GUSTOA TIJELA ARHIMED oko 287 212 pr Kr

(GUSTOĆA TIJELA)

ARHIMED (oko 287. -212. pr. Kr. ) • bio je grčki fizičar, astronom i jedan od najvećih matematičara starog vijeka • iz Sirakuze • jedan od trojice najgenijalnijih matematičara svih vremena • također i najveći fizičar starog svijeta

ZLATNA KRUNA Postoji anegdota koja govori kako je Arhimed otkrio da zlatna kruna, napravljena za kralja Hierona ll. , nije od čistog zlata. Kada je zlatna kruna u obliku lovorovog vijenca napravljena, od Arhimeda se zatražilo da utvrdi je li kruna od čistog zlata ili je zlatar umiješao i srebro (koje je jeftinije od zlata). Pritom nije smio oštetiti krunu.

Problem je bio kako odrediti obujam krune pomoću kojeg bi se uz poznatu masu, odredila gustoća zlata.

Rješenje je došlo za vrijeme kupanja. Primijetio je da se ulaskom u kadu podigao nivo vode. Tako mjerimo obujam(volumen) nepravilnih tijela. Shvatio je da je rješenje u tome da napravi omjer mase krune(koju je znao mjerenjem na vagi) i volumena krune. Ovdje Arhimedov mogući način dokazivanja čistoće zlata u kruni.

Našavši rješenje problema, bio je toliko uzbuđen da je, zaboravivši se obući, istrčao iz kade na ulicu, vičući Heureka! HEUREKA!!!

HEUREKA Heureka je izraz koji dolazi iz starogrčkog ηὕρηκα (Heureka) i znači pronašao sam ili našao sam. Koristi se kao usklik radosti, nakon uspješnog pronalaska rješenja ozbiljnog (uglavnom umnog) zadatka i stoji kao sinonim za iznenadnu spoznaju.

Svako tijelo, kada ga uronimo u vodu, istisne neku količinu tekućine, jer ono zauzme taj prostor koji je do tada zauzimala tekućina. Po Arhimedu, obujam nekog tijela je proporcionalan masi tekućine koju je to tijelo istisnulo.

Nakon određivanja volumena krune, usporedio ga je s volumenom zlata i došao do zaključka da je volumen krune manji od volumena zlata, što znači da je kruni dodano srebro, koje ima manju gustoću od zlata. Tako je otkrio da je kruna zapravo napravljena od srebra, a samo obložena zlatom. Gustoća zlata: 19300 kg/m ³ Gustoća srebra: 10490 kg/m³

ARHIMEDOV ZAKON Arhimed je prvi otkrio ovaj zakon, a on glasi: TIJELO URONJENO U TEKUĆINU LAKŠE JE ZA TEŽINU ISTISNUTE TEKUĆINE. A to znači: Hidrostatski tlak koji djeluje s gornje strane tijela je manji od hidrostatskog tlaka s donje strane. Razlika tih dvaju tlakova rezultira silom koja tjera tijelo prema gore tj. čini ga lakšim. Tu silu koja djeluje na tijelo uronjeno u tekućinu zovemo uzgon.

HIDROSTATSKI TLAK Hidrostatički tlak - tlak koji u tekućini nastaje zbog njezine težine. Pokusima možemo dokazati da se tlak u tekućini: - povećava sa dubinom (što je dubina veća, veći je i tlak) - jednak je na svim mjestima na istoj dubini - djeluje jednako u svim smjerovima.

Izradila: Marija Vuletic 7. A OŠ Meterize, 2013. /2014.