Godinje planiranje i organizacija rada ravnatelja Teorija i

Godišnje planiranje i organizacija rada ravnatelja: Teorija i praksa Prof. dr. sc. Nikša Alfirević Ekonomski fakultet u Splitu Filozofski fakultet u Splitu ZCI za školsku efektivnost i menadžment

Prvo teorija: Planovi i razine planiranja STRATEŠKI (RAZVOJNI) PLAN Ø Definiranje MISIJE, VIZIJE, KLJUČNIH VRIJEDNOSTI. Ø Analiza škole i okruženja (PEST, SWOT, specifična područja. . . ) – polazišta. Ø Temeljne odrednice djelovanja i razvoja za sljedećih 3 -5 godina. PROVEDBENI PLANOVI Godišnji plan i program škole Školski kurikulum, planovi pojedinačnih projekata Ø Ø PLAN RADA RAVNATELJA/ICE PLAN RADA NASTAVNIKA/ICA I STRUČNIH TIJELA PLAN RADA STRUČNIH SLUŽBI I SURADNIKA/ICA

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, čl. 28. Godišnjim planom i programom rada školske ustanove utvrđuje se mjesto, vrijeme, način i izvršitelji poslova, a sadrži u pravilu: – podatke o uvjetima rada, – podatke o izvršiteljima poslova, – godišnji kalendar rada, – podatke o dnevnoj i tjednoj organizaciji rada, – tjedni i godišnji broj sati po razredima i oblicima odgojnoobrazovnog rada, – planove rada ravnatelja, učitelja, odnosno nastavnika te stručnih suradnika, – planove rada školskog, odnosno domskog odbora i stručnih tijela, – plan stručnog osposobljavanja i usavršavanja, u skladu s potrebama škole, – podatke o ostalim aktivnostima u funkciji odgojno-obrazovnog rada i poslovanja školske ustanove.

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, čl. 28. Školskim kurikulumom se utvrđuje: - aktivnost, program i/ili projekt - ciljevi aktivnosti, programa i/ili projekta - namjena aktivnosti, programa i/ili projekta - nositelji aktivnosti, programa i/ili projekta i njihova odgovornost - način realizacije aktivnosti, programa i/ili projekta - vremenik aktivnosti, programa i/ili projekta - detaljan troškovnik aktivnosti, programa i/ili projekta - način vrednovanja i način korištenja rezultata vrednovanja

Kvaliteta obrazovanja Kakve veze imaju razvojno/godišnje planiranje i izvještavanje s kvalitetom obrazovanja? • Osiguranje kvalitete nije ništa drugo do sustavan proces, koji se sastoji od sljedećih faza: üpromišljanje o sebi, svojim dobrim i lošim obilježjima (samovrednovanje – učenje o sebi), üplaniranje unapređenja – operativnih (kratkoročnih) i razvojnih (dugoročnih, strateških) – na temelju konkretnih podataka, üprovedba unapređenja, üizvještavanje o provedbi i postignutim rezultatima. 5

Kontinuirano unapređenje obrazovanja • Kvaliteta? Kvaliteta je se ono što ključni dionici žele od škole/ustanove… ne iskazujemo je iz vlastite perspektive, već pokušavamo utvrditi i zadovoljiti očekivanja učenika i društva u cjelini ! • Ustanova mora STALNO (KONTINUIRANO) unapređivati sve aspekte svog poslovanja: nema stajanja i zadovoljstva učinjenim, jer to znači smanjivanje jednom dostignute razine kvalitete. • PDCA metodologija/pristup unapređenja rada (Deming – Amerikanac, koji je „naučio Japance kvaliteti”): 6 • Plan • Do • Check • Act

PDCA pristup • PDCA (Plan, Do, Check, Act – Planiraj, Primijeni/učini, Provjeri/kontroliraj, Promijeni/djeluj): - Planiraj promjene, jer se mijenjaju i zahtjevi/očekivanja kupaca, - D - Primijeni plan, - C – Analiziraj rezultate nakon promjene i uvjeri se da su oni stvarno rezultat prvotnog plana, - A – Na temelju dosadašnjeg iskustva, promijeni način dosadašnjeg rada – institucionaliziraj promjene ! • A što onda ? Opet sve iz početka ! 7

Razina kvalitete poslovanja PDCA pristup i školsko planiranje 8 Samovrednovanje i vanjsko vrednovanje škole, uvođenje promjena Analiza postignutog učinka i izvještavanje dionika škole Check Do Organizacija rada, delegiranje aktivnosti i vođenje suradnika/ica Act Plan Vrijeme Planiranje godišnjih aktivnosti na temelju razvojnih prioriteta

Što bi sve trebalo napraviti u planskom ciklusu škole?

Što se u praksi događa? U najboljem slučaju – „u tragovima” i površno Ovisno o motivaciji, sposobnostima ravnatelja/ice Nedovoljna uključenost i informiranost dionika škole – ne postoji obveza Ovisno o motivaciji, sposobnostima ravnatelja/ice Postoji formalna obveza, ali i brojni nedostaci u praksi.

Analiza prakse godišnjeg planiranja • Utemeljenost na općim zakonskim odredbama i nedovoljna fleksibilnost prema potrebama škole/ustanove i njezinih dionika. • Ravnatelj/ica i školski odbor kao nositelji planiranja, uz povratnu informaciju od učiteljskog vijeća, vijeća roditelja, itd. – nedovoljno uključivanje vanjskih dionika obrazovanja. • Inspekcijski i stručno-pedagoški nadzor – „prijetnja” ili pomoć? • Preporučene tablice s formalnim podacima, „razbacane” kroz dva dokumenta (kurikulum, godišnji plan) pri čemu se ispunjavanje plana svodi na „punjenje tablica”. Pogrešna analogija planiranja rada škole s „punjenjem tablica u šprancama izvješća” prema Ministarstvu i drugim tijelima, za potrebe izvještavanja o pravnom i financijskom 11 poslovanju škole/ustanove.

• Posljednja formalna uputa Ministarstva prosvjete i športa 1995. (Naputak za izradu godišnjeg plana i programa u osnovnim školama) govori o očitoj nebrizi obrazovne politike za problematiku. • Metodološka (neobvezujuća) preporuka Agencije za odgoj i obrazovanje tek je skupina tablica, koja potiče analogiju s formalnim izvještavanjem o poslovanju (npr. financijskoračunovodstvenim). • Nepotrebno razdvajanje na dva dokumenta (godišnji plan i školski kurikulum). • Prevelika formalizacija godišnjeg plana i programa, naglasak na „popisivanju” (resursa, zaposlenika, nastavnih sati, aktivnosti. . . ), umjesto na obrazovnim ciljevima i očekivanjima dionika obrazovanja. • Potencijalno opterećenje školskog kurikuluma brojnim tablicama 12 izbornih predmeta, dodatne i dopunske nastave, itd. – opet „popisivanje”?

Teorija i praksa školskog planiranja i izvještavanja STRATEŠKI (RAZVOJNI) PLAN X X X IZVJEŠĆE O SAMOVREDNOVANJU X OBRAZOVNA POSTIGNUĆA I VANJSKO VRED. X PROVEDBENI PLANOVI Godišnji plan i program škole Školski kurikulum, planovi pojedinačnih projekata Ø Ø PLAN RADA RAVNATELJA/ICE PLAN RADA NASTAVNIKA/ICA I STRUČNIH TIJELA PLAN RADA STRUČNIH SLUŽBI I SURADNIKA/ICA

Kako smo (u)poznali praksu? • Empirijska istraživanja ravnatelja osnovnih i srednjih škola 2015. i 2016. godine. • Odnosila su se na ravnateljske aktivnosti, potrebe ravnatelja za edukacijom i vrednovanje oblika podrške ravnateljima/icama. • Rezultati istraživanja objavljeni u obliku poglavlja u knjizi o menadžerskim alatima (IGI Global, PA, SAD) i časopisa Ekonomska istraživanja/Economic Research (Sveučilište u Puli i Taylor & Francis, referirano u Web of Science).

Ravnateljske aktivnosti po značaju (2015) • Kontroliranje svakodnevnih aktivnosti u školi (ocjena 4, 42) Prikupljanje • Korespondencija i administrativni zadaci (ocjena 3, 96) Planiranje rada • Odnosi s javnostima škole (ocjena 3, 86) • Organizacija rada (ocjena 3, 74) Odnosi s javnostima, ključnim za odobrenje projekata (ocjena 3, 55) financijskih sredstava (ocjena 3, 74) škole (ocjena 3, 73) Odnosi s medijima (ocjena 3, 37) Održavanje kontakata s MZOSom, agencijama, lokalnim institucijama (ocjena 3, 67) Istraživanje Za ravnatelje/ice su najvažniji kontrola, administracija i održavanje dobrih odnosa s onima koji će ga/ju (re)izabrati potreba učenika i zajednice (ocjena 3, 15) Potrebe učenika/ica i zajednice, a samim tim – i kvaliteta obrazovanja – zanemareni !!!

Skupine ravnatelja/ica prema obavljanju ravnateljskih poslova (2015) 1 – „Projektni menadžeri” (27, 6%), posvećeni administraciji, marketingu škole i projektima 2 - „Mikro-menadžeri” (24, 3%), posvećeni „opsesivnoj kontroli” 3 – „Pasivci” (17, 8%), koji obavljaju samo najnužniji minimum posla 4 – „Ništa me ne zanima osim re-izbora” (15, 3%), posvećeni „osobnom marketingu” 5 – „Administratori s marketinškim sklonostima” (11, 8%)

POTREBE ravnatelja/ica za edukacijom (2007 i 2015) Područje edukacije Školski menadžment Strateško planiranje Financijsko upravljanje Prikupljanje sredstava Odnosi s medijima i javnostima Komuniciranje i prezentiranje Timski rad, motivacija i vođenje Upravljanje projektima Vrednovanje školskih aktivnosti Upravljanje kriznim situacijama 2007. (N=82) 2015. (N=170) Potrebno Nepotrebno (%) (%) 50 43. 9 85. 3 11. 8 39 54. 9 92. 9 5. 3 43. 9 50. 0 91. 8 5. 9 50 43. 9 94. 1 3. 5 31. 7 62. 2 89. 4 8. 8 31. 7 62. 2 87. 6 10. 6 46. 3 47. 6 90. 6 7. 6 46. 3 95. 3 3. 5 39 54. 9 91. 8 5. 9 57. 3 36. 6 93. 5 4. 7 Ipak „ide nabolje”: ravnatelji/ce su, u 2 vala usporedivog istraživanja, provedenih u razmaku od 8 godina, gotovo u potpunosti promijenili svoje stavove o potrebi za daljnjom edukacijom i unapređenjem svog rada !

Najpoželjnija područja edukacije ravnatelja/ica (2015) Područje edukacije Srednja ocjena (skala 1 -5) Upravljanje projektima 4, 17 Prikupljanje financijskih sredstava 3, 98 Strateško planiranje 3, 98 Upravljanje školskim financijama 3, 96 Upravljanje kriznim situacijama 3, 92 Vrednovanje školskih aktivnosti 3, 91 Vođenje i motiviranje 3, 81 nastavnika/zaposlenika Upravljanje školom (školski menadžment) 3, 80 Upravljanje odnosima s dionicima i 3, 69 javnostima Komuniciranje u školi i s okruženjem 3, 65

A što bi trebalo? (Preporuke za obrazovnu politiku) • Nedovoljna povezanost sa samovrednovanjem i eksternim vrednovanjem. Razvojni plan/samovrednovanje i godišnji plan/kurikulum kao da su razdvojene dimenzije školskog menadžmenta i rada škole u svijesti ravnatelja/ica i školskog osoblja, ali i nositelja obrazovne politike. • Godišnji plan/program treba govoriti o ključnim aspektima provedbe razvojnog plana, a izvještavanje treba biti obvezno i povezano s upoznavanjem dionika o ostvarenju kvalitete obrazovnih, odgojnih i ostalih djelatnosti (suradnja s lokalnom zajednicom, gospodarstvom, civilnim društvom. . . ) škole. • Ravnatelj(ica) je MENADŽER, prvenstveno odgovoran za KVALITETNO OBRAZOVANJE, a NE administrator. 19

Primjer dobre prakse planiranja obrazovnih ustanova: Slovenija (vrtići, škole, visokoškolske ustanove) Strateški (razvojni) plan Godišnji (operativni) plan Izvještavanje o ostvarenju Izvješća o provedbi školskog godišnjeg plana, s rezultatima obrazovnih postignuća, projekata, suradnje s dionicima. Povezano s izvješćem o samovrednovanju. Ujediniti sadašnje dokumente u zajednički školski godišnji plan (naglasak na planirane aktivnosti i organizaciju rada školskih organa)

Ključna područja kvalitete obrazovanja, koja treba planirati i sadržajno obuhvatiti u izvješću o školskom planu Ključni sadržaji kvalitete iz modela školskog samovrednovanja (NCVVO): ima li ih u školskom planiranju? Izvor: NCVVO „Priručnik za samovrjednovanje srednjih škola”, Zagreb, 2010, str. 57. , 67 -68.

Potencijalni dodatni sadržajni elementi planiranja/izvještavanja: Slovenska preporuka za srednje strukovne škole 1. Vođenje škole: • Misija, vizija i vrijednosti • Osiguranje i korištenje financijskih sredstava • Partnerstvo s gospodarstvom i lokalnom zajednicom 2. Cjeloviti sustav za osiguranje kvalitete u školi • Funkcioniranje sustava osiguranja kvalitete • Praksa samovrednovanja i njen utjecaj na planiranje rada • Umrežavanje s drugim školama i razmjena iskustava 3. Planiranje procesa obrazovanja • Izrađeni i svim dionicima prezentirani izvedbeni obrazovni programi • Utjecaj dionika na izvedbene obrazovne programe Izvor: Centar za RS za poklicno izobraževanje „Priporočila šolam za izvajanje samoevalvacije”, Ljubljana, 2007, str. 9 -17.

Slovenska preporuka za srednje strukovne škole 4. Učenje i poučavanje: • Primjerenost resursa i okoline za poučavanje • Školsko ozračje (klima) • Razvoj i korištenje metoda poučavanja • Potpora polaznicima u učenju • Raspoloživost udžbenika i nastavnih materijala 5. Provjera znanja i ocjenjivanje • Planiranje provjere i ocjenjivanja znanja • Izvještavanje polaznika i javnosti o dostizanju ishoda učenja 6. Postizanje obrazovnih ciljeva • Ukupan % polaznika, koji završavaju obrazovni program u roku • Uspješnost na maturi ili završnim ispitima • Sudjelovanje na takmičenjima • Rezultati vanjskih procjena kvalitete (evaluacije) • Praćenje zapošljavanja (zapošljivosti) završenih polaznika • Sustav nastavka obrazovanja u ustanovi

Slovenska preporuka za srednje strukovne škole 7. Praktično osposobljavanje • Planiranje i provedba praktičnog osposobljavanja • Priprema polaznika za praktično osposobljavanje • Priprema mentora iz poduzeća za praktično osposobljavanje 8. Savjetovanje i podrška polaznicima • Profesionalno usmjeravanje i planiranje karijere polaznika • Skrb i potpora za neuspješne polaznike • Skrb i potpora za polaznike, koji napuštaju ustanovu • Skrb i potpora za polaznike s posebnim potrebama • Zadovoljstvo polaznika (ankete !!!!) 9. Profesionalni razvoj nastavnika/ica • Uključivanje novih nastavnika/ica u rad ustanove • Profesionalno usavršavanje nastavnika/ica • Međusobna razmjena iskustava • Školski aktiv i druga oblici nastavničkog organiziranja • Zadovoljstvo nastavnika (ankete !!!)

Slovenska preporuka za srednje strukovne škole 10. Cjeloživotno obrazovanje • Ponuda programa neformalnog i formalnog obrazovanja odraslih, usklađenih s potrebama polaznika i lokalne zajednice • Suradnja s gospodarstvom i zavodom za zapošljavanje u izradi programa i pisanju razvojnih projekata obrazovanja odraslih • Mogućnost vrednovanja neformalno stečenih znanja polaznika • Uključivanje svih dionika u izradu programa obrazovanja odraslih • Djelovanje ustanove kao društvenog i kulturnog centra zajednice 11. Razvojni projekti (nacionalni i EU fondovi, i ostali izvori) • Sudjelovanje u nacionalnim razvojnim projektima • Sudjelovanje u EU i drugim međunarodnim razvojnim projektima

Kako se „snaći” dok (i ako uopće) dođe do promjena? STRATEŠKI (RAZVOJNI) PLAN IZVJEŠĆE O SAMOVREDNOVANJU OBRAZOVNA POSTIGNUĆA I VANJSKO VRED. PROVEDBENI PLANOVI Godišnji plan i program škole Školski kurikulum, planovi pojedinačnih projekata Ø Ø • SVI PLANOVI trebaju „međusobno komunicirati” i biti jasno usmjereni prema razvojnim ciljevima i ciljevima kvalitete obrazovanja, napisanim prema SMART principima.

Čemu plan bez ciljeva? "SMART"/"PAMETNO IZRAŽENI" CILJ: • Specifičan – precizno izražava željeno stanje nakon provedbe planiranih aktivnosti/projekata; • Mjerljiv – nakon što prođe određeni vremenski period, može se točno utvrditi je li ciljano stanje postignuto (ili nije); • Jasan je i općenito prihvaćen u organizaciji, te vodi prema konkretnoj Akciji/Aktivnostima; • Realističan je (ni "previsok", ni "prenizak"); • Određen je ograničeni vremenski period (Time) u kome ga je potrebno postići. . 27 Primjer iz prakse: Gimnazija Brežice, letni delovni načrt za šolsko leto 2015/16 – Cilji šole, str. 9 -12. (razrada strateških/razvojnih i razrada godišnjih ciljeva): http: //www. gimnazijabrezice. si/wordpress/wpcontent/uploads/2016/01/Gimnaz ija_Bre%C 5%BEice_Letni_delovni_ na%C 4%8 Drt_%C 5%A 1 ole_2015_1 6. pdf

Ne zaboravite na mišljenje svih dionika Vaše škole ! Kako voditi školu na • Škola ne postoji samo radi sebe – mišljenja i zadovoljstvo dionika kvalitetom obrazovanja – temelju podataka: unutarnjih (ravnatelj, nastavnici, stručne službe, Developing Leadership Capacityfor Data-Informed School učenici), a posebno vanjskih dionika (druge Improvement - Training Course obrazovne ustanove, u kojima učenici nastavljaju (priručnik i radne liste na školovanje; poslodavci; roditelji. . . ) ne može se engleskom jeziku): http: //www. solazaravnatelje. si/IS utvrditi bez prikupljanja podataka i redovitog BN/978 -961 -6637 -86 -2. pdf anketiranja !!! • Ne zaboravite ni posjete nastavi !!! • Bez prikupljenih podataka, i planiranje i izvještavanje nisu ništa više od spiska lijepih želja, ili čak međusobnog varanja ravnatelja/ica i predstavnika/ica institucija, zaduženih za 28 obrazovnu politiku („obrazovnih vlasti”).

Povezivanje godišnjeg planiranja sa samovrednovanjem • Podaci prikupljeni u procesu samovrednovanja Primjeri iz prakse: nužan su i značajan pokazatelj za godišnje Školski kurikulum druge gimnazije planiranje, odnosno godišnji školski kurikulum (u Varaždin 2015/16 – str. 8 -9. hrvatskoj praksi) i njegov segment školskih programa i (povezivanje školskog kurikuluma s nekim razvojnim aspektima škole): projekata. • Struktura godišnjeg plana i kurikuluma nije strogo zadana i trebate je prilagoditi svojim potrebama – ona može biti „usmrćivanje pomoću tablica” (primjer: nećemo imenovati školu, a u školskom kurikulumu - 223 str. kurikuluma izbornih predmeta, izvan-nastavnih aktivnosti, itd. ) – razmišljajte o prioritetnim područjima samovrednovanja ! • Tko kaže da ne možete izraditi i neobvezne dokumente-izvješća za dionike škole? ! 29 http: //gimnazija-drugavz. skole. hr/upload/gimnazijadrugavz/images/static 3/1341/attachme nt/Kurikulum_skole_2015_2016. p df Letni delovni načrt OŠ Radenci 2015/16 – str. 6 -7. (potpuno povezivanje godišnjeg plana s razvojnim aspektima i samoevaluacijom): http: //www. os radenci. si/images/Leto_2015_16/L DN_2015_2016. pdf

Povezivanje godišnjeg planiranja s obrazovnim postignućima • Obrazovna postignuća nisu samo „posao” i/ili „briga” Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, već jasno govore o učinkovitosti rada škole (školskoj efektivnosti), vjerojatno mnogo bolje od jednostavnog nabrajanja prethodno obavljenih nastavnih, vannastavnih i ostalih školskih aktivnosti. • Dok ne postoji obveza godišnjeg izvještavanja o radu škole, u koju bi se uključila i obrazovna postignuća, bilo bi korisno pronaći načina za neobvezno izvještavanje o njima, uz pokušaj povezivanja s aktivnostima, navedenim u godišnjem planu i programu škole. 30 Primjer iz prakse: Druga gimnazija Maribor – Poročilo o delu 2015/16 – str. 5 -18. (obrazovna postignuća u kontekstu ostvarivanja godišnjeg školskog plana): http: //www. druga. si/wpcontent/uploads/2015/12/Poro%C 4%8 Dilo-o-delu-2014_2015. pdf

Razina kvalitete poslovanja I, zaključno, opet o kvaliteti uz pomoć PDCA pristupa Projektna i neobvezna izvješća Ankete dionika i drugi podaci o kvaliteti Izvješće o samovrednovanju Check Do Act Plan Razvojni plan Vrijeme 31 Obrazovna postignuća Godišnji plan i program Školski kurikulum

Još nešto o ZCI za školsku efektivnost i menadžment • Cilj osnivanja ZCI-a je prepoznati i vrednovati istraživače i znanstvena istraživanja koja nose inovativnost, potencijal otkrića, odnosno moguću prekretnicu u znanstvenom istraživanju, a uz to su međunarodno relevantna u smislu kvalitete i vizije te usklađena sa strateškim potrebama i prioritetima Republike Hrvatske (…) Svrha rada ZCI-a je unaprijediti hrvatsku znanost i ojačati njeno uključivanje u Europski istraživački prostor, odnosno potaknuti sudjelovanje u istraživačkim programima EU i drugim međunarodnim programima. ZCI treba ponuditi dodanu ukupnu znanstvenu kvalitetu koja je iznad pojedinačnih individualnih znanstvenih rezultata. ZCI na jednom mjestu okuplja interdisciplinarnu mrežu inovativnih znanstvenika i znanstvenih timova te gospodarskih i javnih subjekata koji sustavno provode istraživanje na temama od izuzetne važnosti za znanost i društvo. (Agencija za visoko obrazovanje, www. zci. hr)

PARTNERSKE INSTITUCIJE www. efzg. unizg. hr www. ffst. unist. hr www. efst. unist. hr www. pilar. hr

Čime se bavimo? • Prije svega, zanima nas postoji li, i kako postići obrazovnu efektivnost, tj. postižu li hrvatske škole i cijeli obrazovni sustav proglašene ciljeve te kako mijenjati sustav za ostvarenje efektivnosti? Drugo ključno pitanje Na kraju: što sve na koje želimo dati odgovor je koliko i kako školski ravnatelji/ce i školski odbori djeluju na ostvarivanje efektivnosti? treba mijenjati u radu škola, ravnatelja/ica i školskih odbora, da bi sustav bolje funkcionirao, a škole postizale svoje ciljeve?

Što smo napravili do sada? • Radimo od početka 2015. • Aktivno surađujemo s udrugama ravnatelja i svim udrugama u školstvu te smo potpisali partnerske sporazume s visokoškolskim i istraživačkim institucijama. Proveli smo više istraživanja ravnatelja i napisali knjigu o problematici rada ravnatelja i školskih odbora, koju izdaje ugledni britanski izdavač Palgrave Macmillan. Sudjelovali smo u projektu izrade kvalifikacije ravnatelja/ica, koju je provelo Sveučilište u Zadru, financirano iz Europskog Socijalnog Fonda. U projektu smo sudjelovali u izradi poslijediplomskog programa za usavršavanje ravnatelja/ica i izradi nastavne literature. Pozivamo na suradnju sve zainteresirane za širenje i povezivanje aktivnosti profesionalizacije ravnatelja/ica !!!

Što smo napravili do sada? • U partnerstvu s Fakultetom ekonomije i turizma dr. Mijo Mirković u Puli, Sveučilištem u Zadru te Učiteljskim fakultetom iz Zagreba 2015. godine organizirali smo prvi međunarodni znanstvenostručni skup o liderstvu u obrazovanju u jugoistočnoj Europi. Planiramo redovito održavanje ovog skupa – u suradnji i s ravnateljskim udrugama te udrugama u školstvu i drugim institucijama.

Što planiramo do kraja godine? • U funkciji razvoja sustava obrazovanja i podrške ravnateljima/ama i članovima/ama školskih odbora, želimo kreirati i vrednovati obrazovne sadržaje, namijenjene ravnateljima/ama i školskim odborima. Provodimo istraživanje i eksperimentalni program unapređenja rada ravnatelja/ica i školskih odbora. Sudionici/e programa će dobiti povratne informacije za unapređenje svog rada. Kontakt za zainteresirane: Zoran Krupka, zkrupka@efzg. hr Suradne županije: Splitsko-dalmatinska, Varaždinska i (vjerojatno) Istarska. Planirane lokacije za provedbu programa: Split, Varaždin, Pula

Hvala na pozornosti Nikša Alfirević, E-mail: nalf@efst. hr