Gmogenetski modifikovani organizmi BY IGOR MILADINOVIC IV 3
Gmo-genetski modifikovani organizmi BY: IGOR MILADINOVIC IV 3
Šta je GMO? Šta je genetski modifikovan organizam (naziv prihvaćen u EU), odnosno, genetski inženjering (naziv privaćen u SAD)? Prva opšta definicija glasi da je to nova poljoprivredna kultura kreirana za ljudsku i životinjsku ishranu, korišćenjem najmodernije tehnologije molekularne biologije. Ove kulture bivaju modifikovane i menjane u laboratorijama, da bi se pojačala – za čovečanstvo, zdravlje, ekonomiju – neka željena osobina. Na primer, otpornost na herbicide, pojačavanje nutritivnih karakteristika ili lečenje nekebolesti/slabosti/nesavršenosti živog organizma. Nekada je čovek to radio kalemljenjem ili mešanjem vrsta, ali to je, po kriterijumima vremena i željenog ishoda, prilično neekonomičan i neizvestan proces, tako da on u moderno doba, otpada.
Genetski inženjering, s druge strane, može da proizvede rezultat bez greške i to velikom brzinom, mnogo većom nego konvencionalna metoda kalemlje ili uzgoja novih rasa, i to sa garantovanim uspehom daće u tome uspeti, be obzira kakve će posledice taj uspeh imati, dugoročno gledano. Na primer, moguće je izolovati gen jedne biljke koji je zadužen za povećanje tolerancije na sušu, i ubaciti ga u neku drugu biljku koja do tada nije bila tolerantna na sušu, pa će ova druga biljka sadaimati svojstvo tolerancij na sušu.
Sam proces izgleda ovako: svaka biljka ili životinja sadrži određene ćelije, a u građi ćelije postoji njen centar, jedro, koji se zove nukleus. Nukleus nosi genetske informacije koje su sadržane u DNK i koordinira aktinost ćelije, koja uključuje metabolizam, rast i deobu ćelije i sintezu proteina. Dakle u DNK molekulu je zapisano sve što ćelija treba da uradi da bi se održala u životu i prilagodila promenama okoline. Genetski inženjering onda u laboratoriji radi ovo: Koristi viruse i bakterije da bi “inficirao” biljku ili životinju novim DNK Razbija ćelijsku membranu biljke i u njeno jezgro upucava novi DNK Najbolji primer za ovo je korišćenje B. t. gena. B. t. je skraćenica od Bacillus thuringiensis, bakterija koja postoji u prirodi, proizvodi protein koji je smrtonosan za larve insekata. Kada se B. t. doda kukuruzu, on je tada u stanju da sam proizvede željeni protein i na taj način sam sebi bude pesticid.
Ovo se radi u laboratorijskim uslovima. Tradicionalna metoda ne može tome da parira, jer, ukrštanjem dve vrste svinje, možda možete dobiti svinju sa boljim mesom, ali ne možete ukrštati svinju i paradajz, jer nećete dobiti ništa. Genetski inženjering, za razliku od vas, i to može. Neka svojstva genetskog inženjeringa su važna za čovečanstvo: 1. poljoprivredne sorte na manjoj površini daju više prinosa 2. prinos je otporan na vaši, buđ, larve insekata… jer sam sebe štiti 3. mnoge bolesti se danas leče ukrštanjem gena, tj. unošenjem zdravog gena u Bolesnu ćeliju itd.
Evo šta je do sada testirano: -Kukuruz je modifikovan ljudskim genom (Dow) -Šećerna trska je modifikovana ljudskim genom (Hawaii Agriculture Research Center) -Kukuruz je modifikovan genom meduze (Stanford University) -Duvan je modifikovan genom zelene salate (University of Hawaii) -Pirinač je modifikovan ljudskim genom (Applied Phytologics) -Kukuruz je modifikovan genom virusa hepatitisa (Prodigene) Da li je to dobro za nas? Nešto jeste, nešto nije. Jasno je da ovakva tehnologija mora da bude visoko etička, pre svega. Da li je baš sve zdravo za nas? Mišljenja se razlikuju i polarizuju svet.
Kako je GMO postao dozvoljen za široku upotrebu? Tako što je američka Agencija za hranu i lekove FDA (Food and Drug Agency) prihvatila GMO kao nešto prirodno i bezbedno, principom supstancijalne jednakosti (Substantial equivalence) što je regulativa kojom je obezbeđeno stavljanje GMO na listu bezbedne hrane. Princip supstancijalne jednakosti postoji još i u Japanu i Kanadi, a prihvata ga i WHO (Svetska zdravstvena organizacija).
- Slides: 19