - kako prilagoditi, koliko? Praćenje od strane stručne službe uz podršku ravnatelja!

Odnos okoline prema djeci s teškoćama u odrastanju Obitelj često ne razumije i ne prihvaća teškoću, uvjereni su da će teškoća proći pa: • Prisiljavaju dijete da uči na neadekvatan način • Odbijaju obradu i stručnu pomoć • Fizički i psihički maltretiraju dijete (kazne, uvrede, usporedbe s drugima, prisile, govore da može ali neće, da se treba više truditi, da je lijeno, nemarno itd. ) Učenici u razredu - ruganje, izbjegavanje, ne pozivaju ih na rođendane i sl. Učitelji – nisu educirani, ne prepoznaju teškoću, kasno traže pomoć

ALBERT EINSTEIN 1. 2. 3. 4. Progovorio s 4 godine Bio je loš đak i često je izostajao s predavanja Nitko od njega nije očekivao značajnija dostignuća Pokazivao snažne interese samo u onome što ga je zanimalo

THOMAS EDISON 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Počeo govoriti s 4 godine Hiperaktivan, nestrpljiv, sanjario Profesori su govorili da neće biti ništa od njega jer je zaokupljen u svojim “glupavim” mislima Odustao od škole, učila ga majka Bavio se samo novim idejama, kad bi ideja bila razrađena davao bi kolegama da ju dovrše Imao oko 5 milijuna papira s bilješkama Siromašan društveni život

PRIJEDLOZI 1. PREVENCIJA teškoća - rano otkrivanje pri upisu u 1. razred i tijekom 1. razreda Pružanje pomoći - rane intervencije 2. veći broj stručnjaka: rehabilitatora, logopeda i socijalnih pedagoga (nekadašnji defektolozi) u školama za rad s ovom djecom 3. udžbenici koji će sadržavati dijelove prilagodbe građe lagane za čitanje 4. provedba rada s učenikom po načelu individualizacije 5. edukacija učitelja i praćenje rada s ovim učenicima 6. PROMJENA STAVOVA PREMA UČENICIMA S POSEBNIM POTREBAMA KAO I RADU S NJIMA (usmjeriti se na ono što dijete MOŽE, a ne na ono što NE MOŽE učiniti, tražiti jake strane djeteta)

pripremile Željka Butorac, prof. , stručni suradnik logoped u OŠ M. Držića, Zagreb zeljka. butorac@public. carnet. hr Alma Rovis Brandić, stručni suradnik mentor, socijalni pedagog u OŠ P. Zrinskog, Zagreb alma. rovis-brandic@public. srce. hr