GOSPODARSKA OBILJEJA I RAZVOJNE MOGUNOSTI GRADA RIJEKE Prof
GOSPODARSKA OBILJEŽJA I RAZVOJNE MOGUĆNOSTI GRADA RIJEKE Prof. dr. sc. Nada Denona Bogović Ekonomski fakultet Rijeka 26. veljače 2013.
Faze dugoročnog gospodarskog razvoja � 1. FAZA 1850. do 1919. godina � Obilježja: � značajan gospodarski i demografski uspon � razvoj industrije � pomorstva � trgovine
Faze dugoročnog gospodarskog razvoja � 2. FAZA 1921. do 1945. godine � Obilježja: � Grad gospodarski zaostaje i nazaduje
Faze dugoročnog gospodarskog razvoja � 3. FAZA 1945. do 1990. godina � Obilježja � Respektabilan razvojni pomak � izgradnja značajnog broja proizvodnih i prometnih kapaciteta (brodogradilište, luka, naftna i petrokemijska postrojenja) � razvoj Sveučilišta i fakulteta � snaga lokalnog gospodarstva (bruto domaći proizvod, zaposlenost, proizvodnost rada, investicijska aktivnost, obrazovna struktura stanovništva) iznad nacionalnih prosjeka
Faze dugoročnog gospodarskog razvoja � 4. FAZA 1990. do danas � Obilježja � ponovno dolazi do usporavanja u gospodarstvu Grada � nakon 1995. godine: � zaostajanje i negativni gospodarski trendova u odnosu na Primorsko-goransku županiju i Republiku Hrvatsku �
Gospodarstvo Grada nakon 1995. godine � Analiza 1995. do 2010. godine � Zaključak: � strukturni problemi gospodarstva � smanjenju obujma ekonomskih aktivnosti � nedovoljno korištenje lokalnih ekonomskih potencijala
DUGOROČNA KRETANJA GOSPODARSTVA GRADA, USPOREDBA SA PGŽom i RH (prosječna godišnja stopa promjene 1995 -2009) Pokazatelji Grad Rijeka PGŽ RH Ukupni prihodi 5, 47% 5, 94% 7, 66% Ukupni rashodi 4, 69% 5, 03% 6, 67% Dobit 11, 41% 11, 67% 12, 80% Gubitak 2, 00% 2, 33% 6, 32 Ukupan broj zaposlenih 0, 06% 0, 66% Stopa zaposlenosti 0, 85% Proizvodnost rada (UP/Zap. ) Stopa rasta BDP-a Rang 0, 95% RH 21 0, 89% 1, 18% PGŽ 23 5, 28% 5, 41% 6, 73% Rijeka 28 4, 10% 11, 05% 9, 15% Rijeka/PGŽ - index 82, 1 Stopa investicija Rijeka/RH - index 75, 0 12, 27% 10, 78% 12, 02% Prihodi Proračuna 4, 08% 13, 71% 7, 35% Rashodi proračuna 5, 69% 14, 73% 7, 54% Investicija Proračuna 0, 58% 18, 97% 6, 90%
Gospodarstvo Grada 1995 -2010 Vrijednost BDP-a 1995 -2009 (bazni indeks) Prosječna godišnja stopa rasta BDP-a Kupovna moć stanovništva, prosječna godišnja stopa rasta Grad Rijeka 70, 1% 4, 7% Republika Hrvatska 238% 9, 0% 8, 3%
Gospodarstvo Grada 1995 -2010 � Dugoročno gledano došlo je do „usporavanja“ ekonomije Grada: � 1995. godine BDP/PC Rijeke bio je za 88% veći od nacionalnog prosjeka � 2009. godine samo 13% više u odnosu na prosjek Hrvatske.
Gospodarska struktura Udio u ukupnim prihodim a poduzetn ika (%) Djelatnost G- Trgovina na veliko i malo. . . C-Prer. industrija H-Prijevoz skladištenje i K – financijske djelatnosti. . Udio u ukupnim rashodima (%) Udio u dobiti (%) Udio u gubicima (%) Udio u investi – cijama (%) Udio u ukupnoj zaposlenos ti (%) Odstupanj e od ukupne prosječne neto plaće (%) Udio u BDP -u (%) Odstupa nje od prosječn e proizvod nosti rada (%) Ukupn o Rang 1 5 1 4 1 1 5 2 4 24 1 2 4 3 5 3 2 3 4 5 31 5 3 3 4 3 2 3 3 26 2 -3 5 1 5 5 4 1 1 28 4 4 2 2 2 4 4 1 5 2 26 2 -3 M - Stručne, zn. i tehničke djelatnosti
Gospodarska struktura � TRGOVINA - najznačajnija djelatnost � dugoročno dominantan udio u strukturi gospodarstva � jedan od uzroka razvojnog zaostajanja ? ? � zapošljava veliki broj niže kvalificirane radne snage � s relativno malim doprinosom sudjeluje u novo dodanoj vrijednosti lokalnog gospodarstva � Trgovina i budući razvoj Grada? � Trgovina i valorizacije lokalnih potencijala, posebice sve većeg broja nezaposlenih visokoobrazovanih osoba u Rijeci?
Gospodarska struktura � PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA – na petom mjestu � Nekada propulzivna gospodarska djelatnost važna za razvoj Grada i šireg okruženja � Zadnjih 15 -tak godina zatvaranja mnogih industrijskih poduzeća i gubitka velikog broja radnih mjesta � Proces deindustrijalizacije započet nakon 1990. godine na području Grada, te disperzije industrije izvan samog Grada nije zamijenjen adekvatnim modelom razvoja �
Razvojne mogućnosti? � GRADU je neophodan novi razvojni uzlet, osmišljena opredjeljenja i adekvatne provedbene politike � U protivnom, realna je daljnja stagnacija i smanjenja ekonomskih aktivnosti � U promišljanju budućnosti treba respektirati komparativne i stečene prednosti Grada kao specifične gospodarske, urbane, socijalne i ekološke sredine �
Razvojne mogućnosti? � Poticanje razvoja ekonomskih aktivnosti vezanih za: � luku, lučke i transportne djelatnosti � aktivnosti temeljene na suvremenim tehnologijama i tzv. zelenoj proizvodnji � djelatnosti povezane sa brodograđevnom industrijom � moguće širenje kapaciteta postojećih uspješnih proizvodnih tvrtki u Gradu �
Razvojne mogućnosti? � Reindustrijalizaciju je moguće temeljiti na: � suvremenim tehnologijama � znanjem intenzivnim proizvodima sa velikim udjelom novostvorene vrijednosti � na zapošljavanju mladog i obrazovanog stanovništva. �
� HVALA NA POZORNOSTI!
- Slides: 16