GORSKA HRVATSKA Gorski kotar Lika Ogulinskoplaanska Potkapelska submontana

GORSKA HRVATSKA

• Gorski kotar + Lika + Ogulinskoplaščanska (Potkapelska) submontana udolina • relativno visoka krška regija - nizovi visokih planina međusobno odvojenih dolinama i poljima

• reljefna nehomogenost • Gorski kotar – visok gorski blok • Lika – zatvorena krška zavala raščlanjena sredogorjem; polja u kršu na 500 -700 m visine • Potkapelska submontana udolina – fluviokrška zona

• reljef ima modifikatorski utjecaj na klimu – planine ograničavaju toplinski utjecaj Jadranskog mora – reljef utječe na povećanje količine padalina (više padalina u hladnom dijelu godine; dosta snijega i česte magle) • najveći dio ima umjereno kontinentalnu klimu • najviši dijelovi: planinska klima • Južna Lika: submediteranska klima

• neplodna tla – ograničene mogućnosti za poljoprivredu • prirodni pokrov jače sačuvan samo u Gorskom kotaru (2/3 površina pod šumom); u Lici 1/3, u Potkapelskoj udolini gotovo nema šuma • problem: kisele kiše • u krškim udolinama i poljima travnjaci i obradivo zemljište; na sredogorju šikara • siromašni prirodni resursi najslabije razvijena regija • tradicionalno šumarstvo i stočarstvo • velika količina padalina i veći broj manjih tokova pogodnost za izgradnju hidroenergetskog sustava

• ključno prometno značenje: «hrvatska vrata» ili «hrvatski prag» • prometni nedostatak: loše stanje i neprikladna izgrađenost željezničke mreže • ceste od početka 18. st; prva pruga 1873. • u 2. polovici 20. st. – modernizirana cesta, elektrificirana pruga i naftni cjevovod, danas auto -ceste • imperativ: modernizacija pruge

• 7650 km 2, 88. 600 st. , 12 st/km 2 -14% površine i 2% stanovništva Hrvatske) (1991. : 143. 600 st. ) • Indeks 2011/1991 = 61, 7 • rijetka naseljenost, bez velikih naselja (600 naselja, najveći Ogulin 8200 st. ) • rijetka naseljenost i postojeća struktura naselja rezultat je: – prirodno-geografskih obilježja – historijsko-geografskog razvoja – prometno-geografskog značenja

Lika 5271 km 2 43. 900 st. 8 st/km 2 241 naselje 182 st/nas Indeks 2011/1991 52, 3 Gorski kotar 1384 km 2 24. 300 st. Indeks 79, 4 18 st/km 2 298 naselja 81 st/nas Potkapelska udolina 992 km 2 20. 400 st. Indeks 79, 7 21 st/km 2 50 naselja 408 st/nas

GORSKI KOTAR • dugo vremena izolacijski karakter • od 1. polovice 18. st. kontaktno i spojno značenje • naseljeniji niži dijelovi (doline, polja u kršu ili visoravni) - gušća hidrografska mreža i izvori

1. središnji delnički koridor 2. risnjačkosnježnički gorski blok (visoravan) 3. dolina Čabranke i Kupe 4. prijelazni severinski prostor 5. prijelazni velikokapelski gorski blok

• prijelazni severinski prostor rano je naseljen; u 14. st. frankopanski centar Bosiljevo • u 15. st. - burgovi (Kostel, Brod-Moravice. . . ) • u 16. st. nesiguran kraj; ponovo naseljavanje krajem 16. i u 17. st. • naseljenost najizrazitija u dolini Čabranke i Kupe zbog gospodarskog razvoja; u 17. st. rudarstvo, fužinarstvo, iskorištavanje i prerada drva (Čabar) naseljavanje iz Kranjske (kajkavci) i primorja (čakavci) • najjače naseljavanje u 18. st. – središnja zona (delnički koridor) uz glavne prometnice; kirijašenje • Karolinska cesta – najvažnija Ravna Gora • Lujzinska cesta – najvažnije Delnice

• direktna i indirektna cestovna naselja • većina najvažnijih naselja nastala na rubovima polja u kršu

• od kraja 19. st. razvoj naselja potaknut željeznicom (Skrad, Donje Vrbovsko, Moravice) - smanjena važnost kirijašenja gospodarska kriza • razvoj šumsko-industrijske i drugih gospodarskih aktivnosti prirodni prirast stanovništva • poslije drugog svjetskog rata moderni razvoj temeljen na raznovrsnijim funkcijama (centralne funkcije, drvna industrija, turizam, promet. . . ) • većina naselja je raštrkana i potječe pretežno iz 17. st.

• Gorski kotar je područje stapanja različitih migracijskih struja: – kajkavske – čakavske (vinodolska) – štokavske

• središnji delnički koridor – visoravni, polja i doline (700800 m n. m. ) – najvažnije područje najraniji razvoj modernog gospodarstva emigracija slabija nego u ostalim dijelovima • turističko značenje – prednosti: raznovrsnost ponude, blizina emitivnih područja, mogućnosti za kombinaciju ljetnog i zimskog, tj. primorskog i gorskog turizma

• Delnice (4400 st. ), Ravna Gora (1700), Vrbovsko (1700), Mrkopalj (760), Skrad (690), Fužine (690), Moravice (660), Lokve (580), Lič (500)

• risnjačko-snježnički gorski blok (visoravan) – najviši i najšumovitiji dio (između 650 i 1200 m n. m. ) • obilježja: granična lokacija, relativna prometna zatvorenost, depopulacija • naselja: Gerovo (690 st. ), Tršće (340 st. ), Crni Lug (250 st. )

• dolina Čabranke i Kupe – kompozitna dolina kontrast prema susjednoj risnjačko-snježničkoj visoravni (Brod na Kupi je na 220 m) • granični položaj, šumsko bogatstvo • gospodarski razvoj od 17. st. (fužinarstvo) rana naseljenost • obilje vode mogućnost hidroenergetskog iskorištavanja • Čabar (410 st. ), Prezid (470 st. ), Brod na Kupi (210 st. )

• prijelazni severinski prostor – povoljan geografski položaj i relativno povoljnije agrarne mogućnosti (kontinuirana naseljenost od 15. st. ) • participacija na trgovačkim karavanskim pravcima; Bosiljevo glavni centar (na Karolini); nakon izgradnje Lujzijane razvoj Severina i Lukovdola • tranzitno prometno značenje • općinski centar Bosiljevo – 63 st. (!)

• velikokapelski gorski blok – šumoviti gorski masivi (Bitoraj, Viševica, Bjelolasica. . . ) i mala polja (Jasenačko, Krakarsko, Musulinsko, Drežničko. . . ) • prometno izoliran i zatvoren prostor jake depopulacije u prošlosti prostor zbjegova stanovništva • vrlo rijetka naseljenost; najveća naselja Drežnica (520 st. ) i Jasenak (230 st. ) • adm. dio Grada Ogulina

LIKA • podjela: 1. Gacka 2. Krbava 3. Srednja Lika 4. Južna Lika 5. Ličko Pounje • prostrana zavala s poljima (500 -700 m), odvojenima sredogorjem • najveći dio građen od jurskih i krednih vapnenaca i dolomita

• dno krških polja prekriveno naplavnim materijalom rijeke ponornice (najveće Lika i Gacka) većina polja povremeno plavljena • zapadni dio – bogatija riječna mreža

• nepovoljna klima + tlo prirodno ograničene mogućnosti poljoprivrede (krumpir, ječam, kupus) rijetka naseljenost

• tranzitnokoridorski prometni položaj

• prevladava disperzna naseljenost • mlada kolonizacija kr. 17. st. i poč. 18. st. porast stanovništva nizna i disperzna naselja • emigrantski karakter od 2. pol. 19. st. do danas • maksimum naseljenosti 1900. (193. 000 st. ) • pad nakon 1900. zahvaća sva područja • 1991: 83. 900 st. , 2011: 43. 900 st.

Gacka (s Brinjskim krajem) • Gacko polje + proširenja manjih polja (Gusića polje, Hrvatsko polje itd. ) • zbog reljefnih i relativno povoljnih klimatskih obilježja - kontinuitet naseljenosti • Otočac (4200 st. ) – od 14. st. (utvrđeni frankopanski grad) sekundarno središte Like • Gacka zajedno s rijekom Likom čini dio HE sustava "Senj“

• Brinje (na Jozefini) - nakon prestanka prometa 1873. manje lokalno središte

Srednja Lika • nema veće značenje u predtursko doba • u tursko doba vodeće značenje SZ dijela (Perušić) • promjene nakon nove kolonizacije kr. 17. i poč. 18. st. - od tada se naziv Lika proširuje na čitav današnji prostor Like • premještanje upravnog središta iz Karlobaga u novoosnovani Gospić 1733. g. - razvoj Gospića na zapadnom rubu Ličkog polja - povoljni topografski uvjeti

• Gospić (6600 st. ) - krajiški planski centar • cestovno raskrižje • postupno se razvija u glavno središte cijele Like - razvoj potaknut željeznicom (Lička pruga, 1925), ali je slaba gospodarska baza onemogućila razvoj u veće naselje

• novi cestovni pravci (od 1970 -ih) iz Središnje Hrvatske prema srednjem Jadranu zaobilaze Gospić (Plitvice. Korenica-Udbina), kao i željeznička pruga dolinom Une (poslije 2. svjetskog rata) • poslije 2. svj. rata izgradnja novog industrijskog središta u blizini Gospića - Lički Osik (1900 st. ) - pokušaj gospodarskog oživljavanja br. stan. Gospić Otočac 1857. 1431 2181 1910. 3275 3419 1931. 3825 3070 1971. 8033 4794 1991. 9025 5404 2001. 6088 4354 2011. 6575 4240

• rijeka Lika - kanjon Like je sastavni dio akumulacijskog jezera Kruščica kroz koje se tok nastavlja do Lipovog polja i do ulaza u tunel Lika-Gacka - sastavni je dio HE sustava "Senj"

Južna Lika • Gračačko polje - najvažniji dio južne Like • u sjevernom dijelu viša poljsko-udolinska zona Mazina i Bruvna • submediteranski prostor gornjeg dijela doline Zrmanje • križišno prometno značenje • Gračac (3100 st. ) - najveće naselje južne Like - nekad trgovište, danas manje industrijsko središte • prometno križište - željeznička pruga ZG-ST i ceste Gospić-Gračac-Knin te ZG-Karlovac-Plitvice-Gračac. Obrovac-Zadar

Krbava • Koreničko i Krbavsko polje + Sredogorje s dolomitnim udolinskim zonama • Koreničko polje - na oko 650 metara (podno Plješivice, preko 1600 m) • veliko značenje u sr. vijeku prvo upravno središte za najveći dio današnje Like prostora - Mrsinju (Krbavska biskupija); nakon toga Udbina

• Udbina (960 st. ) – povoljan topografski smještaj; u novim uvjetima nema ranije značenje • Korenica (1800 st. ) - razvoj u krajiškom razdoblju - postupno preuzima ulogu središta sjevernog dijela Krbave - danas vodeći centar Krbave najpovoljnije smješten u suvremenim prometnim uvjetima • povezanost s Plitvičkim jezerima - turizam i lovna privreda, šumarstvo

Ličko Pounje • Plješivicom odvojeno od ostatka Like • u srednjem vijeku pripada Krbavi, u sastavu turske Bosne do 1791. (Svištovski mir) - ograničene mogućnosti razvoja • Lapačko polje - povoljan stočarski prostor u središtu tradicionalnih stočarskih dolomitnih zona između Krbave i zapadnobosanskih polja • ratarstvo u Lapačkom polju, dolomitnim udolinama i dolini Une (zavala Srba) • Donji Lapac (950 st. ) - jača trgovačka i obrtna funkcija te centralnomjesne funkcije • nakon 2. svjetskog rata nešto jači razvoj zbog čvorišnog prometnog položaja

• Gospodarski razvoj Like • produktivno tlo za poljoprivredu - oko 6% - žitarice (ječam, kukuruz, pšenica, raž, zob), krumpir, kupus, repa, grah • stočarstvo (ovce i goveda) - pašnjaci na rubnim planinama, osobito Velebitu • šume oko 38% površine (najviše u istočnom dijelu) - prerada drveta osobito od kraja 19. st. (brojne pilane) - nakon 2. svjetskog rata drvna industrija; prerađivačka industrija • slabije rudno bogatstvo – barit, boksit, građevni kamen • hidroenergija • promet (+ poslovne zone uz čvorišta) • turizam

OGULINSKO-PLAŠČANSKA UDOLINA • geografski položaj: • 1. izvan većih susjednih regionalnih cjelina • 2. relativno povoljan prom. -geogr. položaj (na križanju važnih prometnih pravaca: Jozefina + pravac Vrbovsko. Ogulin-Plitvice-Bihać; danas auto-cesta), ali do nedavno nedovoljno iskorišten • vojna uloga bila je ograničavajući faktor stvaranju većeg naselja i koncentraciji stanovništva i gospodarskih djelatnosti u njemu • prometno značenje do izgradnje auto-ceste slabije od prometnog značenja Gorskog kotara i Like

• dva veća (Ogulinsko i Plaščansko) i nekoliko manjih polja + izdvojeni humovi • pogodni uvjeti za razvoj agrarnih djelatnosti • izdvojeni humovi (vitunjski, modruški) i reljefni oblici vezani uz ponore (Ogulin) značajni za lokaciju tvrđava

• promjene u pejzažu - slabije značenje poljoprivrede šume uglavnom iskrčene, širi se socijalni ugar i ozelenjavanje obradivih površina • šumsko bogatstvo kapelskog prostora • industrijsko značenje (Ogulin, Plaški) • turističko-rekreativni potencijali

• u hidrografskom smislu Ogulinsko-plaščanska udolina je srednja stepenica: prima vode višeg kapelskog zaleđa, a hrani tokove u nižem peripanonskom prostoru • izgradnja hidrocentrale Gojak poč. 60 -ih godina 20. st. gradnjom brana na Dobri i Mrežnici stvorena su akum. jezera za potrebe HE (Sabljaki na Zagorskoj Mrežnici, Bukovnik na Dobri) nove gospodarske mogućnosti • 2010. HE Lešće

• nizak prirodni priraštaj i jača emigracija depopulacija – 1961. : 38 000 st. – 1971. : 34 000 st. – 1991. : 29 000 st. – 2011. : 20 000 st. • glavna naselja Ogulin i Plaški smještena na suprotnim krajevima udoline; stariji centri bili su Modruš i Vitunj

• Ogulin (8200 st. ), iznad ponora Dobre • razvoj nakon propasti Modruša i Vitunja (krajem 15. stoljeća), ali limitiran izrazitim vojnostrateškim značenjem - nisu se razvijale jače trgovačke i obrtničke funkcije • u razdoblju gradnje cesta izvan glavnih pravaca • jači razvoj tek nakon 1. svj. rata - drvna industrija 1918. , parna pilana, ciglana itd. • 1857. : 3800 st. , 1921. : 5900 st.

• središte rane naseljenosti: Modruš (frankopanski burg iz 12. st. ) - veliko feudalno i crkveno značenje do 16. st. • oštarijsko-josipdolski prostor - jače izraženi krški karakter i hidrografija, posebno kod Oštarija, ali i plodni dijelovi (Carevo polje) • relativno dobro naseljen još u 15. st. (Oštarije) gubi značenje razvojem Ogulina, donekle oživio izgradnjom Jozefinske ceste i, kasnije, ličke pruge • najvažnija naselja Oštarije (1400 st. ; želj. križište) i Josipdol (880 st. ; pilana)

• Plaški (1300 st. ) - na longitudinalnom pravcu Vrbovsko-Ogulin-Plitvice-zapadna Bosna • naseljen od 12. st. (stari grad razoren krajem 16. st. , u 17. st. nova obrambena kula Zrinskih) • useljavanje pravoslavnog st. crkvene funkcije, izgradnja prvostolne crkve i biskupskog dvora u 18. st. • veće gospodarsko značenje od kraja 1920 -ih (drvna ind. , mlinovi, štedionica. . . ), a industrijsko nakon 2. svj. rata (industrija celuloze i papira)