GRAD ZAGREB Irina Osmanbai O Titua Brezovakog Zagreb

GRAD ZAGREB Irina Osmanbašić, OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb

SMJEŠTAJ I POSTANAK S Z I J Zagreb se razvio na križanju putova, južno od Medvednice, a sjeverno od rijeke Save. Irina Osmanbašić, OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb

Zagreb se nastao iz dva naselje Gradeca i Kaptola. Gradec je bio svjetovno naselje (obrtnici, trgovci), a Kaptol crkveno. Između njih tekao je potok Medveščak. Irina Osmanbašić, OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb

IZGLED STARIH NASELJA - male drvene kuće - uske ulice - mračne - česti požari (otvorena ognjišta) - zarazne bolesti Irina Osmanbašić, OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb

KAPTOL - 1094. Ladislav Arpadović osniva biskupiju na Kaptolu - prvi biskup bio je Čeh, a zvao se Duh - crkveno naselje Irina Osmanbašić, OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb

GRADEC - svjetovno naselje - 1242. postaje ispravom Bele IV. slobodan kraljevski grad Irina Osmanbašić, OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb

MEDVEDGRAD - sagradio ga je zagrebački biskup Filip (13. st. ) za obranu Kaptola i biskupskih posjeda - medvedgradski gospodari i Kaptol često su pljačkali okolna sela koja nisu bila njihova - bio je strah i užas za sve susjede, naročito za Gradec - legende o Crnoj kraljici, ima ih mnogo „Kad su Turci došli do Medvedgrada nitko joj nije htio pomoći, pa je pozvala vraga i zaklela se: „Pukni vrag, dam ti Medvedgrad i sebe!” Požalila je i htjela je vraga prevariti, ali je na kraju umrla prokleta. ” Irina Osmanbašić, OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb

PROVALA TATARA - 13. st. (Tatari ili Mongoli) - okrutni ratnici i bez milosti - na osvajačkim pohodima su pljačkali i uništavali sve - strašan izgled: kratke noge, široka prsa, plosnata lica, sitne i razmaknute oči - nosili su neprobojne oklope od bivolske kože, željezne i kožnate kacige i zavinute mačeve i strelice - jahali su na malim i jakim konjima koji su podnosili glad i napor - hranili su se svježim mesom i pili usireno mlijeko Irina Osmanbašić, OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb

BELA IV. I ZLATNA BULA - ugarski (mađarski) kralj Bela IV. sklonio se ispred Tatara u Gradec - Tatari su ga slijedili i napali su Gradec - stanovnici su pobjegli u šume Medvednice - kralj Bela IV. pobjegao je u dalmatinske gradove Irina Osmanbašić, OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb

- Zlatna bula je isprava kojom je Gradec postao slobodnim kraljevskim gradom -16. 11. 1242. g (- bula znači pečat; Zlatna bula bi onda Zlatni pečat) Irina Osmanbašić, OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb

OBVEZE I POVLASTICE OBVEZE 1. Opasati se zidinama 2. U slučaju rata dati 10 obučenih i opremljenih vojnika 3. Ugostiti kralja i pratnju o svom trošku (12 volova, 1000 kruhova i 4 bačve vina POVLASTICE 1. Građani sami biraju suca svake godine 2. Odgovorni direktno kralju 3. Održavanje svečanog sajma dva dana u tjednu, (ponedjeljak i četvrtak), a svakog dana obični sajam. Irina Osmanbašić, OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb

Grič ili Gradec imao je na zidinama 4 ulaza u grad: istok – KAMENITA vrata (sačuvana) zapad - Mesnička vrata sjever – Nova vrata/Opatička vrata jug – Dverce/Poljska vrata (kraj kule Lotrščak) Na sjevernoj strani zidina izgrađen je Popov toranj za sklanjanje kanonika s Kaptola. Irina Osmanbašić, OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb

Irina Osmanbašić, OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb

ŠTO JE GRADEC DOBIO? - zidine su ga učinile sigurnim gradom - razvoj trgovine zbog održavanja sajmova više puta u tjednu - naseljavaju se bogatiji trgovci - grade se kamene palače Irina Osmanbašić, OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb

ODNOS GRADECA I KAPTOLA - česti sukobi - kanonici su ubirali poreze na sajmovima - željeli su i neke posjede Gradeca 1396. g. veliki sukob - Krvavi most Irina Osmanbašić, OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb

ŽIVOT U STAROM GRADECU - naselje obrtnika i trgovaca - kovao se novac „banovac” - sajmovi se održavaju ispred crkve svetog Marka - obrtnici istog zanata udružuju se u „bratovštine”/”cehove” - na čelu ceha je cehmeštar (bira se svake godine) - u gradu smiju obavljati poslove samo članovi ceha - najstariji je postolarski/šoštarski cehovska škrinja Irina Osmanbašić, OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb

- prošla je opasnost od Tatara - u 15. i 16. stoljeću prijeti opasnost od Turaka - utvrđuju se zidine i kule - top na Griču, na kuli Lotrščak i danas puca točno u podne - Turci nisu nikad ušli u Gradec Irina Osmanbašić, OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb

1573. g. bila je velika buna kmetova (seljaka), a zvala se Seljačka buna. Vođu bune, Matiju Gupca, doveli su u grad gdje su ga pogubili. Irina Osmanbašić, OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb

1731. g. bio je potres i veliki požar koji je poharao grad. Ostala je neoštećena slika Majke Božje od Kamenitih vrata Barokno ukrašena kovana željezna vrata, koja i danas čuvaju sliku Majke Božje od Kamenitih vrata, izradio je zagrebački bravarski majstor Ivan Korta, 1778. Irina Osmanbašić, OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb

ZAGREB - JEDINSTVEN GRAD - 1850. prestala neprijateljstva između Gradeca i Kaptola - ruše se zidine i od kamena se grade šetališta Strossmayerovo šetalište Vrazovo šetalište Irina Osmanbašić, OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb

ILIRSKI POKRET - Hrvatskom vladaju tuđinci (prvo Mađari pa Austrijanci) - službeni jezik je njemački i mađarski - nije bilo novina, škola, niti predstava na hrvatskom - obrazovanje je bilo dostupno samo plemićima i svećenstvu - 1835. godine Antun Mihanović napisao je Lijepu našu, a Josip Runjanin ju je uglazbio - Ljudevit Gaj – hrvatski pravopis i novine na hrvatskom - Ivan Kukuljević Sakcinski – prva drama na hrvatskom - Vatroslav Lisinski – prva opera na hrvatskom - 1846. g. hrvatski je jezik proglašen službenim jezikom Irina Osmanbašić, OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb

- 1850. g. ban Josip Jelačić ukida feudalizam - u godinama koje su slijedile u Zagreb je stigao prvi vlak, uvedena je plinska rasvjeta, otvoreno je Zagrebačko sveučilište, uređeno gradsko groblje Mirogoj, proradio je gradski vodovod, pojavio se konjski tramvaj Irina Osmanbašić, OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb

U 19. s toljeću grad se širi velikom brzinom. Grade se novi trgovi, ruše se obrambeni zidovi i gradska vrata, uređuju se parkovi i šetališta, otvaraju se škole i razvija se industrija. Zagreb krajem 19. stoljeća ima oko 60 tisuća stanovnika. U 20. st. Zagreb se širi i razvija što traje sve do danas. Irina Osmanbašić, OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb

- veliki svjetski ratovi: 1914. – 1918. g. – Prvi svjetski rat 1939. – 1945. g. – Drugi svjetski rat Spomenik domobranima iz 1. svj. rata Spomenik antifašistima streljanim u Maksimiru - Domovinski rat 1991 – 1995. g. Irina Osmanbašić, OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb

ZAGREB – GLAVNI GRAD RH - 1990. g. održani prvi višestranački izbori - dr. Franjo Tuđman prvi predsjednik RH - u Saboru predstavnici stranaka koji su dobili povjerenje građana Irina Osmanbašić, OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb

SIMBOLI ZAGREBA - zastava - grb Irina Osmanbašić, OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb

ZAGREBAČKE SLIKE Banski dvori crkva svetog Marka Hrvatski sabor Irina Osmanbašić, OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb

Dolac Katedrala Marijina Uznesenja Trg bana J. Jelačića Irina Osmanbašić, OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb

HNK Umjetnički paviljon Mimara

ZNAČAJNI LJUDI August Šenoa Marija Jurić Zagorka Većeslav Holjevac Irina Osmanbašić, OŠ Tituša Brezovačkog, Zagreb