Hametin relasaun diak Kria privasidade Husu konaba problema
Hametin relasaun diak Kria privasidade Husu kona-ba problema (Hu) Módulu 4
Módulu 4: Objetivu Aprendizajen • Importánsia kona-ba oinsá atu hametin relasaun diak no konfiansa hodi fasilita komunikasaun ne’ebe diak • Oinsá atu proteje kliente nia privasidade • Impaktu husi naun-verbal komunikasaun • Oinsá atu levanta kona-ba asuntu ida ne’e no hatene oinsá atu husu kona-ba suspeitu abuzu
Revizaun Hahu Relasaun di’ak
1. 2. 3. 4. Hametin relasaun diak Garante privasidade Komunikasaun naun verbal Tipu perguntas
1. Hametin Relasaun Di’ak • Hametin relasaun di’ak • Introdús ita nia-an ba sira, ko’alia halimar uitoan, bainhira foin hahú lalika husu pergunta diretamente • Rona saida mak nia dehan no ajuda nia sente iha koneksaun ho ita • Hametin fiar • Importante liu ho labarik sira
2. Garante privasidade Importante ba seguransa Fatin privadu ida Husu bainhira nia mesak de’it Husu ba labarik sira wainhira sira mesak Minimiza vitima nia movimentu husi sala ida ba sala seluk • Labele husu nia atu repete nia istória ne’ebe mak lanesesariu • • •
Atividade: Kria privasidade Estudu kazu: feto Ida, naran Laura, Nia ba iha ospitál atu partus, akompanya husi nia kunyada sira. Laura nia kunyada sira dehan Laura ema ida ne’e mak moe dor no sira mak sei responde hotu pergunta sira kona-ba Laura nian. Durante prosesu partus, ita boot nota iha bubu metan ida iha Laura nia kabun. Hafoin partus Laura lori ba iha fatin pos Natal no iha ne’eba kama barak los. Ita boot hakarak husu ba Laura konaba bubu metan no karik iha ema ruma ne’ebe mak hakanek nia, maibe Laura nia familia sempre hamutuk ho nia. Pergunta: Iha grupu, hanoin kona-ba estratejia sira ne'ebé mak ita bele halo hodi ko’alia mesak ho Laura, bainhira nia família ida mos la iha ne’ebá.
3. Komunikasaun naun-verbál • • Linguajen isin nian (body language) Espresaun oin Lian maka’as ka neineik Kuaze 90% hosi komunikasaun mak naunverbal
Atividade: Komunikasaun naunverbal • Fahe ba grupu. Grupu ida, ema na’in 3 iha laran • Deside sé mak pasiente, enfermeira no parteira • Lee skenáriu kona-ba ita boot nia papél • Pasiénte vizita sala ezaminasaun rua, primeiru nia bá hasoru enfermeira, depois nia bá hasoru fali parteira
4. Tipu pergunta sira • Levanta kona-ba asuntu ida – “Feto barak mak esperiénsia kona-ba problema ho sira nia la’en ka ema seluk ne'ebé hela hamutuk ho sira” – “Kuandu ha’u haree kanek hanesan ne’e, ha’u fiar katak ema ruma mak hakanek ita boot. ” • Pergunta nakloke – “Oinsá ita boot nia relasaun ho ita boot nia la’en/namoradu? ” – “Saida mak akontese bainhira nia komesa hirus? ” – “Ita boot iha preukupasaun ruma ne’ebe mak ita boot hakarak atu koalia? ”
4. Tipu pergunta sira • Husu pergunta ne’ebe spesifiku – “Ita boot ta’uk ita boot nia la’en (ka parseiru)? ” – “Ita boot nia la’en koko atu kontrola ita boot, ezemplu bandu ita boot atu kaer osan ka sai husi uma? ” – “Iha ema ruma obriga ita boot hodi halo relasaun seksuál ? – “Ita boot ko’alia ona ho ema ruma kona-ba ida ne’e? ” • Evita uza perguntas ne’ebe mak jeral no lidera
Se karik feto ida lakohi atu ko’alia sai kona-ba violénsia? La bele fó presaun ba nia Fiar nia Fo tan tempu ba nia Informa nia kona-ba asisténsia ne'ebé iha Oferese informasaun kona-ba impaktu hosi violénsia/estres • Oferese opsaun referál no halo vizita tuir mai • Se karik labarik entaun konsulta ho servisu ne’ebe mak relevante • • •
Haree skenáriu iha video ne’e Haree video iha ne’e: https: //youtu. be/D 5 Pgnsw-x. Xs Haree tuku: 00 -04: 54
Atividade: Haree video role play • Haree skenáriu 1 -3 hosi video ne’e • Pergunta sira ba diskusaun: a. Tanbasá mak infermeira fiar katak Maria nia kanek laos hetan husi asidente? b. Enfermeira uza ona estratejia saida hodi garante privasidade? c. Enfermeira uza perguntas nakloke saida de’it bainhira nia husu kona-ba violénsia? d. Oinsá mak enfermeira hatudu komunikasaun naunverbal ne'ebé di’ak? e. Enfermeira hatudu pratika di’ak saida de’it bainhira Maria la ko’alia sai kona-ba violénsia?
Atividade: Role play husu kona-ba violénsia • Fahe ba iha grupu. Grupu ida, ema na’in 3 • Deside sé mak pasiente, sé mak pesoál saúde no sé mak observadór • Pasiente lee skenáriu ba sira nia an rasik • Pesoál saúde fó asisténsia ne'ebé adekuadu no husu pergunta sira ne'ebé relevante • Observadór haree ba surat tahan (ne’ebé simu tiha ona) no fornese feedback kona-ba pesoál saúde nia aproximasaun
Mensajen importante • Fó atensaun ba naun-verbal komunikasaun no dezenvolve relasaun diak • Garante privasidade • Obrigasaun atu fo tulun ba labarik vítima sira • Se nia la fó sai nia problema – fornese informasaun, hametin fiar ho nia, follow-up • Pratika nafatin abelidade ne’ebe mak ita boot aprenda ona
- Slides: 16