Hemija Predmet i definicii HEMIJA to e hemijata

























- Slides: 25

Hemija Predmet i definicii

HEMIJA • • • [to e hemijata? prirodna nauka ~ii glavni celi na izu~uvawe se: Sostavot i svojstvata na materijata Reakciite pome|u supstanciite i energetskite promeni pri tie reakcii • Zakonite {to go opi{uvaat odnesuvaweto na izu~uvanite supstancii • Zo{to e bitna hemijata?

-hemijata ima bitna uloga vo -proizvodstvoto na lekovi -lekuvaweto na razni bolesti -vo skoro sekoja edna industrija -vo proizvodstvoto na zdrava hrana -no… Hemijata igrala golema uloga i vo mnogu negativni nastani d koi ~ove{tvoto pretrpelo ogromni {teti

Rekovme deka hemijata ja izu~uva Materija Logi~ki se postavuva pra{aweto {to e Materija? • Se ona {to ima masa i • Zafa}a prostor • Ednostavno ka`ano-se ona {to e vo nas i okolu nas e materija A antimaterija? Creating Antimatter: At present, antimatter costs $62. 5 trillion per gram. Projected improvements could bring this cost down to $5 billion per gram…

• Fizi~ki (agregatni) sostojbi na materijata Cvrsta – Ima fiksen volumen i forma Agregatni sostojbi na materijata • te~na – Ima Fiksen volumen – Ja prima formata na sadot kade se nao|a, horizontalna povr{ina • gas – Ja zema formata i volumenot na sadot kade e smesten • plazma – Mutanti pome|u te~nost i cvrsto telo Cvrsta te~na gasovita

Bitni zakoni za materijata 1. Zakon za zapazuvawe na masata Vo edna hemiska reakcija, a i op{to vo Univerzumot materijata nitu se sozdava nitu se uni{tuva. Kaj hemiskite reakcii, Sumata na masata na reaktantite treba da e ednakva na sumata na masata na produktite Taka li e? Pa, da! E = mc 2 (Albert Einstein, 1905) E-vkupna energija (energija na miruvawe i kineti~ka energija) m - masa na miruvawe c = 3 108 m s-1 brzina na svetlinata vo E = 2 x 109 k. J-Energija od bombata vakuum vo Hiro{ima Zaradi ogromnata vrednost na Dm = E/c 2 konstantata c, na mala masa na miruvawe 9 2 -2 8 -1 2; Dm = 2 x 10 kg m s /(3 10 m s ) odgovara ogromno golema energija. Dm = 0. 00000002 g!!!! Promenata na masata na sistemot sekoga{ e pridru`ena so promena na enerijata na sistemot i obratno.

Pri eksplozijata na fat boy atomskata bomba vo Hiro{ima na 6 ti avgust 1945 god samo 0. 00000002 g od materijata se celosno izgubeni i pretvoreni vo energija a eve sto e rezultatot na taa masa-preku 150 000 `rtvi i 99% uni{teni Materijalni dobra

2. Zakon za postojani maseni odnosi na elementite {to se vo sostavot na dadena materija • Bilo koi primeroci od edna ista ~ista supstanca sekoga{ sodr`at isti elementi {to se nao|aat vo ist odnos na masi. • Toa zna~i-dali }e zememe primerok voda od Atlantikot, od Ohridsko Ezero ili od „Tri ~e{mi“, sekoga{ vo site tie primeroci na voda }e najdeme deka tie vodi se izgradeni od vodorod i kislorod, a odnosot na masata na kislorod sprema vodorod e 8: 1.

Svojstva na Materijata 1. Fizi~ki svojstva na materijata • Svojstva {to mo`at da se nabquduvaat bez da nastanat promeni vo supstanciite {to se prisutni vo primerokot; • Boja, miris, to~ka na mrznewe, gustina

2. Hemiski svojstva na materijata • Se izrazeni preku tendencijata na materijata da reagira i pritoa da se dobiva nov vid na supstanca • Primeri: toplina na sogoruvawe, reaktivnost so voda, reaktivnost so kislorod. • Kako gi prepoznavame hemiskite svojstva? - promena na boja, izdvojuvawe na gas, pojava na talog, osloboduvawe na toplina. . .

Svojstvata na materijata kvantitativno se izrazuvaat preku Fizi~ki veli~ini Osnovni Fizi~ki veli~inipostojat 7 vakvi osnovni fizi~ki veli~ini Fizi~ka veli~ina SI edinica Oznaka na edinicata Dol`ina (l) metar 1 m Masa (m) kilogram 1 kg Vreme (t) sekunda 1 s Termodinami~ka temperatura (T) kelvin 1 K Koli~estvo na supstanca (n) mol 1 mol Ja~ina na Elektri~na struja (I) amper 1 A Ja~ina na svetlina (Iv) kandela 1 cd

Izvedeni Fizi~ki veli~ini Fizi~ka veli~ina SI edinica Oznaka Povr{ina (A) Metar kvadraten m 2 Volumen (V) Metar kuben m 3 Gustina (r) Kilogram vrz metar kuben kg/m 3 brzina (v) Metar vo sekunda m/s Sila (F) Wuton N=kg m/s 2 Pritisok (P) Paskal Pa=N/m 2 Energija (E) Xaul J=Nm . . .

Prefiksi i brojni vrednosti na pomali i pogolemi edinici od osnovnite prefiks kratenka Brojna vrednost -- prefiks kratenka Brojna vrednost peta P 1018 deci d 10– 1 tera giga T G 1012 109 centi milli c m 10– 2 10– 3 mega kilo hecto deca M k h da 106 103 102 10 micro nano pico femto μ n p f 10– 6 10– 9 10– 12 10– 15

Mnogu potrebno (i korisno) e da se znae osnovna matematika pri re{avaweto na hemiskite problemi i zada~i. Eve nekoi primeri: Kako da se zapi{e skrateno brojot 1000 kako stepen so osnova 10? 1000 mo`e da se zapi{e kako broj so osnova 10 na stepen koj ednostavno ni go prika`uva brojot na nulite vo brojot 1000, a toa se 3 nuli Zna~i, 1000 = 1*103 ili samo 103 A kako skrateno }e go zapi{eme brojot 260000? Broime kolku mesta ima posle prvata cifra od brojot i toa }e ni bide stepenoviot pokazatel na osnovata 10. 260000 = 2, 6 *105. A kako }e go zapi{eme brojot 0, 0001 kako stepen so osnova 10? Koga imame decimalni broevi pomali od 1, toga{ broime kolku vkupno nuli ima do prvata cifra {to ne e nula, vklu~uvaj}i ja i nulata pred decimalnata zapirka, i toa }e ni bide stepenoviot pokazatel, ama sega so negativen predznak, bidej}e se raboti za decimalen broj pomal od 1: 0, 0001 = 1*10 -4 0, 000028 = 2, 8 * 10 -9 i t. n.

Nekoi matemati~ki operacii: Po definicja 100 = 1 Kolku e 103 * 104? Ova e operacija na mno`ewe na stepeni so isti osnovi. Vo ovoj slu~aj, osnovata (10) se prepi{uva, a stepenovite pokazateli se sobiraat: 103 * 104 = 103+4 = 107 102*10 -5 =? 102*10 -5 = 102+(-5) = 10 -3 Kako }e go pretstavime brojot 1/10 x? 1/10 x = 10 -x. A 1/10 -x? 1/10 -x = 10 x Kolku e 102/107 = ? 102/107 = 102 *10 -7 = 10 -5 Sobirawe na stepeni: Kolku e 102 + 102? 102 e vsu{nost 1*102 = 100. Zna~i, 100 + 100 = 200 ili 2*102 A kolku e 105 + 10 -5? Kolku e kvadraten koren od 144? Kolku e -3 *( -4)? . Kolku e (-4) * 5? Kolku e -23 + 46? Kolku e 2/3 + 4/3? Kolku e 3/8 + 2/4? Kolku e (2/9)*(3/14)? Kolku e (2/9)/(3/14)? …

Klasifikacija na Materijata -^isti supstanci i smesi 1. ~istite supstancii-mo`e da bidat elementi ili soedinenija A. Elementi Mno`estvoto od site istorodni atomi vo prirodata se vika HEMISKI ELEMENT. Do sega se poznati 118 (? ) elementi. Od niv devedeset se otkrieni vo prirodata, a ostanatite se ve{ta~ki dobieni. Sekoj element ima svoj simbol (Simbolite gi predlo`il {vedskiot hemi~ar Jöns Jakob Berzelius (1779 -1848). B. Soedinenija Uranium-element -se ~isti supstanci {to so hemiski postapki mo`at da se razlo`at na prosti ~isti supstanci, ili preku hemiski reakcii da se dobijat od prosti ~isti supstanci, se narekuvaat HEMISKI SOEDINENIJA Voda-soedinenie

2. Smesi -se sistemi koi se sostaveni od najmalku dve komponenti (fazi) Smesite mo`e da bidat: Heterogeni • Heterogenite smesi imaat neednakov sostav Homogeni (Rastvori) • Imaat uniformen sostav nasekade Suspenzija na bra{no vo voda Rastvor na sol vo voda

Supstanca ne Heterogena smesa Dali ima identi~ni svojstva vo site svoi delovi? ne da Homogena supstanca Dali mo`e da se razdvoi so fizi~ki postapki? da ^ista sup- stanca ne Element Dali mo`e so hemiski promeni da se dobijat poprosti supstanci? Homogena smesa da Soedinenie

Na~ini na razdeluvawe na smesi • Postojat pove}e na~ini za razdeluvawe na smesi, a metodata {to }e ja odbereme za razdvojuvawe na smesite naj~esto zavisi od prirodata na komponentite {to se vo smesa • filtracija • destilacija • Hromatografija • Ekstrakcija …

Filtracija • Separacija na smesi koi imaat razli~na to~ka na topewe ili razli~na golemina na ~esti~kite • Mehani~ka separacija kako na slikata

Destilacija • e separacija (razdvojuvawe) koga vo edna smesa ima 2 ili pove}e te~nosti {to se razlikuvaat po to~kata (temperaturata) na vriewe. Primer: najzgodni primeri za destilacija imame pri varewe na rakija i prerabotka na surovata nafta. Vo naftata ima edno ~udo komponenti {to imaat razli~na temperatura na vriewe. So postepeno zgolemuvawe na temperaturata, najprvi }e isparat tie komponenti so najniska temperatura na vriewe, a potoa ostanatite. Taka so kontrolirawe na temperaturata vo sistemot, dobivame ~isti poedine~ni supstanci.

Hromatografijarazdvojuvawe vrz baza na razli~na atsorpcija na kompnentite od edna smesa na dadena cvrsta stacionarna faza (koja naj~esto se najduva postavena vo nekoja kolona) • • • Te~na hartiena tenkoslojna gasna HPLC elektroforeza (DNA)

[to e najbitnoto da se zapamti od ovaa lekcija: -da se znaat koi se osnovnite fizi~ki veli~ini i nivnite edinici i da se znaat pretvorawata od osnovna vo izvedena (pomala ili pogolema) edinica. Primeri: kolku g ima 2. 4 kg? 1 g = 10 -3 kg kolku dm 3 ima vo 300 m 3; presmetaj kolku m ima vo 2 cm? 1 cm = 10 -2 m kolku mol-a ima vo 6 nmol-a? 1 nmol = 10 -9 mol Kako se re{ava: Trgnuvame od relacijata {to gi povrzuva edinicite na osnovnata veli~ina so edinicite vo koi treba da bidat pretvoreni: 1 m = 10 dm ; sega vr{ime operacija kubirawe bidej}i imame m 3 i dm 3 edinici (podignuvawe na stepen 3 zna~i kubirawe), i pritoa se kubiraat i brojnata vrednost i edinicata od dvete strani (i od levo i od desno): (1 m)3 = (10 dm)3 Sega pravime proporcija: 1 m 3 = 103 dm 3 300 m 3 = x _______ x * 1 m 3 = 300 m 3*103 dm 3; x = 300 m 3*103 dm 3/1 m 3 x = 300*103 dm 3 = 3*102*103 dm 3 = 3*105 dm 3

Pra{awa?

Základný tvar slovesa
Sociologija predmet
Predmet radnje
Predmet izučavanja poslovne ekonomije
Veľa slovný druh
Predmet radnje glagola
Predmet singidunum
Idrokning xossalari
Predmet
Poluprava linija
Neizravni objekt
Predmet izučavanja poslovne ekonomije
Poslovna banka definicija
Předmět
Predmet.singidunum
Sta je predmet izucavanja poslovne ekonomije
Podmet
Restitucija
Predmet.singidunum
Predmet izučavanja poslovne ekonomije
Stari predmeti iz prošlosti
Předmět
Holý predmet
Předmět
Leonardo da vinci bicycle sketch
Predmeti iz daleke proslosti