HIDRAULIKI PRIJENOS ENERGIJE ULJNA HIDRAULIKA Prijenos energije snage

HIDRAULIČKI PRIJENOS ENERGIJE (ULJNA HIDRAULIKA) • Prijenos energije (snage) Mehanički - preko poluga, vratila i osovina Nedostaci: - veće udaljenosti izvora energije do njenog korištenja česta izmjena smjera i pravaca kretanja kada potrebno osigurati kontinuirano kretanje kada je potrebno mijenjati opterećenje i smjer kretanja Električni Prijenos fluidima Hidraulički Ulje, voda, ostale tekućine Pneumatski Zrak, ostali plinovi

HIDRAULIČKI PRIJENOS ENERGIJE (ULJNA HIDRAULIKA) Hidraulika je znanost koja se bavi tehničkom primjenom hidromehanike Uljna hidraulika dobila je naziv zbog primjene ulja kao medija za prijenos snage i informacija hidraulička energija je sekundarna energija, što znači da za njeno korištenje moramo imati primarni pogon – električni ili dieselski.

HIDRAULIČKI PRIJENOS ENERGIJE (ULJNA HIDRAULIKA) - primjena: za postupno i lagano, pravocrtno ili kružno kretanje radnog organa stroja (npr: rad. org. buldozera, skrepera, utovarača, bagera, za dizanje sanduka kamiona, itd. ) - posebno pogodan kod velikih strojeva (potrebna velika snaga uz sporo pokretanje)

HIDRAULIČKI PRIJENOS ENERGIJE (ULJNA HIDRAULIKA) HIDRAULIČKI PRIJENOS ENERGIJE a) Hidrostatički prijenos energije - ulje pod visokim pritiskom pokreće mehaničke dijelove stroja b) Hidrodinamički prijenos energije - za prijenos energije koristi se brzina odnosno kinetička energija hidrauličkog ulja ima prednost pred hidrostatičkim samo kod velikih snaga

HIDRAULIČKI PRIJENOS ENERGIJE (ULJNA HIDRAULIKA) • Prednosti hidrauličkog prijenosa energije: 1 prijenos velikih sila s postrojenjem malih gabarita, 2 prijelaz s velikih na male brzine bez posebnih stupnjevitih prijenosnika, 3 kontinuirana regulacija brzine preko prigušnica i regulatora protoka, te kontinuirana regulacija pritiska (0 -1500 okretaja/min. ), 4 lako ograničenje, prijenos i registriranje iznosa sila ostvarenih u hidrauličkom sustavu (putem manometra i tlačnih prekidača) 5 laka promjena smjera kretanja u sustavu zbog relativno malih masa pogonskih elemenata (ne dolazi do udarnih opterećenja sustava tj. stroja)

HIDRAULIČKI PRIJENOS ENERGIJE (ULJNA HIDRAULIKA) • Prednosti hidrauličkog prijenosa energije (nastavak): 6 lak prijelaz s okretnog na translatorno (pravocrtno) kretanje 7 mogućnost automatizacijelog sustava (+ automatsko pravovremeno isključenje mehanizma pri pojavi preopterećenja), 8 tihi rad, jednostavna, sigurna i kompaktna konstrukcija strojeva (smanjena njihova masa za oko 20 -25% u usporedbi sa strojevima na električni ili diesel pogon) 9 velika ekonomičnost hidrauličkog sustava (velika učinkovitost strojeva s obzirom na cijenu)

Osnovni zakoni hidrostatike i hidrodinamike Kompresibilnost plinova Kompresibilnost tekućina

Osnovni zakoni hidrostatike i hidrodinamike Pascalov zakon F Djelujemo li na tekućinu u ravnoteži izvana nekom silom F, tada se taj vanjski tlak širi u tekućini jednako na sve strane.

Osnovni zakoni hidrostatike i hidrodinamike Tlak ovisi o sili opterećenja Vijčana hidraulička dizalica

Osnovni zakoni hidrostatike i hidrodinamike F F F – sila S 1 P 1 S 2 P 2 S – površina P - pritisak

Osnovni zakoni hidrostatike i hidrodinamike A=20 da. N S 1= 20 cm 2 B= 5 da. N P 1 S 1 A B S 2 P 2 S 1= 5 cm 2

Osnovni zakoni hidrostatike i hidrodinamike Ako je S 1 = S 2 tada vrijedi d 2=d 1 S – površina klipa d – pomak klipa S 1 S 2 d 1/d 2 = S 2 / S 1 S 2

Osnovni zakoni hidrostatike i hidrodinamike Q – protok v – brzina S – površina klipa d – hod klipa t - vrijeme

Utjecaj površine klipa na brzinu Q 1 v 1 S 1 Q 1 = Q 2 = 60 L/min S 1 = 100 cm 2 S 2 = 50 cm 2 Q 2 v 2 S 2 Zadatak Zadano: Q=60 l/min; S=100 cm 2; Hod klipa=1250 mm; Otpor R=10000 da. N Traži se: Potrebni tlak u cilindru da se savlada otpor R? Koja će pri tome biti brzina pomicanja klipa? Koliko je vremena potrebno za ukupni hod klipa? Koliki mora biti pritisak ventila A ako je otpor R 28000 da. N?

HIDRAULIČKI PRIJENOS ENERGIJE (ULJNA HIDRAULIKA) Osnovni parametri uljno-hidrauličkog sustava: 1. Radni medij (fluid) Uloga fluida: a) prijenos energije b) podmazivanje c) odvođenje topline i zaštita od korozije - hidraulička (mineralna) ulja ili vodene emulzije voda - najekonomičniji fluid, ne zapaljiv, ekološki prihvatljiv ali primjena ograničena obzirom na nepovoljna svojstva – temperatura isparavanja, ledište, korozivnost, maziva svojstva

HIDRAULIČKI PRIJENOS ENERGIJE (ULJNA HIDRAULIKA) • Viskoznost je svojstvo tekućina i plinova, a odnosi se na veličinu unutarnjeg trenja između čestica te drugih međumolekularnih sila. - posljedica viskoznosti fluida: gubitak mehaničke energije i raspodjela brzine fluida ovisi o: temperaturi, brzini, pritisku i gustoći fluida (opada porastom temperature, a raste povećanjem brzine, pritiska i gustoće) - ulja visoke viskoznosti pružaju velik otpor strujanju; ulja srednje i male viskoznosti znatno pokretljivija -viskoznost hidrauličkog ulja: dovoljno visoka da se procurivanje u sustavu smanji na minimum, ali ne previsoka (kako ne bi uzrokovala velike gubitke energije)

HIDRAULIČKI PRIJENOS ENERGIJE (ULJNA HIDRAULIKA) Izražavanje viskoznosti (mjeri se viskozimetrom): a) apsolutnom viskoznošću ili dinamička mjera otpornosti tekućine prema tečenju ili plina prema gibanju. Jedinica za dinamičku viskoznost μ je Pas. b) kinematički koeficijent viskoznosti ν predstavlja odnos koeficijenta viskoznosti i gustoće fluida ν = μ / ρ m 2/s Jedinica za kinematsku viskoznost u c-g-s sustavu je Stockes (St); vrlo često se upotrebljava, a iznosi: 1 St = 10 -4 m 2/s 1 c. St = 1 mm 2/s = 10 -6 m 2/s

HIDRAULIČKI PRIJENOS ENERGIJE (ULJNA HIDRAULIKA) c) U praksi je ponekad u uporabi i relativna viskoznost, omjer vremena istjecanja određene količine vode i mjerenog fluida Relativna viskoznost se mjeri Englerovim viskozimetrom, a izražava u °E (Englera). Tablica 1. Viskoznost hidrauličkog ulja u ovisnosti o temperaturi Temperatura (ºC) Relativna viskoznost (Engler stupnjevi) Apsolutna viskoznost (Centistoke stupnjevi - c. St) 0 20 30 50 80 100 50 17 11 5 2, 5 1, 85 380 124 85 38 17 10

HIDRAULIČKI PRIJENOS ENERGIJE (ULJNA HIDRAULIKA) Indeks viskoznosti - broj koji pokazuje ovisnost viskoznosti o promjeni temperature (što je viši, to je stabilnija viskoznost fluida) - potrebno koristiti fluid visokog indeksa viskoznosti (kako bi stroj ispravno funkcionirao i pri višim i nižim temperaturama) Specifična gustoća fluida - omjer gustoće fluida i gustoće vode - specifčna gustoća ulja: 0, 85 do 0, 9 Temperatura zapaljenja (plamište), temperatura zamrzavanja (ledište), indeks kiselosti, stabilnost, sposobnost podmazivanja, . . .

HIDRAULIČKI PRIJENOS ENERGIJE (ULJNA HIDRAULIKA) 2. Pritisak i protok - pritisci u hidrauličkom sustavu: 25 do 300 bar ( at), - protoci ovise o sastavu i pritiscima fluida - o pritisku i protoku ovise sila i brzina unutar sustava: F=p S - v = Q/S primjena viših pritisaka ekonomična do određene granice (viši pritisci omogućuju primjenu cilindara manjeg poprečnog presjeka, F = p S)

HIDRAULIČKI PRIJENOS ENERGIJE (ULJNA HIDRAULIKA) 3. Gubici 3. 1. Gubici uslijed trenja (linijski gubici) - gubici uslijed trenja prilikom strujanja fluida kroz cjevovod - ovise o: viskoznosti i brzini strujanja fluida (hidrauličkog ulja), promjeru i dužini cijevi, te hrapavosti unutrašnjih stijenki cijevi

HIDRAULIČKI PRIJENOS ENERGIJE (ULJNA HIDRAULIKA) 3. 2. Gubici uslijed lokalnog poremećaja toka (lokalni gubici) - gubici uslijed lokalnih poremećaja (promjena poprečnog presjeka toka, promjena smjera toka uslijed oblika cijevi (koljena i sl. )

HIDRAULIČKI PRIJENOS ENERGIJE (ULJNA HIDRAULIKA) 3. 3. Gubici protoka zbog procurivanja - nepropusnost hidrauličkih komponenti pod pritiscima postiže se posebnim brtvilima ili preciznim spajanjem pomičnih dijelova - izvjestan prostor je potreban za podmazivanje, tako da procurivanje nikad nije u potpunosti spriječeno. - procurivanje uzrokuje pad brzine, a time i pad snage: P=F v=p Q

Osnovne komponente uljno-hidrauličkog sustava uljni hladnjak spremnik za ulje distribucijski element (razvodnik) filter hidraulički motor (rotacijsko gibanje) hidraulička pumpa hidraulički cilindar (pravocrtno gibanje) pogonski motor

Osnovne komponente uljno-hidrauličkog sustava Tlačne pumpe rotirajućim elementima zupčaste krilne vijčane Tlačne pumpe rotirajućim elementima "motorne": redne klipne, aksijalne klipne radijalne klipne

PUMPE S ROTIRAJUĆIM ELEMANTIMA Prednosti: - jednostavna konstrukcija - laka zamjena dijelova - mala osjetljivost na nečistoće u ulju - širok raspon brzina - širok raspon viskoznosti radnog fluida Nedostaci: - visok šum i pulzacije - mali stupanj iskorištenja - mala trajnost Radni pritisak: 50 -70 bar Broj okretaja: 1500 min-1 Ukupni stupanj iskorištenja: 0, 65 Zupčaste pumpe s vanjskim ozubljenjem

PUMPE S ROTIRAJUĆIM ELEMENTIMA Prednosti: -Tiši rad u odnosu na pumpe s zupčaste pumpe s vanjskim ozubljenjem Nedostaci: Složenija konstrukcija Kučište Zupčanik s vanjskim ozubljenjem (pogonski) Zupčanik s unutarnjim ozubljenjem Pregrada Zupčaste pumpe s unutarnjim ozubljenjem

PUMPE S ROTIRAJUĆIM ELEMANTIMA rotor s pomičnim krilcima ekscentrčno postavljen u nepokretnom kućištu Prednosti: - vrlo miran i tihi rad - mogućnost regulacije protoka promjenom ekcentriciteta - protok ulja bez pulzacija Nedostaci: - osjetljivost na tlačne udare (lom krilaca rotora) Radni pritisak: 100 bar Broj okretaja: 1500 min-1 Ukupni stupanj iskorištenja: 0, 7 Krilne pumpe

PUMPE S ROTIRAJUĆIM ELEMENTIMA Vretena Izvedba: 2, 3, 4 ili 5 vretena Prednosti: - siguran, miran i bešuman rad - protok ulja bez pulzacija - ravnomjeran pogonski moment Rotor Vijčane pumpe Nedostaci: - osjetljivost na veliki podpritisak u usisnom vodu (dolazi do šuma i vibracija) - gubici zbog zračnosti relativno su veliki Radni pritisak: 50 bar Broj okretaja: 1500 min-1 Ukupni stupanj iskorištenja: 0, 65

PUMPE S OSCILIRAJUĆIM ELEMENTIMA Aksijalne klipne pumpe s nagnutom pločom Princip rada Rotacijom pogonskog vratila pokreće se i cilindarski blok obzirom da su mehanički vezani. Klipovi su zglobno spojeni s nagnutom pločom. Obzirom da je ploča nagnuta pod određenim kutem, određen broj klipova se uvlači a ostatak izvlači. U fazi izvlačenja povećava se radni prostor te se uslijed stvorenog potlaka tekučina usisava, a kada se cilindar uvlači, smanjuje se volumen radne komore te se tekućina potiskuje pod tlakom. Kapacitet aksijalno klipnih pumpi ovisi o: broju klipova, površini klipa, dužini hoda klipa i broju okretaja.

PUMPE S OSCILIRAJUĆIM ELEMENTIMA Aksijalne klipne pumpe s nagnutim cilindarskim blokom Prednosti: - miran i bešuman rad (do 200 bar) - jednostavno reguliranje protoka (preko kuta nagiba bloka odnosno ploče) - robusnost konstrukcije i sigurnost u radu Nedostaci: - tehnološka kompliciranost (mnogo spojeva, zglobnih ležajeva) Radni pritisak: 200 bar (a), 150 bar (b) Broj okretaja: 1500 min-1 Ukupni stupanj iskorištenja: 0, 75

PUMPE S OSCILIRAJUĆIM ELEMENTIMA - radijalno postavljeni klipovi u odnosu na osovinu s ekscentrima Prednosti: - postizanje vrlo visokih pritisaka - mogućnost regulacije protoka promjenom ekscentra - visok stupanj iskorištenja - manja osjetljivost na nečistoće u ulju u odnosu na aksijalne klipne pumpe Nedostaci: - većih dimenzija od aksijalnih klipnih pumpi, zbog radijalnog rasporeda klipova Radijalne klipne pumpe Radni pritisak: 300 bar Broj okretaja: 1500 min-1 Ukupni stupanj iskorištenja: 0, 8

Osnovne komponente uljno-hidrauličkog sustava Radni (izvršni) elementi a) hidraulički radni cilindri (pravocrtno gibanje): P = F v (sila brzina) Mogu biti - jednoradni - dvoradni b) hidraulički motori (rotacijsko gibanje): P=T v (zakretni moment brzina tj. br. okretaja u minuti)

Osnovne komponente uljno-hidrauličkog sustava Hidraulički cilindri su radni odnosno izvršni elementi koji pretvaraju energiju stlačenog ulja u mehanički rad Hidraulički cilindri Podjele cilindara Prema načinu djelovanja cilindri se mogu podijeliti na: – jednoradni – dvoradni

Osnovne komponente uljno-hidrauličkog sustava JEDNORADNI CILINDRI Kod jednoradnih cilindara ulje pod tlakom dovodi se samo s jedne strane klipa koji vrši koristan rad samo u jednom smjeru. Povratno kretanje ostvaruje se (a) težinom tereta ili (b) oprugom. Jednoradni (a): pod pritiskom ulja koje se dovodi u donji dio cilindra, klip se izvlači iz cilindra, a vraća se natrag sam uslijed opterećenja na gornju njegovu plohu . Jednoradni (b): pod pritiskom ulja klip izlazi iz cilindra, pri čemu se opruga skuplja, a nakon toga se opruga nastoji izdužiti i pod njenim pritiskom klip se vraća natrag

Osnovne komponente uljno-hidrauličkog sustava JEDNORADNI CILINDRI Jednoradni teleskoski clindri koriste se kad je potreban dugi hod klipnjače. Oni se sastoje od više cilindara koji su smješteni jedan unutar drugog, pa se izvlače kližući jedan po drugome

Osnovne komponente uljno-hidrauličkog sustava DVORADNI CILINDRI Dvoradni: ulje pod pritiskom dovodi se u jedan kraj cilindra i klip izlazi iz cilindra, a vraća se natrag u cilindar dovođenjem ulja u suprotan kraj cilindra a) b) Dvoradni cilndar a) s jedinim klipom b) s dva klipa B A B Izvlačenje postiže dovođenjem ulja u središnji dio cilindra, a njihovo vraćanje u cilindar dovođenjem ulja u krajnje dijelove cilindra http: //static. howstuffworks. com/flash/standard_hydraulic. swf

Osnovne komponente uljno-hidrauličkog sustava DVORADNI CILINDRI konstrukcija cilindra primjenjuje se za prijenos pravocrtnog gibanja u rotacijsko putem zupčanika i nazubljene letve Dvoradni teleskopski cilindar

Osnovne komponente uljno-hidrauličkog sustava Radni cilindri jednoradni dvoradni Uljno-hidraulički radni cilindri