Gustave Flaubert Gospoa Bovary Gustave Flaubert francuski je

Gustave Flaubert, Gospođa Bovary

- Gustave Flaubert francuski je književnik, rođen u obitelji proslavljena kirurga - književnošću se počeo baviti sa šesnaest godina - stvarao je u dvije faze: 1. utjecaj romantizma (Memoari jednog luđaka) 2. realistička faza (Gospođa Bovary, Salambo, Iskušenje sv. Antuna, Jednostavno srce, Sentimentalni odgoj) -studirao je pravo u Parizu, ali ga nije završio, vratio se u provinciju, gdje se osjećao bolje - čitavog se života borio sa psihičkim krizama - Flaubertova poetika: Roman treba biti ogledalo ljudske duše, slika života!

- Gospođa Bovary je roman kojeg je autor pisao 5 godina ( Za svaku stvar postoji samo jedan jedini mogući način izraza. ) -ideju za roman dala mu je sudbina gđe Delamare, ali je mnogo detalja preuzeo iz pariške afere Louise Pradier, svoje prijateljice i žene kipara Pradiera, ogrezle u dugovima i skandalima – NAČELO ISTINITOSTI - NAČELO TIPIČNOSTI - tip nezadovoljne provincijalke, tip malograđanina, tip lihvara) - kompozicija romana: 1. Iščekivanje 2. Iskustvo triptih 3. Razočaranje kronološka, trodijelna, bez izraženih kompozicijskih faza - po uzoru na jednolično protjecanje života)

- teme romana: a) ljubavna - nesretni brak i preljub b) obiteljska – obiteljski odnosi c) društvena – provincijski život u Francuskoj u 19. st. d) psihološki – emocionalan svijet i psihički život neusklađene junakinje romana, sukob ideala i stvarnosti

-roman Gospođa Bovary počeo se objavljivati u nastavcima, ali prije nego što je tiskan u cijelosti, optužen je zbog nemorala, raskalašenosti i poetiziranja brakolomstva. Na sudskom procesu održanom u Parizu 1857. godine vješti je odvjetnik (Pinard , na početku cjelovite tiskane knjige stoji mu posveta) uspio obranit Flaubertovo djelo koje je dobilo dopuštenje za tiskanje. -Sam Flaubert je izjavio: Preljub mi je podjednako odbojan kao i malograđanština… Nije na da optužujem gđu Bovary, ni da je branim.

- pripovjedač: sveznajući i potpuno neutralan, nikad se „ne vidi“ u tekstu i ne komunicira s čitateljem; autor koristi slobodni neupravni govor (Mislila bi Emma…) i na taj način prikazuje nečiju svijest - vrijeme: nizom prizora sugerira se protjecanje Emmina jednolična života, ali neke važne događaje detaljno i naširoko opisuje i time naglašava njihovu važnost u junakinjinu životu (npr. odlazak na ples) – subjektivni doživljaj vremena - detaljno opisana zbilja često dobiva metaforička značenja - filmska tehnika montaže u masovnim scenama (poljoprivredna skupština)

- realistička obilježja: 1. građa - stvarni događaj – načelo istinitosti 2. književna vrsta – roman 3. fabula – linearna i jednostavna 4. tematika – društvena 5. načelo tipičnosti ( Charles – tip provincijalca; Homais- tip malograđanina; Lheurex – tip lihvara) 6. socijalno-psihološka motivacija glavnog lika (Emma) 7. pripovjedač- sveznajući, autorski -modernistička obilježja: 1. događaji ispričani iz Emmine perspektive 2. subjektivno vrijeme 3. lik slijepca kojega Emma susreće i čuje iz smrtne postelje - simbolizira njezine zablude

- bovarizam označuje nemoćnu težnju osrednjih duhova prema visinama, odnosno čovjekovu sklonost da, poput Emme, smatra kako je rođen za nešto bolje od onoga sto mu život donosi -to je simbol čežnje za neostvarivim: čovjek se osjeća zarobljen prilikama u kojima živi, stvarnošću s kojom se suočava i želi to nadvladati - donkihotizam

-djelo pripada PSIHOLOŠKOM REALIZMU (tip realizma u kojem se ističe psihološka karakterizacija, tj. unutarnje proživljavanje likova), čijim se začetnikom smatra sam Flaubert - roman je protkan elementima romantizma, realizma i naturalizma -njezina su razmišljanja romantična , njezini susreti s ljubavnicima puni strasti, ona je izdvojena i drugačija - načelo istinitosti, tipičnosti, detaljni opisi čine ga realističnim - s naturalističkog gledišta ona je bila bludnica, žena koja je težila uvijek većim uzbuđenjima i strastima, njezina smrt užasava i samog čitatelja ( Emma se diže … raspletene kose, ukočena pogleda…Stade se smijati užasnim, mahnitim, očajnim smijehom…)

G. Flaubert: Emma Bovary, to sam ja! Te riječi ukazuju na autorovo poistovjećivanje s junakinjom koja je podvojena između banalne stvarnosti i velikih očekivanja i snova, čija žrtva postaje.

- Flaubert je ovim djelom poručio da je neutuđivo pravo svakog čovjeka živjeti vlastiti san i, pa makar bilo i pogubno te da će ga se svatko domoći u tolikoj mjeri koliko skupi snage boriti se za sebe.

Pokušajte je smjestiti u današnje vrijeme. Bez problema! Žena, sklona romantičnim snovima, nesuđena Pepeljuga, u potrazi za onim pravim. Brak sklopljen eto tako. Brak kao financijska podloga. Prolazne avanture, šaputanja na jastuku. A zora donosi otriježnjenje. Potražila je utjehu u shoppingu – prolazni ushit. Potražila je utjehu u novim ljubavima, no i one je napuštaju. Redom. A kada je stisnu dugovi, puca po šavovima i vrši samoubojstvo. Pročitajte više na: https: //blog. vecernji. hr/iva/vjecnamadam-bovary-3202 - blog. vecernji. hr