GRAMATIKA Doc dr sc Violeta Moretti Gramatika sustav

GRAMATIKA Doc. dr. sc. Violeta Moretti

Gramatika • sustav pravila koja upravljaju strukturom riječî, sintagmi, rečenica itd. u jeziku. • svaki idiom (jezik, mjesni govor) ima specifična pravila • neka opća pravila podudaraju se

Npr. u hrvatskom: 1. imenice tipa voda: - N jd. -a, A jd. -u: voda – vodu, ruka – ruku itd. - umanjenice se tvore umetanjem morfema -ic- između korijena i nastavka: vodica, ručica itd. 2. atributi se s imenicom na koju se odnose slaže u rodu, broju i padežu: obje moje ruke (N mn. ž. ) jednu mineralnu vodu (A jd. ž. ) u svom novom autu (L jd. m/sr. ) itd. 3. izravni objekt prijelaznoga glagola izriče se akuzativom i normalno dolazi nakon glagola: pijem vod-u i sl.

GRAMATIKA • u užem smislu – morfologija i sintaksa, no u opise se obično uključuje i fonologija itd. – MORFOLOGIJA – bavi se sustavom gramatičkih oblikâ u nekom jeziku – SINTAKSA – bavi se tvorbom sintagmi i rečenica, tj. kombiniranjem riječî u veće cjeline

Univerzalna gramatika • Noam Chomsky (druga pol. 20. st. ) • ljudi imaju urođenu sposobnost da nauče govoriti • u ljudski um ugrađena su temeljna jezična pravila (uz dopuštene varijacije)

Jezične univerzalije = svojstva koja dijele svi jezici, npr. 1. postojanje imenica i glagola - svi jezici ih imaju, dok pridjevi, npr. , ne postoje svugdje 2. neka pravila reda riječi u sintaktičkim skupinama - npr. jezici u kojima atribut prethodi imenici, i genitivni izrazi i odnosne rečenice prethode imenici, i obratno - u hrv. su izuzetak pridjevski/zamjenički atributi: ova velika čaša, ali čaša vode, čaša koja se razbila i sl. 3. rekurzivnost - mogućnost umetanja manjih cjelina u veće (onaj čovjek je otišao – onaj čovjek o kojem sam vam pričao ubrzo je otišao), itd.

Jezična tipologija • Jezici se klasificiraju prema strukturnim obilježjima, npr. – u nekim jezicima postoji gramatički rod (većina indoeropskih i semitskih jezika, itd. ), a u nekima ne (npr. kineski, mađarski, turski) – neki jezici imaju morfološki izražene padeže (slavenski, neki germanski; mađarski, finski, turski), drugi nemaju (većina romanskih jezika, kineski); itd.

Jezični savezi = jezici što nisu (blisko) srodni, ali dijele neka obilježja zbog kontakta, npr. balkanski jezični savez (grčki, albanski, rumunjski, bugarski, mak. , neki srpski dijalekti) BALKANSKI JEZIČNI SAVEZ o imaju član (ugl. postpozitivni: rum. lupul 'vuk', mak. ženata, alb. mali 'planina') o nemaju infinitiv o na isti način izražavaju dativ i genitiv o 'pojačavaju' objekt glagola zamjenicom (mak. go gledam sin mi = **gledam ga sina mi, tj. 'gledam svoga sina'), itd.

1. Tipološka klasifikacija s obzirom na morfologiju a. Analitički (i izolativni) jezici – nemaju razvijen morfološki sustav ili ga uopće nemaju • ANALITIČKI JEZICI – jezici u kojima se gramatika temelji uglavnom na sintaksi te nema morfologije ili je ona veoma siromašna (npr. mandarinski kineski i drugi slični jezici, mnogi jezici zapadne Afrike, Srednje Amerike itd. ) • IZOLATIVNI JEZICI – ekstremni primjeri analitičkih jezika, u kojima se gotovo svaka riječ sastoji od po samo jednoga morfema (npr. vijetnamski)

b. sintetički jezici – veći broj morfema u riječima (složeni, kompleksni morfološki sustavi) • fuzijski (fleksijski) jezici – npr. indoeuropski jezici – teško definirati granice među morfemima (npr. hrv. društvo < drug+stv+o; gušći < gust+j+i) – morfemi često imaju po nekoliko značenja • hrv. žen-a N jd. ž. • žen-i I jd. ž. • žen-ama D mn. ž. • gled-aš 2. jd. prez. • gled-ate 2. mn. prez. • gled-aj 2. jd. imptv.

• aglutinativni jezici – npr. mađarski, turski, finski – morfemi su jasnije razdvojeni i obično imaju samo po jedno značenje – niže se više gram. morfema u jednoj riječi • npr. mađarski – – ember 'čovjek’ D jd. ember-nek mn. ember-ek D mn. ember-ek-nek

• polisintetički – mnogi izvorni jezici Amerike, Australije, Kavkaza, Sibira itd. – riječi se sastoje od velikoga broja morfema koji ne mogu stajati samostalno – katkad se čitave rečenice izražavaju jednom riječju npr. grenlandski angerlar-niar-aluar-punga • 'Ipak sam namjeravao otići kući. ’

Inkorporacija = poseban oblik slaganja riječî • npr. glagol čini složenicu sa svojim izravnim objektom ili priložnim oznakama, i sl. – grenlandski puisi-nniar-poq – 'Ona lovi tuljane'; – onondaški (irokeski) de-ha-ahah-íyaʔk-s – 'on prelazi cestu‘)

• Europa: stari poznati jezici bili veoma sintetički, pa i u suvremenim europskim jezicima postoji određen stupanj sintetičnosti. • Najviši stupanj analitičnosti – engleski i skandinavski jezici, te u manjoj mjeri keltski jezici. • Najviši stupanj sintetičnosti – baltoslavenski, romanski, islandski jezik, te neindoeuropski finski, mađarski, turski i baskijski. • Svi ne-ie. jezici Europe su aglutinativni

2. Tipološka klasifikacija s obzirom na sintaksu (poredak gramatičkih konstituenata) • Jezici se klasificiraju i s obzirom na normalni (neobilježeni) poredak subjekta (S), objekta (O) i glagola (V) u rečenici. • Najčešći tipovi poretka: – SOV – latinski, starogrčki, baskijski, niz neeuropskih jezika (npr. japanski) – SVO – većina suvremenih europskih jezika (a i mnogi drugi) – VSO – klasični arapski, keltski jezici (npr. irski, velški) itd. • Ima i drugih poredaka, no rjeđi su • Uglavnom, dakle, subjekt prethodi objektu, i obratni su slučajevi dosta rijetki

Implikacijske univerzalije o u SOV jezicima obično postoje poslijelozi, a atributi dolaze prije imenice o u SVO jezicima je ugl. obratno o uvijek postoje izuzeci

3. tipološka klasifikacija s obzirom na morfosintaksu • = klasifikacija s obzirom na način izražavanja subjekta, objekta i sl. – Nominativno-akuzativni jezici • subjekt svih glagola izražava se na isti način (npr. nominativom, položajem u rečenici ispred glagola i sl. ), a objekt je drugačiji (npr. u akuzativu ili dolazi nakon glagola) • tako je npr. u indoeuropskim jezicima itd.

– Ergativni jezici • subjekt neprijelaznih glagola i objekt prijelaznih su isti (u padežu zvanom apsolutiv ili nešto sl. ) • subjekt prijelaznih glagola označava se posebnim padežom (ergativ) • tako je u baskijskom, nekim jezicima na Kavkazu, u Australiji itd. Primjer: baskijski Emakumea-k. ERG txakurra-øAPS ikusi du. Emakumea-øAPS etorri da. „Žena je vidjela psa. “ „Žena je došla. “

– Aktivno-stativni jezici • subjekt se uvijek izražava na isti način ako je aktivan (npr. čovjek trči, kuha, radi) • ako je neaktivan (npr. čovjek spava), izražava se kao objekt prijelaznih glagola • tako je u raznim američkim jezicima, kavkaskim itd. PRIMJER: lakotski (lakhota) Wa-hí – došao sam Wa-khíze – napao sam ga Ma-khíze – napao me je Ma-há ske – visok sam Ya-hí – došao si Ya-khíze – napao si ga Ni-čhíze – napao te je Ni-há ske – visok si Hí – došao je Khíze – napao ga je Há ske – visok je Ma-yá-khize – napao si me