GORSKI KOTAR SPOMENICI JEZIK OBIAJI Geografski poloaj Etimologija

GORSKI KOTAR SPOMENICI, JEZIK, OBIČAJI

Geografski položaj

Etimologija imena 1. Processus montanus Na zahtjev Hrvatskog kraljevskog vijeća, austrougarska carica Marija Terezija je 7. studenoga 1778. donijela uredbu kojom je bilo odobreno osnivanje trećeg kotara tadašnje Severinske županije. Uz Primorski i Kupski kotar, odobrila je osnivanje Processus montanusa, tj. Gorskoga kotara, u prvom redu radi zaštite prometnog smjera kroz to područje te razvoja trgovine. 2. Hortus diabolicus Gorski kotar u staro doba znan je kao Hortus diabolici. Sjeverozapadni dio Hrvatske bio je u drugoj polovici XV. stoljeća povezan priobaljem s nekoliko putova. Najzapadniji put iz Zagreba dijelio se kod Dubovca u dva smjera, od kojih je jedan išao preko frankopanskih imanja Novigrada, Bosiljeva, Skrada i Grobnika prema Bakru i Rijeci, a drugi je idući uz Mrežnicu i Dobru, te uspinjući se na Kapelu i Velebit silazio u Senj. Znano je da je uz put dolinom Kupe nastalo desetak trgovišća. Nedugo nakon pada Bosne 1463. godine, Turska osvajanja preusmjerila su trgovinu, jer su stari putovi preko Dubovca postali nesigurni te se promet usmjeravao prema slovenskim pokrajinama. Frankopanska trgovišta u Skradu, Lipi ili Novigradu na Dobri su opustjela. Polovicom XVI. stoljeća turski ratnici opustošili su gotovo sva važnija naselja u Gorskome kotaru te je promet bio nesiguran. Rijetki namjernici, koji su nerado zalazili na ta područja, spominju ih kao " Vražji vrt" ( Hortus diabolici ). Ivan Klobučarić ( 1550 -1605. ) je kao naš prvi kartograf zašao u taj gotovo neprohodan i opasan kraj te ga zabilježio na svojim topografskim skicama.

Kako se nekada kosilo Košnje za cvejtar-ruožo (oženjenih i neoženjenih) iz Dedina 1935. godine Vedrana Babić

Tradicionalno goransko uskršnje jelo Goranska tradicionalna jela (Skrad) - Dani želuca 2012. g. , Delnice Vedrana Babić

Žeodc, želudac, nadelo ili budla? Goranska tradicionalna jela (Delnice) – Dani želuca 2012. g. , Delnice Vedrana Babić

Svejedno kako se zove – dobar tek! Goranski nadjev – Dani želuca 2012. g. , Delnice Vedrana Babić

Kuća Rački, najstarija kuća u Delnicama. Objekt je sagrađen 1881. g. Bio je to prvi vinski podrum u Delnicama. Ranije se na njegovom mjestu nalazila nadstrešnica za požnjeveni lan u vlasništvu obitelji Rački, vlasnika prve delničke tkaonice. Vedrana Babić

Bijela rubenina bez perilica Ovakve krevete izrađivali su delnički stolari još u prvoj polovici 20. stoljeća strojno iz tvrdog listopadnog lista. - Kuća Rački Vedrana Babić

Psiha Komoda iz 19. stoljeća, pripadala je imućnijem sloju. - Kuća Rački Vedrana Babić

Jer zima je ipak duga Stara zidana peć od cigle - Kuća Rački Vedrana Babić

Staro delničko posuđe, tanjuri i šalice - Kuća Rački Vedrana Babić

Kuhinjski pribor, otvoreno ložište i posude - Kuća Rački Vedrana Babić

Priednu kou (predno kolo) - Kuća Rački Vedrana Babić

Mlinac za kavu - Kuća Rački Vedrana Babić

Ručni rad Tradicionalne vezene plahtice s mudrim ili šaljivim izrekama što su ukrašavale goranske zidove Vedrana Babić

Veselo svatovsko kolo A narodne nošnje otišle su u zaborav, možda se u ponekoj bakinoj škrinjici naiđe na ostatke drevnih oprava Mateja Skok

Mladoženja i mama u svatovima Mateja Skok

Stara delnička nošnja Lanena haljina – kiklja i pregača – fertun Vedrana Babić

Kiklja Bijela čipkom urešena haljina Vedrana Babić

Fertun Pregača Vedrana Babić

Goranske postole Nije Manolo Blahnik, ali uz kopica (debele vunene čarape) grije noge

Mladoženja Skromna odora odgovara skromnom i siromašnom načinu života Vedrana Babić

Ženidbeni ugovor Regulativa koju potpisuju “stranke”

Luzijanka – stara delnička pjesma • • • • • • • • • Žingrlet i Groab 'n stoara so mejsta Kuod je proušua Luzijanska cejsta, Cejsta koja roaja nuova mejsta. Stoare Jezierčane z Groabna mejsta Zvaole su Hajdučka cejsta, Cejsta koja roaja nuova mejsta. Uosn'stu i piete Luzijanska cejsta Proušva je čez dejuonška mejsta. Beua je tu Filipova cejsta, Cejsta koja pela do Dejdena mejsta. Skep z's Karolino pela do moura. Puot je otpireje Hajdučka goura, Goura koja otproavla jo do moura. Lujzijanska cejsta hajdučka je cejsta Ot Zalejsene do Sopoača mejsta. Imi je je doaua Hajdučka goura, Goura koja otproavla jo do moura. Jezirkeno korito ouna je zaprua, Puote lidin zavavejk je otprua. Vedrana Babić

Lujzijanka - prijevod • • • • • • • Žingrlet i Grabanj stara su mjesta Kud je prošla Lujzijanska cesta, Cesta koja rađa nova mjesta. Stari Jezerčani iz Grabnja mjesta Zvali su je hajdučka cesta , Cesta koja rađa nova mjesta. Osamsto i pete Lujzijanska cesta Prošla je kroz delnička mjesta. Bila je to Filipova cesta , Cesta koja vodi do Dedina mjesta. Zajedno s Karolinom vodi do mora. Put joj otvara Hajdučka gora , Gora koja otprema do mora. Lujzijanska cesta hajdučka je cesta Od Zalesine do Sopača mjesta. Ime joj je dala Hajdučka gora , Gora koja otprema je do mora. Jezerkino korito ona je zatvorila , Vedrana Babić Putove ljudima zauvijek otvorila.

Jezična raznovrsnost Brojne varijacije istog narječja Potreba za bilježenjem i UNESCOVOM zaštitom Neprocjenjivo jezično blago Jedini kraj u Republici Hrvatskoj s trojezičnošću 28 000 stanovnika – sva 3 narječja Svako selo i mjesto ima svoju varijantu Begovo Razdolje – dva narječja u jednom mjestu Jouže je Dejuončan. Ve bertije zs pajdašeme je popiu jeno čašico preveč. Vrneu se je damuh. Na šparhete se je grejua vouda za pomivanje posoudja. Vutra ga je žena prašaua: - Jouže, kaj se naproveu z vodo va vandle? - Fanika, jes sn misleu da je tu juha. I goviedeno sn poujeu. - Grom Božje vedreu vuote. Pa ti si poujeu krpo za pomivat. Juže je cuklar zes Čebra. Ane nači je dougu uastou v uoštarije zes pajdašame i papiu kire guažek preveč. Vrnu se je damu. Na špurhete se je grejua vada za pamivat pasudje. Zjutra ga je žjena prašaua: Jože, kaj se naridu z vuado v pasudje? Fanika, jest sen mislu da je župa. I gavidno sen pajou. Sterjla te bažja vedriua, pa ti se pajou cunco za pamivat.

Čakavski idiom Joža je iz Staroga Laza. Jenu večer prošal je s pajdašin va birtiju i popil je čašicu preveč. Vrnul se je doma. Na šparhetu se grijala voda za pomivat suđe. Drugo jutro žena ga je pitala: -Joža, ča si naredil s vodon u padeli? -Fanika, ja san mislil da je to juha. I govedinu san pojel. -Strela Božja udrila va te. Ma pojel si spužvu! • Štokavski idiom • Joža je Mrkopaljac. Jednu večer zadrža se u gostioni s prijateljin i popija čašicu preveć. Vratija se doma. Na šporhetu se grijala voda za pranje suđa. Drugo jutro žena ga je pitala: - Joža, što si napravija s vodon u zdili? - Fanika, ja san mislija da je to juha. I govedinu san poja. - Strila Božja udrila u te. Pa ti si poja spužvicu.

usporedba idiom Upitna zamjenica Glagol Refleks jata leksem lokvarski kaj popif strela šparhet padela ravnogorski kej papiu strila šporhet krepa čabranski kaj papiu strejla špurhet pasudje delnički kaj popiu grom šparhet vandla mrkopaljski što popija strila šporhet zdila moravički što popio strijela šporet padela Stari Laz ča popil strela šparhet padela

• KAJKAVSKO narječje Jezično bogatstvo Štokavsko narječje -ijekavski istočni tip Moravice, Gomirje, Ljubošina -Ikavski zapadni tip Mrkopalj, Lič, Sunger Čakavsko narječje Slavica, Benkovac, Brestova Draga, Mrzla Vodica, Stari Laz, Jablan, Senjsko • • • Lukovdolski tip Ravnogorski tip Čabarsko-gerovski tip Prezidanski tip Delnički tip Lokvarsko-fužinarski tip