HERMANN HESSE 1877 1962 Malim krivudavim slovima teko

  • Slides: 13
Download presentation
HERMANN HESSE (1877. – 1962. ) “Malim, krivudavim slovima, teško čitljivo, bilo je našvrljano:

HERMANN HESSE (1877. – 1962. ) “Malim, krivudavim slovima, teško čitljivo, bilo je našvrljano: Noćas počam od četiri sata magično kazalište Samo za luđake - Cijena ulaska – razum Nije za svakoga. Hermina je u Paklu. ”

"Moja obiteljska pozadina postala je temelj izolacije i otpornosti na bilo kakav nacionalizam što

"Moja obiteljska pozadina postala je temelj izolacije i otpornosti na bilo kakav nacionalizam što je definiralo moj život. " (Hesse) - pohađa brojne školske i mentalne institucije - problematični odnosi s roditeljima i vršnjacima - radi kao pomoćnik u knjižarama - obitelj - očevo baltičko-njemačko podrijetlo - djed ga potiče na čitanje - usadio mu osjećaj građanina svijeta - odlučio se na pisanje s 13 godina kada se polubrat Theo upisao na glazbeni konzervatorij CALW, 1877. NJEMAČKA

 • -osobna kriza - bježi iz sjemeništa - sukob s institucijama i roditeljima

• -osobna kriza - bježi iz sjemeništa - sukob s institucijama i roditeljima - Bad Boll nakon pokušaja samoubojstva • Škola za dječake u Baselu • gimnazija u Cannstattu (16 g. ) (odaje se porocima) • pomoćnik u knjižari, mehaničar - zbog monotone prirode rada okreće se duhovnim aktivnostima • proučava romantičare “Moral umjetnika zamijenjen je estetikom" • Romantične pjesme, 1896. (s 19 god. ) - priroda kao česta tema • neuspjeh - majka ne odobrava pjesme • Sat nakon ponoći, 1898. (novela) • u slobodno vrijeme proučava teološke spise, grčku mitologiju i Goethea, Schillera, Lessinga i Nietzschea (velik utjecaj na njegove romane)

-1904. skrasio se na Bodenskom jezeru s Marijom Bernoulli – imaju tri sina •

-1904. skrasio se na Bodenskom jezeru s Marijom Bernoulli – imaju tri sina • Pod žrvnjem (1906. ) Gertrud (1910. ) - romani • Schopenhauer i teozofija - interes prema Indiji i budizmu - ne mora u vojsku zbog bolesti oka - živčani poremećaji i glavobolje - ostvaruje san - put u Italiju (Ticino) Čarolija boja - eseji - umire mu majka – depresija - Peter Camenzind (1903. ) - roman - velik uspjeh - Freudova pohvala - popularan u cijeloj Njemačkoj (vrijeme velikoga ekonomskog i tehnološkog napretka u zemlji)

Putuje u Šri Lanku, Indoneziju, Sumatru, Burmu, na Borneo. Na putovanjima nije našao vjersku

Putuje u Šri Lanku, Indoneziju, Sumatru, Burmu, na Borneo. Na putovanjima nije našao vjersku i duhovnu inspiraciju koju je tražio, ali je putovanje ipak ostavilo dubok trag na njegovim djelima i u njemu samome.

- s obitelji seli u Bern (1912. ) - volontira u Crvenom križu (I.

- s obitelji seli u Bern (1912. ) - volontira u Crvenom križu (I. svjetski rat) - umire mu otac, sin teško bolestan, žena shizofrena - raspad braka - Rosshalde (1914. ) - roman - Demian (1919. ) - roman - pseudonim Emil Sinclair - jak i trajan utjecaj na povratnike iz rata - Siddhartha (1922. ) – novela - indijska kultura i budistička filozofija - ženi se pjevačicom Ruth Wenger pa povjesničarkom umjetnosti Ninon Dolbin - Stepski vuk (1927. ) - roman - putopisi i eseji (ironičnog tona) - Narcis i Zlatousti (1930. ) - roman - Nobelova nagrada za književnost 1946. - Putovanje na istok (1932. ) – novela - nikada nije javno osudio naciste, ali - Igra staklenim perlama (1943. ) njegov prezir nije bio upitan - istupa protiv nacističke ideologije i ratnog osvajanja odricanjem od njemačkog državljanstva - državljanin Švicarske 1923. NAJVAŽNIJA DJELA (romani)

U Americi postao poznat 60 -ih godina kada su njegova djela postala bestseleri, što

U Americi postao poznat 60 -ih godina kada su njegova djela postala bestseleri, što se pripisuje bliskosti tada popularnih tema s njegovima. Jedna je od tih tema potraga za prosvjećenjem iz Siddharthe, Putovanja na istok te Narcisa i Zlatoustog, što je posebno privuklo pozornost američke kontrakulture (hipi-pokret).

STEPSKI Stepski VUK vuk

STEPSKI Stepski VUK vuk

književnost glazba slikarstvo alkohol psihološka analiza jazz Mozart magično kazalište plesanje droga humor

književnost glazba slikarstvo alkohol psihološka analiza jazz Mozart magično kazalište plesanje droga humor

Stepski vuk - moderni roman 20. st. - psihoanalitički roman struje svijesti - autobiografski

Stepski vuk - moderni roman 20. st. - psihoanalitički roman struje svijesti - autobiografski elementi - Hesseova duhovna kriza (razmišljao i o samoubojstvu) - glavna tema: podvojenost ličnosti između ljudske i vučje prirode - portret junakovog raskola HARRY HALLER - melankolični usamljenik - plah i neobičan čovjek - boemski život - sluša Mozarta - čita Goethea, Novalisa i Dostojevskog - očajan - zatočen u malograđanskoj kulturi, nemoćan da se oslobodi - duboko vezan za dostignuća duha iz prošlih razdoblja (1927. )

RADNJA Stepski vuk Predgovor izdavaču - u 1. licu (bilješke H. Hallera - pravi

RADNJA Stepski vuk Predgovor izdavaču - u 1. licu (bilješke H. Hallera - pravi sadržaj romana) Zabilješke Harryja Hallera - Traktat o Stepskom vuku -“knjiga u knjizi” - objektivna analiza Harryja Hallera - sveznajući pripovjedač - antropološko-sociološki esej anonimnog autora - o podvojenosti bića na "vučju" i "ljudsku" narav Magično kazalište - glazbenik Pablo - prizori u kazalištu - projekcije Harryjevih podsvjesnih želja i mora - svaka loža krije neko kazalište snova (djelić njegova života) - simboli suvremene civilizacije - otkriva ‘radost ubijanja’ - iz ljubomore ubija Herminu (druga strana njegove "vučje" naravi) - lik Pabla zapravo jednak idealiziranome vječnom Mozartu

Stepski vuk ZANIMLJIVOSTI - Harry Haller ima jednake inicijale kao i sam autor -

Stepski vuk ZANIMLJIVOSTI - Harry Haller ima jednake inicijale kao i sam autor - ista pojava prisutna i u drugim Hesseovim djelima - Hermina - ženski oblik autorova imena - lik Pabla i doživljaj jazza nastali pod utjecajem nastupa Sidneyja Becheta - sekvence “čarobnog kazališta" interpretirane kao psihodelije nastale pod utjecajem droge (iako ne postoje dokazi da je Hesse ikada uzeo droge) - internacionalan uspjeh romana - Hesse govori da je većinom krivo shvaćen

“Jednom ću bolje igrati tu igru figura. Jednom ću se naučiti smijati. Čeka me

“Jednom ću bolje igrati tu igru figura. Jednom ću se naučiti smijati. Čeka me Pablo. Čeka me Mozart. ” Mentorica: Antonia Sikavica Joler, prof. “ Barbara Kalebić i Vili Rakita, 4. d I. gimnazija, Zagreb