GRADJANSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE U HRVATSKOJ PUT DO
GRADJANSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE U HRVATSKOJ – PUT DO KONFORMIZMA ILI EMANCIPACIJE MLADIH Znanstveni skup DEMOKRATSKI POTENCIJALI MLADIH U HRVATSKOJ Zagreb, 23. listopada 2014. Prof. dr. sc. Vedrana Spajić-Vrkaš Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Vedrana Spajic-Vrkas 1
GOO u Hrvatskoj = Sizifov posao 1. faza 1996. -2000. Mir i ljudska prava za hrvatske osnovne škole Istraživanje učenika, nastavnika, ravnatelja i roditelja Nacionalni prohram Oi. O za LJP 2. faza 2004. -2006. Učenje za ljudska prava na sveučilištu Istraživanje studenata Sveučilišta u Zagrebu Sveučilišni program Oi. O za LJP&DG 3. Faza 2012. -2014. Praćenje i vrednovanje radne verzije kurikuluma GOO-a Istraživanje učenika, nastavnika i ravnatelja osnovnih i srednjih šk. Okvirni kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja
Jesu li građanski Sizifi zapravo mazohisti? Vedrana Spajic-Vrkas 3
Istraživanje 1997. učenici 3. i 4. raz. OŠ N=705 IOC za LJP&DG, FFZG
Najvažnija pravila koja u igri svi učenici trebaju poštivati Igrati pristojno/pažljivo 61, 41 Ne tuči se/ne svađati se Igrati prema pravilima/pošteno Ostalo 45, 53 30, 07 43, 4
Najvažnija pravila koja u školi svi učenici trebaju poštivati Pažljivo slušati učitelja/icu 50, 58 Mirno sjediti u klupi 49, 57 Znati odgovoriti na pitanje učitelja/ice 45, 94 Imati našiljene olovke Poštivati jedan drugoga Ostalo 24, 78 5, 94 2, 61
Što učenici najčešće naprave kad ih učitelj/ica kazni za nešto nisu učinili? Otkrijem pravog krivca 50, 58 Kažem da nisam kriv 49, 57 Prihvatim kaznu bez riječi 45, 94 Šutke prihvatim kaznu, ali sam u sebi ljut Rasplačem se Ostalo 24, 78 5, 94 2, 61
Koga bi učenici birali za predsjednika/cu razreda? (2 odgovora, N=686) Učenika/cu koji pomaže slabijim učenicima 57, 73 Učenika/cu kojega želi većina razreda 35, 57 Učenika/cu kojega predloži učitelj/ica 35, 28 Učenika/cu s najboljim ocjenama 34, 55 Učenika/cu koji se suprotstavlja učitelju/ici Nekoga drugog učenika/cu 1, 46 8, 6
Najpoželjnije osobine učenika/djeteta 0 Marljivost Iskrenost Zainteresiranost Pristojnost Poštivanje starijega Originalnost Urednost Pravdoljubivost Kritičnost Samosvjesnost Kooperativnost Skromnost Suosjećajnost Odanost učitelju Poslušnost Nešto drugo 20 40 60 80 100 učitelji roditelji
Istraživanje 2005. studenti 4. godine Sveučilišta u Zagrebu N=1205 IOC za LJP&DG, FFZG
Nesudjelovanje Nije član/ica neke civilne organizacije 53, 8 Nije sudjelovao/la u civilnoj akciji 52, 9 Nije sudjelovao/la u humanitarnoj akciji 39, 3
Građanska i politička participacija Sudjelovanje u odlučivanju na fakultetu 14, 8 Sudjelovanje u kampanji org. civilnog. . . 4, 3 Sudjelovanje u protestnom skupu 3, 6 Javno ustajanje protiv nepravde. . . 8, 1 Potpisivanje peticije Slanje protestnog pisma duznosniku i. . . Sudjelovanje u medijskoj raspravi 38, 5 1 6, 2
Kako se ostvaruje članstvo u studentskom zboru? Podnosenjem molbe za clanstvo pocetkom akad. god. 53 Upisom na fakultet 35, 5 Redovitim dolaskom na sastanke studenata Preporukom profesora 8, 8 2, 7
Jesu li studenti učili o demokraciji, ljudskim pravima i građanstvu tijekom studija? 10, 8 39, 5 49, 6 da, o većini da, ali samo o nekima ne, nikada
Jesu li studenti zainteresirani učiti o demokraciji, ljudskim pravima i građanstvu tijekom studija u posebnom predmetu? 11, 4 33, 1 da, svakako da, donekle ne, to me ne zanima 55, 5
Istraživanje 2009. učenici 8. razreda osnovne škole N= 767 Centar za LJP Zg
Vedrana Spajic-Vrkas 18
Što se događa u nastavi hrvatskog jezika i povijesti? § § § § UČENICI 28, 5 % učenika izjavljuje da se u nastavi hrvatskoga jezika nastavne teme rijetko povezuju sa svakodnevnim životom učenika (27, 8% za povijest) 26, 9 % učenika izjavljuje da se u nastavi povijesti od njih rijetko traži razmišljanje 23, 5% učenika izjavljuje da u nastavi povijesti rijetko slobodno izražavaju vlastito mišljenje 24, 5 % učenika izjavljuje da u nastavi povijesti nastavnik/ca rijetko uvažava učenikovo mišljenje 37, 7 % učenika izjavljuje da u se u nastavi povijesti rijetko obrađuju društveno osjetljive teme (27, 2 % za hrvatski) 37, 6% učenika izjavljuje da se u nastavi povijesti ne traži da društveno osjetljive teme razmotre s različitih gledišta (35, 5% za hrvatski) 35, 5% učenika izjavljuje da u nastavi povijesti nastavnik/ca rijetko objašnjava ocjenu (37 % za hrvatski) Vedrana Spajic-Vrkas 19
Učestalost obrade pojedinih tema u nastavi: nastavnici/e LJUBAV PREMA DOMOVINI 4, 21 NASILJE U DRUŠTVU 4, 01 OSOBNA PRAVA I SLOBODE 3, 93 RAZREDNI PROBLEMI O KOJIMA POSTOJE SUPROTSTAVLJENA MIŠLJENJA 3, 92 ŠKOLSKI PROBLEMI O KOJIMA POSTOJE SUPROTSTAVLJENA MIŠLJENJA 3, 64 POLOŽAJ ŽENA U DRUŠTVU 3, 48 VJERODOSTOJNOST MEDIJA 3, 46 DRUŠTVENI PROBLEMI O KOJIMA U JAVNOSTI POSTOJE SUPROTSTAVLJENA MIŠLJENJA 3, 35 POLOŽAJ PRIPADNIKA MANJINSKIH RELIGIJA U DRUŠTVU 3, 06 POLOŽAJ NACIONALNIH MANJINA U DRUŠTVU 2, 96 KORUPCIJA 2, 83 BUDUĆNOST HRVATSKE U UJEDINJENOJ EUROPI 2, 79 POLITIČKI SUKOBI 2, 64 PROBLEMI LOKALNE ZAJEDNICE O KOJIMA U JAVNOSTI POSTOJE SUPROTSTAVLJENA MIŠLJENJA 2, 62 SPOLNE MANJINE 2, 59 CIVILNO DRUŠTVO / NEVLADINE ORGANIZACIJE 2, 41 Spajic-Vrkas POLITIČ STRANKE POLITIČKEVedrana 2, 20 IZBORI 2, 11 20
Vedrana Spajic-Vrkas 21
Utjecaj učenika u nastavi Područje “malo” i “nimalo” (%) Donošenje odluka važnih za cijelu školu 65, 6 Izbor tema koje se obrađuju u nastavi 63, 6 Izbor metoda obrade nastavne teme 57, 7 Određivanje ocjena 51, 2 Izbor izvora za učenje i poučavanje 44, 9 Određivanje načina provjere znanja 43, 5 Izbor tema koje se obrađuju na satu razrednika Donošenje odluka važnih za razred 42, 7 Izbor predstavnika razreda 27, 3 39, 7
Pet tipova školske kulture i učenje za demokratsko građanstvo 1. TIP: EGALITARNA ŠKOLA - USMJERENA NA UČENIKE UČENIČKA PARTICIPACIJA U ODLUČIVANJU NAGLAŠAVANJE UČENIČKIH PRAVA I ODGOVORNOSTI ISTICANJE POZITIVNIH STRANA UČENIKA/UČENICA 2. TIP: AUTORITARNA, “KAŽNJENIČKA” ŠKOLA - FOKUSIRANOST NA KRIVCA, A NE NA RJEŠENJE - UČENICI/CE SU PRVENSTVENI KRIVCI ZA NEUSPJEH - RODITELJI SU INVOLVIRANI SAMO KOD PROBLEMA 3. TIP: DEMOKRATSKA ŠKOLA - ŠKOLSKE AKTIVNOSTI ODRAŽAVAJU PLURALISTIČNI KARAKTER LOKALNE ZAJEDNICE - UČENICI/CE SE POTIČU NA ANGAŽMAN U ZAJEDNICI - ŠKOLA JE VJEŽBAONICA DEMOKRATSKOG PONAŠANJA ▲ ISTRA I PRIMORJE -------------------▼ SJEVEROZAPADNA HRVATSKA ▲ SJEVEROZAPADNA HRVATSKA -------------------▼ ISTRA I PRIMORJE ▲ ZAGREB; ISTRA I PRIMORJE -------------------▼ SJEVEROZAPADNA HRVATSKA, BARANJA SLAVONIJA I 4. TIP: RESPONSIVNA ŠKOLA, “ŠKOLA SKRBNIK” - ŠKOLA POMAŽE UČENICIMA/CAMA U RJEŠAVANJU NJIHOVIH PROBLEMA - ŠKOLSKA UPRAVA JE OTVORENA I LAKO DOSTUPNA UČENICIMA/CAMA 5. TIP: TRADICIONALISTIČKA ŠKOLA - ŠKOLA USREDOTOČENA NA NJEGOVANJE KOLEKTIVNIH IDENTITETA - OSJEĆAJ ZAJEDNIŠTVA I BRIGE ZA USPJEH SVIH NEMA STATISTIČKI ZNAČAJNIH REGIONALNIH RAZLIKA ▲ SLAVONIJA I BARANJA ------------------▼ DALMACIJA
Istraživanje 2009. učenici 4. razreda gimnazija i stručnih škola N=1059 IOC za LJP&DG FFZG-a u sklopu regionalnog projekta CIVITAS-a Bi. H
faktori 1. dimenzija POSEBNA ZNANJA I VJEŠTINE 2. dimenzija TEMELJNA ZNANJA I VJEŠTINE 3. dimenzija OSOBNO VAŽNA ZNANJA I VJEŠTINE
faktori 1. dimenzija INOVATIVNE ILI RIJETKO KORIŠTENE METODE 2. dimenzija KLASIČNE ILI UOBIČAJENE METODE
faktori 1. dimenzija (SADAŠNJI) CIVILNI AKTIVIST 2. dimenzija (SADAŠNJI) SUDIONIK ODLUČIVANJA U OBITELJI/ŠKOLI I HUMANITARNI AKTIVIST 3. dimenzija (SADAŠNJI) BORAC ZA PRAVDU
faktori 1. dimenzija (BUDUĆI) CIVILNI AKTIVIST 2. dimenzija (BUDUĆI) BORAC ZA PRAVDU 3. dimenzija (BUDUĆI) POLITIČKI AKTIVIST
Istraživanje 2012. : Praćenje i vrednovanje eksperimentalne provedbe kurikuluma GOO-a učenici 4. , 7. /8. raz. OŠ te 1. /2. raz. SŠ IOC za LJP&DG FF-a, NCVVO, AZOO, MMH, GONG, CMS
Metodologija praćenja i vrednovanja eksperimentalne provedbe kurikuluma GOO-a Početno stanje Provedba IN FIN 1. polugodište Upitnici: - učenici: OŠ (4. , 7. i 8. raz) SŠ (1. i 2. raz. ) - nastavnici: svi Završno stanje 2. polugodište Grupni intervjui: učenici učitelji/nastavnici Pojedinačni intervjui: ravnatelji 15 instrumenata: 9 upitnika 6 predložaka s pitanjima Upitnici: - učenici: OŠ (4. , 7. i 8. raz) SŠ (1. i 2. raz. ) - nastavnici: svi
Rezultati ispitivanja znanja i razumijevanja: FIN U finalnom su ispitivanju: n učenci 4. raz. OŠ - od ukupno 4 boda prosječno ostvarili 1, 48 bodova n učenici 7. i 8. razreda OŠ - od ukupno 10 bodova prosječno ostvarili 4, 5 bodova n učenici 1 i 2. razreda SŠ - od ukupno 24 boda prosječno osvojili 9, 5 bodova
Ishodi eksperimentalne provedbe n n Provedbom nisu ostvareni predviđeni ishodi u svim komponentama kurikuluma GOO-a, i to, ponajprije, u višim razredima. Najslabiji rezultati ostvareni su na sljedećim pitanjima: – – – Što je građanin? Koja je najvažnija uloga demokratskog građanina? Što znači izraz ‘Vlast djeluje u skladu sa zakonom’? Koja je uloga ustava? Koja demokratska institucija štiti građane od samovolje vlasti? Koje političko uređenje ima zemlja opisana u sljedećoj rečenici: Vlast u zemlji u rukama je jedne osobe. Građani svake četiri godine izlaze na izbore kako bi potvrdili tu vlast, a svoju ljubav i odanost vođi redovito iskazuju pjevajući pjesme njemu u čast na javnim mjestima?
Rezultati ispitivanja znanja: učenici 4. raz. OŠ n Samo 10% učenika je točno odgovorilo da biti građanin znači “paziti da su svi jednaki” (54% ih je za građanina/ku mislilo da je to osoba koja živi u gradu, a 22% da je to osoba koja je odgovorna prema drugima Vedrana Spajic-Vrkas 36
Rezultati ispitivanja znanja: učenici 7. /8. raz. OŠ n n n Samo 14% ih zna da je najvažnija uloga građana u demokratskoj državi nadziranje djelovanja vlasti (25% ih misli da je to brige za osobne interese) Samo polovica učenika zna da je u demokraciji vlast podijeljena na zakonodavnu, izvršnu i sudsku Samo 42% zna da se izraz „vlast djeluje u skladu sa zakonom“ odnosi na ograničenje vlasti u njezinu djelovanju (43% ih misli da to znači uređenu vlast ) Polovica učenika ne zna da je glavna uloga vlade provođenje zakona (za 30% njih vlada donosi zakone) Samo 24% ih zna da se ljudska prava građana u demokratskoj državi ponajprije štite ustavom. Vedrana Spajic-Vrkas 37
Rezultati ispitivanja znanja: učenici 1. /2. raz. SŠ n n n Samo 35% ih zna da posjedovati građanske vrline znači brinuti se o interesima zajednice (33% ih taj izraz povezuje s posjedovanjem građanskih prava, 22% s civiliziranim ponašanjem, a 9% s redovitim glasovanjem na izborima) Iako ih 57% zna da izraz „demokratska vlast je ograničena” znači da je vlast ograničena u svojem djelovanju, 21% ih taj izraz shvaća kao ograničenje teritorija upravljanja, a 15% kao ograničenje broja zastupnika Samo 25% ih zna da je ustav temeljni dokument neke države kojim se ograničava djelovanje vlasti, Samo 24% ih zna da se ljudska prava građana u demokratskoj državi ponajprije štite ustavom Za 26% ih vlada donosi zakone, a za 17% vlada nadzire rad Sabora Samo 33% ih zna da je pučki pravobranitelj/ica institucija koju demokratsko društvo uspostavlja da štiti građane od samovolje vlasti Samo ih 21% zna da vlast najbolje štiti politička prava svojih građana na parlamentarnim izborima tako da se ne miješa u izbore
Gdje je problem: Prethodno obrazovanje / usavršavanje učitelja i nastavnika u GOO-u i srodnim područjima n n n Svaki deseti je stekao znanja i vještine za rad u GOO-u i srodnim područjima tijekom studija Oko 1/3 ih se stručno usavršavalo samoobrazovanjem Više od 1/3 ih se stručno usavršavalo u organizaciji AZOO-a te županijskih i dr. vijeća Svaki deseti je prošao treninge za stručno usavršavanje civilnih organizacija Svaki dvadeseti je sudjelovao u nekom drugom obliku organiziranog stručnog usavršavanja. Usavršavanje je, bez obzira na to kako se osiguravalo, bilo nerazmjerno često okrenuto odgoju i obrazovanju za mir, nenasilje i/ili mirno rješavanje sukoba na račun drugih odgojno -obrazovnih područja, osobito GOO-a.
Ključna dilema uvođenja GOO-a – “stvarati” poslušne ili osnažene građane? n n n Voditelj/ica: Jeste li vi mogli birati neke teme koje ste radili? Učenik/ca: Ne. Drugi/a učenik/ca: Ne, ali sudjelovali smo, davali svoja mišljenja. Voditelj/ica: A je l’ vas interesirala neka tema? Jeste li nešto predložili vašoj nastavnici? Treći/a učenik/ca: Nismo ništa predložili. Samo smo dobili na jednom papiru popis tema koje ćemo obrađivat’.
I, nakon svega. . . Sizifov posao se nastavlja. . . Hrvatska je jedina zemlja u Europi u kojoj državna administracija za djecu i mlade upornio nosi “figu u džepu”. Nakon skoro dva desetljeća empirijskih dokaza o šteti koja se čini učenicima i razvoja odgovarajućih programa GOO-a, ove su se godine škole obvezale na uvođenje nejasnog međupredmetnog programa za provedbu kojega nitko od nastavnika nije ni primjereno pripremljen niti osobito motiviran. Vedrana Spajic-Vrkas 41
O čemu je zapravo riječ? Vedrana Spajic-Vrkas 42
- Slides: 42