Higijena zdravlje Jelena Kataleni bacc med techn Patronana

Higijena = zdravlje Jelena Katalenić, bacc. med. techn. Patronažna služba

Zdravlje je najveće blago. (narodna poslovica) Bez zdravlja znanost je bezvrijedna, umjetnost ništavna, sila slaba, blagostanje beskorisno, a rječitost nemoćna. (Herofil) Zdravlje je stanje u kojem ne trpimo bol, niti smo ometani u obavljanju djelatnosti u svakidašnjem životu. (Galen) Zdravlje je potpuno tjelesno, duševno i društveno blagostanje, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti. (WHO). Socijalno blagostanje – “stanje mira i sigurnosti u kojem svaki čovjek, bez razlike na rasu, vjeru, političko uvjerenje i spol, ima pravo na školovanje i rad koji mu pruža osiguranje u slučaju bolesti, iznemoglosti i starosti”. (WHO) “Complete well being” Zdravlje nije isključivo medicinski pojam, već uključuje prirodoznanstvenu i društvenoznanstvenu orijentaciju. (Schaefer, 1984. ) Zdravlje jednog biosistema je njegova sposobnost za uklanjanje poremećaja ili njegovo kompenziranje. (Schaefer, 1988. )

Bolest Bolesti su životni događaj kada se naš organizam nalazi na granici mogućnosti prilagođavanja. (Hamperl, 1938. ) Bolest je upravo izraz borbe organizma za savladavanje nekog štetnog čimbenika, za postignuće biološke ravnoteže. (Kesić, 1958. ) Bolest je poremećaj normalnog života organizma pod utjecajem različitih čimbenika, a karakterizirana je: smanjenjem sposobnosti prilagođavanja okolini i smanjenoj radnoj sposobnosti.

Higijena (gr. . hygiaínein = biti zdrav) znanost očuvanju zdravlja, o uvjetima života koji imaju utjecaja na zdravlje, o mjerama kojima se sprječavaju bolesti te same mjere kojima se sprječavaju bolesti. (Klaić, 1978) Higijena je znanost očuvanju i unapređivanju zdravlja, odnosno znanost o sprječavanju i suzbijanju bolesti. Cilj higijene je očuvati zdravlje pojedinca, čitavih zajednica i svih ljudi na svijetu.

Podjela higijene Osobna i socijalna Genarativna (čimbenici naslijeđa) Higijena dojenčadi i male djece (natalitet) Školska higijena (zdravstveni nadzor, prehrana, školski prostor i dr. ) Prehrambena higijena (zdrava hrana, glad) Mentalna higijena (stres, međuljudski odnosi) Higijena rada (mjere zaštite, profesionalne bolesti) Komunalna higijena (vodoopskrba, kanalizacija, otpad) Higijena okoliša (ekološki čimbenici u odnosu na ljudsko zdravlje, ekotoksikologija, buka, zračenja)

Vogralikov lanac Prijenos infekcije – ruke Zamislite samo koliko ste se danas puta za nešto uhvatili, nekoga dotakli, s kime ste se sve rukovali, te koliko puta ste dodirnuli vlastiti nos, oči ili usta. - dovoljna količina patogenih mikroorganizama - povoljan način prijenosa (ruke) - osjetljivost organizma koji ih prima

Prijenos infekcije – ruke Zastrašujući je podatak koliko ljudi nisu svjesni higijene vlastitih ruku, jer po anketama čak 1/3 svih ljudi ne pere ruke nakon izlaska iz toaleta (većinom muškarci). 1/4 odraslih ne pere ruke nakon mijenjanja pelena. 1/2 vlasnika ne pere ruke nakon igranja s kućnim ljubimcima ili nakon čišćenja za njima. Samo jedna 1/3 ljudi pere ruke nakon kašljanja ili kihanja. 1/5 pere ruke nakon doticaja s novcem.

Kako prati ruke? Pustiti toplu vodu iz slavine, te namočiti njome ruke. Ruke nasapunati, najbolje tekućim sapunom, u količini od 1 -3 ml. Dobro istrljati cjelokupnu površinu ruku: dlanove, nadlanice, površinu između prstiju te ispod noktiju, kao i kožu zapešća. Sve zajedno u trajanju od 20 -ak sekundi

Kako prati ruke? Isprati cjelokupnu površinu kože ruku, šake i zapešća pod tekućom (toplom) vodom. Osušiti ruke brišući se papirnatim ručnikom. Zatvoriti slavinu papirnatim ručnikom, izbjegavati kontakt oprane kože ruku sa slavinom. Uporabljeni papirnati ručnik baciti u koš. Ruke se mogu umjesto brisanja papirnatim ručnikom osušiti na aparatu s toplim zrakom Pri izlasku iz toaleta ili kupaone izbjegavati dodire sa okolnim površinama.

Kada treba prati ruke? Uvijek kada su ruke zaprljane. Uvijek kada dolazite kući izvana. Prije obroka. Prije, za vrijeme i nakon pripremanja hrane. Prije i poslije dodirivanja usta, nosa ili očiju. Prije aktivnosti koje obavljate s djetetom, naročito novorođenčetom i dojenčetom.

Kada treba prati ruke? Prije stavljanja kontaktnih leća. Prije davanja ili uzimanja lijekova. Prije obrade rana i oteklina. Nakon njege bolesnika. Poslije uporabe toaleta (zahoda). Poslije brisanja nosa, kihanja ili kašljanja. Nakon kontakta s bolesnikom.

Kada treba prati ruke? Nakon mijenjanja pelena i drugih predmeta kontaminiranih tjelesnom izlučevinom ili krvlju. Nakon kontakta sa životinjama. Nakon drugih aktivnosti (npr. Iznošenje smeća). Poslije čišćenja. Poslije rada sa zemljom, cvijećem i nakon dolaska iz vrta. Svaki put kada su ruke potencijalno kontaminirane.

Zašto su djeca često bolesna? odrasli ljudi obolijevaju od prehlade - dva puta godišnje djeca – čak i do osam puta godišnje - njihov okoliš te navike Zaigrano dijete trči iz igre u igru, od jednog do drugog prijatelja, te su mu pri tome najmanji problem prljave ruke

Zašto su djeca često bolesna? treba istaknuti da mnoga istraživanja pokazuju kako se redovitim i pravilnim pranjem ruku broj mikroorganizama može smanjiti od 100 do 1000 puta prljavim rukama možemo zaraziti sebe, ali i sve koji su s nama u kontaktu najčešće bolesti koje se prenose prljavim rukama su bolesti probavnog sustava (trovanja hranom, virusni proljevi), parazitarne bolesti (dječje gliste), virusne bolesti (poput hepatitisa A ) ili različite infekcije kože

Zašto su djeca često bolesna? s higijenom se može i pretjerati i to katkad nije nimalo bezazleno pretjerano čišćenje vanjskog zvukovoda može dovesti do iritacija ili infekcija uha prečesta upotreba sapuna može iziritirati kožu koja ima prirodni sloj ulja što je štiti od isušivanja pretjerano pranje može izazvati čak i ekcem nedovoljna izloženost mikroorganizmima u dječjoj dobi može kasnije uzrokovati alergije

Zašto imamo neugodan miris? znojenje je potpuno uobičajena i sasvim normalna pojava neka djeca se znoje više od drugih i mogu biti veoma uznemirena zbog toga znoj sam po sebi ne smrdi, ali kada dođe u dodir s bakterijama na koži, počinje se širiti neugodan miris neki od dezodoransa sadržavaju sastojke koji hrane bakterije na koži pa smrad bude još veći najjednostavnije rješenje je redovno tuširanje, mlakom vodom i nježnim sapunima ili gelovima za tuširanje

Pubertet počinješ se više znojiti i razvijaš svoj tjelesni miris kosa se može brže mastiti koža može postati masnija i mogu se pojaviti prištići održavanje osobne higijene vrlo je važno u pubertetu svakodnevno tuširanje ili kupanje odstranjuje nečištoću i masnoću s kože i tako smanjuje količinu bakterija koje u dodiru sa znojem uzrokuju neugodan miris odjeću treba redovito mijenjati, a donje rublje i čarape svakodnevno prištiće (akne) NE ISTISKIVATI kako ne bi ostali ožiljci ako imaš ozbiljnih problema sa prištićima posavjetuj se sa liječnikom ili ljekarnikom i prepusti čišćenje lica stručnjacima (profesionalni kozmetičari)

Donje rublje i odjeća uzalud je njegovati tijelo ako rublje i odjeća nisu čisti donje rublje mijenjati svaki dan čarape također svaki dan mijenjati rublje koje se nosi po danu ne valja oblačiti i noću, već nakon tuširanja obući čisto gornja odjeća se također treba često prati i iznositi na zrak i sunce.

Karijes i njega zubi pubertet - zbog hormonskih i psihosomatskih promjena te slabije oralne higijene može doći do karijesa zube treba prati barem dva puta dnevno, ujutro i navečer, a poželjno je i nakon svakog obroka kada karijes već nastane, treba veću pažnju pokloniti njegovoj prevenciji i sanaciji već pokvarenih zubi ukoliko zanemarimo ove savjete, to uglavnom rezultira prijevremenim gubitkom zubi kontrola kod doktora dentalne medicine potrebna je bar dva puta godišnje

Karijes i njega zubi Karijes Pravilno pranje zubi

Hvala na pažnji!! Ruke ne moraju biti sterilne, ali bilo bi poželjno da su čiste!!