HIDROSFERA Bojana Manojlovi HIDROSFERA Hidrosfera je vodeni omota
HIDROSFERA Bojana Manojlović
HIDROSFERA Hidrosfera je vodeni omotač naše planete. Obuhvata sve vode na našoj planeti, okeane, mora, jezera, reke, močvare, lednike, kao i one vode u Zemljinoj kori i u atmosferi. Vode na Zemlji međusobno su povezane i stalno se obnavljaju. Površinu Zemlje čini ¾ vode i ona je jedina materija na planeti koja se javlja u sva tri agregatna stanja: tečnom, čvrstom i gasovitom.
Kruženje vode u prirodi
Kruženje vode u prirodi �Kada vodu zagreva Sunce, ona isparava iz okeana, rekla, jezera i potoka i kondezujući se u atmosferi stvara oblake. Oblaci zatim vraćaju vodu na zemlju u vidu kiše, snega ili grada. Оva voda se sliva u potoke, reke i jezera da bi konačno došla do okeana. �Tako se voda neprestano reciklira krećući se sa Zemlje u atmosferu i natrag.
SVETSKO MORE Jedinstvenu vodenu površinu koju na planeti čine mora i okeani nazivamo Svetsko more ili Svetski okean. Svetsko more prekriva 71% Zemljine površine.
OKEANI Okeani su najveće vodene površine na Zemlji koje razdvajaju pojedine kontinente. Kontinentima i ostrvskim nizovima Svetsko more je podeljeno na 4 okeana: Tihi, Atlantski, Indijski i Severni ledeni.
TIHI OKEAN Tihi okean je najveći svetski okean. Pokriva trećinu površine zemlje i ima površinu od 179, 7 miliona km². Proteže se od Beringovog mora na Arktiku do Antarktika na jugu i od Indonezije do Kolumbije. Najveća dubina je na 11. 034 m ispod površine mora, što ujedno predstavlja i najveću dubinu mora na svetu.
ATLANTSKI OKEAN Atlantski okean je drugi po veličini okean, zauzimajući otprilike jednu petinu Zemljine površine. Atlantski okean je od severa prema jugu izduženi bazen u obliku slova S, dok ga sa zapada okružuju Severna i Južna Amerika, na istoku Evropa i Afrika, a preko Arktičkog okeana na severu i Drejkovog prolaza na jugu povezan je sa Tihim okeanom.
INDIJSKI OKEAN Indijski okean je treći po veličini okean na svetu i zauzima oko 20% vodene površine na Zemlji. Na severu se graniči sa jugoistočnom Azijom , sa zapada sa Arapskim poluostrvom i Afrikom, sa istočne strane je Malajski arhipelag i Australija, a sa južne strane nalazi se Južni pol. Prostire se dužinom od skoro 10. 000 km od Afrike do Australije na površini od 73. 556. 000 km 2, uključujući Crveno more i Persijski zaliv. Zapremina okeana se procenjuje na 292. 131. 000 km 3.
SEVERNI LEDENI OKEAN Severni ledeni okean je okean koji se nalazi na prostoru oko Severnog pola, a predstavlja najmanji i najplići od pet okeana. Obuhvata površinu od 13 miliona i 100 hiljada km². Arktički okean je skoro potpuno okružen Evroazijom i Sever nom Amerikom. On je delimično pokriven morskim ledom tokom cele godine i skoro potpuno zimi.
MORA � Mora su delovi okeana uz ivične delove kopna, više ili manje uokvirini ostrvima, ostrvskim nizovima ili poluostrvima. � Prema položaju u odnosu na susedno kopno dele se na unutrašnja, ivična i međuostrvska. � Prema položaju u odnosu na kontinente delimo na međukontinentalna i unutarkontinentalna mora. � Unutrašnja mora su najvećim delom okružena kopnom jednog ili više kontinenata. � Ivična mora se najvećim delom pružaju pored kontinenata, a od okeana su odvojena ostrvima i poluostrvima. � Međuostrvska mora nalaze se unutar velikih ostrvskih grupa. � Međukontinentalna mora su smestena između kontinenata i povezana su sa okeanom preko jednog ili više moreuza. � Unutarkontinentalna mora se nalaze unutar jednog kontinenta.
OSOBINE I KRETANJE VODE SVETSKOG OKEANA Vode pojedinih okeana i mora mogu se razlikovati po: 1. Salinitetu, 2. Boji, 3. Temperaturi, 4. Providnosti. Morska voda razlikuje se od rečne i po ukusu. Vode Svetskog mora kreću se u vidu talasa, plime i oseke i morskih struja. Talasi najčesće nastaju pod uticajem vetrova, podvodnih zemljotresa i vulkanskih erupcija. Plima i oseka su naizmenična podizanja nivoa mora koja nastaju pod uticajem sila teže Meseca i Sunca. Morske struje su horizontalna kretanja morske vode u vidu ogromnih „reka bez obala“.
HORIZONTALNA RAZUĐENOST OBALA �Obala je uzani pojas pored mora koji odvaja morsku od kopnene površine. �Horizontalna razuđenost je odstupanje obale od prave linije. �Oblici razuđenosti obale koji nastaju zalaženjem mora u kopno ili kopna u more su: 1. Zalivi, 2. Moreuzi, 3. Zemljouzi, 4. Poluostrva i 5. Ostrva.
ZALIVI Zalivi su delovi okeana ili mora koji dublje zalaze u kopno. Postoji više tipova zaliva: 1. Fjordovi, 2. Estuari i 3. Rijasi.
FJORDOVI Fjordovi su uski, dugački i vijugavi zalivi koji duboko zalaze u kopno. Najviše ih je na Skandinavskom poluostrvu , koje je za vreme ledenog doba bilo prekriveno lednicima koji su se spuštali ka moru.
ESTUARI Estuari su levkasti zalivi široko otvorenih prema moru. Nastali su potapanjem rečnog ušća, na mestima na kojima se kopno u prošlosti polako spuštalo i tonulo. Najveći estuari formirani su na ušćima Loare, Sene, Temze i drugih reka.
RIJASI Rijasi predstavljaju potopljene delove rečnih dolina. Nastali su na brdovitim morskim obalama, na mestima gde se rečne doline nalaze između planinskih venaca. Rijasa najviše ima u Španiji, Irskoj, Kini, Australiji.
MOREUZI Moreuzi su uski vodeni prolazi između dva okeana ili mora, koji razdvajaju dva kopna. Najpoznatiji su Gibraltar, Bosfor, Dardaneli i drugi.
ZEMLJOUZI Zemljouzi su uzani delovi kopna koji spajaju veće kopnene površine i razdvajaju dva mora ili delove jednog mora.
POLUOSTRVA Poluostrva su delovi kopna koji dublje zalaze u mora, pa ih voda okružuje sa tri strane, a na četvrtoj su spojena sa kopnom. Najveća poluostrva na Zemlji su Arabijsko i Labrador.
OSTRVA Ostrva su delovi kopna okruženi vodom sa svih strana. Grupe ostrva nazivaju se ARHIPELAG. Dele se na kontinentalna i okeanska.
KONTINENTALNA OSTRVA Kontinentalna ostrva su u prošlosti bila sastavni deo kontinenata, zbog čega se nalaze u njihovoj blizini. Nastala su rasedanjem, spuštanjem i potapanjem nižih delova kopna.
OKEANSKA OSTRVA Nalaze se daleko od obale i mogu biti Vulkanska ostrva ili ostrva koralnog porekla. Vulkanska ostrva Koralna ostrva
VULKANSKA OSTRVA Vulkanska ostrva su nastala erupcijama podzemnih vulkana. Najpoznatija takva ostrva su Havaji, Santorini, Kanarska ostrva, i druga.
KORALNA OSTRVA Koralna ostrva su nastala taloženjem skeleta korala u tropskim morima.
Slike
- Slides: 56