Govor mrnje Pravni okvir Sevima SaliTerzi sevima saliterzicustavnisud

  • Slides: 27
Download presentation
Govor mržnje: Pravni okvir Sevima Sali-Terzić (sevima. sali-terzic@ustavnisud. ba) januar 2013.

Govor mržnje: Pravni okvir Sevima Sali-Terzić (sevima. sali-terzic@ustavnisud. ba) januar 2013.

Mediji i uloga u društvu 2 Uloga medija – tzv. “četvrta grana vlasti” “Etičko

Mediji i uloga u društvu 2 Uloga medija – tzv. “četvrta grana vlasti” “Etičko novinarstvo”: način na koji novinari, urednici i drugi komentiraju događaje koji utiču na život čovjeka – u službi prava javnosti da dobije informacija (serija tekstova na temu “Etičko novinarstvo i ljudska prava” objavljena na https: //wcd. coe. int/wcd/View. Doc. jsp? id=1751753), pod pokroviteljstvom Komesara za ljudska prava Vijeća Evrope)

Novinarstvo i relevantni međunarodni standardi ljudskih prava § Povelja Ujedinjenih naroda § Univerzalna deklaracija

Novinarstvo i relevantni međunarodni standardi ljudskih prava § Povelja Ujedinjenih naroda § Univerzalna deklaracija o ljudskih pravima (čl. 19) § Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima § Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije § Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina § Evropska konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama

Zabrana “govora mržnje” § “govor mržnje” podstiče, opravdava ili veliča diskriminaciju na osnovu rase,

Zabrana “govora mržnje” § “govor mržnje” podstiče, opravdava ili veliča diskriminaciju na osnovu rase, etničke, spolne, vjerske, jezičke ili bilo koje druge razlike § Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima: § Obaveza država da „zakonom zabrane svaku ratnu propagandu“, kao i „svako zagovaranje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje koja predstavlja poticanje na diskriminaciju, neprijateljstvo ili nasilje“, i propisati sankcije za kršenje tog zakona

Zabrana “govora mržnje” § Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije § proglasiti

Zabrana “govora mržnje” § Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije § proglasiti krivičnim djelom „svako širenje ideja zasnovano na rasnoj nadmoćnosti ili mržnji, poticanje na rasnu diskriminaciju, svaki čin nasilja ili poticanja na nasilje protiv bilo koje rase ili grupe osoba druge boje kože ili etničkog porijekla, kao i pružanje bilo kakve pomoći rasističkim aktivnostima, uključujući i financiranje“ i zabraniti „predstavnicima javne vlasti ili javnih institucija, nacionalnih ili lokalnih, da promoviraju ili potiču rasnu diskriminaciju“

Zabrana “govora mržnje” § Evropska unija: Okvirna odluku Vijeća o suzbijanju određenih oblika i

Zabrana “govora mržnje” § Evropska unija: Okvirna odluku Vijeća o suzbijanju određenih oblika i izraza rasizma i ksenofobije putem krivičnog prava (2008/913/JHA od 28. novembra 2008. ) § zabranjuje sljedeća ponašanja, koja su motivirana rasizmom i ksenofobijom: § javno podsticanje na nasilje ili mržnju usmjereno protiv grupe lica ili članova takve grupe § definisanih po osnovu rase, boje, porijekla, religije ili uvjerenja, ili nacionalnog ili etničkog porijekla; § - javno širenje ili distribucija pisanih materijala, slika ili drugog materijala koji sadrži rasistička i ksenofobična izražavanja; § - javno opraštanje, poricanje ili teško trivijaliziranje zločina genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina [. . . ] kada se to čini na način koji će vjerovatno podstaći nasilje ili mržnju protiv neke grupe ili pripadnika te grupe

Zabrana “govora mržnje” § Preporuka VIjeće Evrope (br. R (97) 20) iz 1997. g.

Zabrana “govora mržnje” § Preporuka VIjeće Evrope (br. R (97) 20) iz 1997. g. : § definiše govor mržnje kao: sve oblike izražavanja koji šire, podstiču, promoviraju ili opravdavaju rasnu mržnju, ksenofobiju, antisemitizam i druge oblike mržnje zasnovane na netoleranciji, uključujući i netoleranciju izraženu agresivnim nacionalizmom i etnocentrizmom, diskriminacijom ili neprijateljstvom prema manjinama, imigrantima ili ljudima imigrantskog porijekla § Zahtijeva od vlasti i javnih institucija na svim nivoima § da se “suzdrže od ‘govora mržnje’, naročito u medijima § da “ustanove zakonske okvire za tretiranje ‘govora mržnje’ unutar građanskog, krivičnog i upravnog prava» , koji će omogućiti sudskim vlastima da «usklade poštivanje slobode izražavanja s poštivanjem ljudskog dostojanstva i zaštitom ugleda i prava drugih»

Sloboda izražavanja vs. govor mržnje Međunarodni standardi i praksa

Sloboda izražavanja vs. govor mržnje Međunarodni standardi i praksa

Pravo na slobodu izražavanja: Član 10. Evropske konvencije § Ovo pravo je zagarantovano svakoj

Pravo na slobodu izražavanja: Član 10. Evropske konvencije § Ovo pravo je zagarantovano svakoj osobi koja je pod jurisdikcijom države i mora biti zaštićena u zakonu i u praksi § Sloboda izražavanja – osnovno ljudsko pravo koje nije apsolutno § Ograničenja “u interesu nacionalne sigurnosti, teritorijalnog integriteta ili javne sigurnosti, sprječavanju nereda ili zločina, zaštite zdravlja i morala, ugleda ili prava drugih, sprječavanja širenja povjerljivih informacija ili u interesu očuvanja autoriteta i nepristrasnosti sudstva. ” (čl. 10 st. 2 Evropske konvencije)

Pravo na slobodu izražavanja: Član 10. EK § 1. Svako ima pravo na slobdu

Pravo na slobodu izražavanja: Član 10. EK § 1. Svako ima pravo na slobdu izražavanja. Ovo pravo uključuje slobodu mišljenja i slobodu primanja i prenošenja informacija i ideja, bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice. Ovaj član ne sprječava države da zahtijevaju dozvole za rad od radio, televizijskih i filmskih kompanija. § 2. Ostvarivanje ovih sloboda, budući da uključuje obaveze i odgovornosti, može podlijegati takvim formalnostima, uslovima, ograničenjima ili sankcijama predviđenim zakonom i koje su neophodne u demokratskom društvu u interesu nacionalne sigurnosti, teritorijalnog integriteta ili javne sigurnosti, sprječavanju nereda ili zločina, zaštite zdravlja i morala, ugleda ili prava drugih, sprječavanja širenja povjerljivih informacija ili u interesu očuvanja autoriteta i nepristrasnosti sudstva.

Pravo na slobodu izražavanja: Član 10. EK § § § Predstavlja jedan od temelja

Pravo na slobodu izražavanja: Član 10. EK § § § Predstavlja jedan od temelja demokratskog društva, posebno kada se radi o pitanjima od političkog i javnog interesa Štiti sadržaj izražavanja, kao i način na koji je iznesen, i ne primjenjuje se samo za izražavanja koja se smatraju korisnim ili neuvredljivim nego, također, i za ona koja mogu uvrijediti, šokirati ili uznemiriti Jedino ograničenje koje se zasniva na sadržaju odnosi se na širenje ideja kojima se promovira nacistička ideologija, negira holokaust i poziva na mržnju i rasnu diskriminaciju

Pravo na slobodu izražavanja § Može doći u sukob sa nekim drugim pravima: npr.

Pravo na slobodu izražavanja § Može doći u sukob sa nekim drugim pravima: npr. pravom na privatni ili porodični život ili pravom na poštivanje vjerskih osjećaja § Nosi u sebi “dužnosti i obaveze” (čl. 10 st. 2 EK)

Govor mržnje vs. sloboda izražanja § Potreba da se zabrana “govora mržnje” uskladi s

Govor mržnje vs. sloboda izražanja § Potreba da se zabrana “govora mržnje” uskladi s pravom na slobodu izražavanja § sloboda izražavanja podliježe ograničenjima radi sprečavanja zloupotrebe § javni “govor mržnje” mora biti sankcionisan zakonom jer promovira diskriminaciju, ugrožava ljudska prava i dostojanstvo drugih ljudi, a u prvom redu “ugroženih grupa” (rasnih, nacionalnih, vjerskih, spolnih i drugih manjina)

Standardi Evropskog suda § Kako uspostaviti granice? § Dužnost medija da javnosti prenose informacije

Standardi Evropskog suda § Kako uspostaviti granice? § Dužnost medija da javnosti prenose informacije i ideje o političkim pitanjima, čak i one koje su kontroverzne – ova dužnost je povezana sa pravom javnosti da bude informisana § Međutim, u slučajevima pozivanja na nasilje i/ili mržnju domaće vlasti imaju veću diskrecionu ocjenu u odlučivanju o potrebi miješanja u pravo na slobodu izražavanja § izjave kojima se propagira, podstiče ili opravdava mržnja zasnovana na netoleranciji, uključujući i vjersku netoleranciju, ne uživaju zaštitu člana 10 EK

Standardi Evropskog suda § Sud je naveo forme izražavanja koji će se smatrati uvredljivim

Standardi Evropskog suda § Sud je naveo forme izražavanja koji će se smatrati uvredljivim i suprotnim EK § § § Rasizam Ksenofobija Antisemitizam Agresivni nacionalizam Diskriminacija manjina i imigranata § Ipak, pažljivo pravi distinkciju između istinskog i ozbiljnog pozivanja na ekstremizam, s jedne, i prava pojedinaca (uključujući novinare i političare) da slobodno iznesu svoje stavove, pšto uključuje mogućnost da druge “uvrijede, šokiraju ili uznemire”

Standardi Evropskog suda § Sud uskraćuje zaštitu govoru mržnje primjenjujući dvije mogućnosti koje daje

Standardi Evropskog suda § Sud uskraćuje zaštitu govoru mržnje primjenjujući dvije mogućnosti koje daje EK: § Primjenom čl. 17 (zabrana zloupotrebe prava) – kada smatra da se spornim izjavama negiraju temeljne vrijednosti EK; ili § Primjenom ograničenja predviđenim u stavu 2. čl. 10. i 11. EK – kada izjave predstavljaju govor mržnje ali ne uništavaju temeljne vrijednosti EK § Sud će u pravilu primijeniti čl. 17 i proglasiti neprihvatljivom zbog nekompatibilnosti sa vrijednostima iz EK one aplikacije koje su inspirisane totalitarnim doktrinama ili kojima se izražavaju ideje koje predstavljaju prijetnju demokratskom poretku i mogu voditi ponovnoj uspostavi totalitarnog režima

Primjeri iz prake Evropskog suda Rasističke izjave § Jersild vs. Danske: omogućavanje ekstremistima da

Primjeri iz prake Evropskog suda Rasističke izjave § Jersild vs. Danske: omogućavanje ekstremistima da u TV emisiji iznesu rasističke stavove ne znači propagandu njihovih ideja, već je bilo usmjereno da se skrene pažnja javnosti na ovakve grupe – kažnjavanje novinara predstavlja kršenje čl. 10. EK § Feret vs. Belgije: podsticanje rasne diskriminacije – kažnjavanje ne predstavlja kršenje čl. 10. EK

Primjeri iz prake Evropskog suda Seksualna orjentacija § Vejdeland i dr. vs. Švedske: ozbiljne

Primjeri iz prake Evropskog suda Seksualna orjentacija § Vejdeland i dr. vs. Švedske: ozbiljne i štetne izjave u vezi sa seksualnom orjentacijom mogu biti kažnjive čak i kada se njima direktno ne poziva na nasilje jer diskriminacija na osnovu seksualnog opredjeljenja predstavlja diskriminaciju na osnovu rase, porijekla ili boje”

Primjeri iz prake Evropskog suda Religija § Gündüz vs. Turske: kažnjavanje izražavanja ekstremnih religijskih

Primjeri iz prake Evropskog suda Religija § Gündüz vs. Turske: kažnjavanje izražavanja ekstremnih religijskih ideja u javnoj, demokratskoj debati koja se ticala pitanja od velikog interesa za javnost, a kojim se ne poziva na nasilje, predstavlja kršenje čl. 10. EK

Primjeri iz prake Evropskog suda Negiranje holokausta, genocida, fašizma § Garaudy vs. Francuske: negiranje

Primjeri iz prake Evropskog suda Negiranje holokausta, genocida, fašizma § Garaudy vs. Francuske: negiranje historijski utvrđenih činjenica u cilju rehabilitacije nacističkog režima i optuživanje žrtava za falsifikovanje istorije u očiglednoj je suprotnosti sa temeljnim principima EK, pa se ne može pozvati na čl. 10. EK – primjenom čl. 17. EK aplikacija je proglašena neprihvatljivom u odnosu na pravo iz čl. 10. u odnosu na negiranje zločina protiv čovječnosti

Kako su standardi pretočeni u zakone? § Krivično zakonodavstvo § KZ Bi. H -

Kako su standardi pretočeni u zakone? § Krivično zakonodavstvo § KZ Bi. H - krivično djelo «Izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti» (kazna zatvora u trajanju od 3 mjeseca do 3 godine, a za kvalifikovani oblik, ako se djelo počini zloupotrebom položaja ili ovlaštenja, od jedne do deset godina) – radnja izvršenja upravljena § KZ FBi. Hi KZ BD Bi. H propisuju isto krivično djelo ali terirorijalno ograničavaju izvršenje ovog djela, dok tog ograničenja nema u KZ RS

Kako su standardi pretočeni u zakone? § Zakon o zabrani diskriminacije § Zabranjuje podsticanje

Kako su standardi pretočeni u zakone? § Zakon o zabrani diskriminacije § Zabranjuje podsticanje na diskriminaciju koja je definisana kao «svako zagovaranje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje» § propisuje da «svako lice ili grupa lica koja smatra da je diskriminirana može tražiti zaštitu svojih prava putem postojećih sudskih i upravnih postupaka» uključujući i naknadu štete

Kako su standardi pretočeni u zakone? § Zakon o ravnopravnosti spolova § zabranjuje diskriminaciju

Kako su standardi pretočeni u zakone? § Zakon o ravnopravnosti spolova § zabranjuje diskriminaciju po osnovu spola i spolne orjentacije i garnatuje puna ravnopravnost spolova «u svim sferama društva” uključujući i u medijima § zabranjuje «javno prikazivanje i predstavljanje bilo koje osobe na uvredljiv, omalovažavajući ili ponižavajući način, s obzirom na spol» § propisuje obavezu medija da kroz programske koncepte razvijaju svijest o ravnopravnosti spolova

Kako su standardi pretočeni u zakone? § Zakon o zaštiti od klevete FBi. H

Kako su standardi pretočeni u zakone? § Zakon o zaštiti od klevete FBi. H i RS § uređuju građanska odgovornost za štetu nanesenu ugledu fizičkog ili pravnog lica iznošenjem ili pronošenjem izražavanja neistinitih činjenica § tumači se na takav način da se primjenom njegovih odredbi u najvećoj mjeri obezbjeđuje princip slobode izražavanja

Preporuke § ECRI preporuke vlastima Bi. H: § Insistirati da mediji, “bez nasrtanja na

Preporuke § ECRI preporuke vlastima Bi. H: § Insistirati da mediji, “bez nasrtanja na njihovu uredničku nezavisnost”, osiguraju izvještavanje koje neće doprinositi stvaranju atmosfere neprijateljstva i odbijanja pripadnika bilo koje etničke i vjerske grupe i da preuzmu proaktivnu ulogu u suprotstavljanju takvoj atmosferi § Osigurati da mediji koji prekršen zabranu podsticanja na mržnu budu krivično gonjeni i kažnjeni § Podržati inicijative koje imaju za cilj simultanodopiranje do svih zajednica, kao što je objavljivanje novinskih članaka “na raznim jezicima” ili predstavljanje različitih mišljenja o određenim temama, kao i dostupnost svim građanima Bi. H radio i TV emisija koje su “od interesa za sve zajednice”

Šta se dešava u praksi? Zapažanja međunarodnih tijela § Vijeće Evrope - Rezolucija (2009)6

Šta se dešava u praksi? Zapažanja međunarodnih tijela § Vijeće Evrope - Rezolucija (2009)6 § Zapaženo je daljnje korištenje govora mržnje zasnovanog na etničkoj, nacionalnoj ili vjerskoj pripadnosti, naročito u politici § Naročito je često stereotipiziranje Roma, a mediji naročito često objavljuju etničku pripadnost osumnjičenih ili optuženih kada se radi o Romima

Preporuke § Rezolucija Komiteta Ministara Vijeća Evrope u vezi sa provođenje Okvirne konvencije za

Preporuke § Rezolucija Komiteta Ministara Vijeća Evrope u vezi sa provođenje Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina § Poduzeti odlučnije korake u suprotstavljanju svim oblicima diskriminacije na osnovu etničke, nacionalne ili vjerske pripadnosti; § Krivično goniti za podsticanje rasne ili vjerske mržnje; § Obeshrabrivati izražavanja koja sadrže predrasude ili stereotipiziranje u medijima i politici