GMAZOVI Carstvo Animalia Koljeno Chordata Potkoljeno Vertebata Razred

GMAZOVI Carstvo: Animalia Koljeno: Chordata Potkoljeno: Vertebata Razred: Sauropsida/Reptilia Goodrich, 1916.

RAZVOJ GMAZOVA • Gmazovi su se pojavili sredinom karbona, a razvili su se iz vodozemaca. Razlikovali su se od vodozemaca prvenstveno po amniotskom jajetu s ljuskom koja služi za zaštitu od isušivanja, što im je omogućilo da u potpunosti vode kopneni život, za razliku od vodozemaca.

Gmazovi (Reptilia) ili reptili lat. reptilis - onaj koji gmiže • hladnokrvne životinje • dišu plućima • imaju kožu s rožnatim ljuskama i uglavnom s četiri noge i pet prstiju. Iznimka su zmije kod kojih su se noge povukle • Legu jaja ili rađaju žive mlade • http: //youtube. com/watch? v=mo 50 Nev 0 nl. U • http: //youtube. com/watch? v=h. EC 85 VQoz 08&feat ure=related

ANATOMIJA GMAZOVA • • • VANJSKA GRAĐA: Dugi, vitki, beznogi oblici Prekriveni ljuskom Nizovi ljuski tvore krijeste, rogove. . . Udovi podupiru tijelo sa strane Kosti rasti i nakon što dosegnu spolnu zrelost Pogment ispod ljuske daje životinjama boju i šare Oči velike i dobro razvijene Srce: 1 klijetke i 2 pretklijetke, no kod krokodila srce ima 2 klijetke i 2 pretklijetke. Polažu jaja ili kote žive mlade

RAZNOLIKOST LJUSKAŠI (zmije, gušte ri i prstenaši) KROKODILI KORNJAČE PREMOSNICI (krokodili aligatori i kajmani)

UGROŽENOST Razlozi ugroženosti: 1. Promjena tradicionalnog gospodarenja okolišem 2. Unošenje stranih vrsta 3. Krivolov 4. Onečišćenje voda Prevencija: 1. Zaštita staništa 2. Aktivno održavanje poluprirodnih staništa

Vrste gmazova koje žive u Hrvatskoj PRAVILNIK O ZAŠTITI POJEDINIH VRSTA GMAZOVA (REPTILIA) • • • • • 1. Čančara (Testudo hermanni) 2. Barska kornjača (Emys orbicularis) 3. Riječna kornjača (Mauremys rivulata) 4. Glavata želva (Caretta caretta) 5. Zelena želva (Chelonia mydas) 6. Sedmopruga usminjača (Dermochelys coriacea) 7. Zidni macaklin (Tarentola mauritanica) 8. Kućni macaklin (Hemidactylus turcicus) 9. Mrki ljuskavi gušter (Algyroides nigropunctatus) 10. Obični zelembać (Lacerta viridis) 11. Veliki zelembać (Lacerta trilineata) 12. Zapadnomediteranski zelembać (Lacerta bilineata) 13. Livadna gušterica (Lacerta agilis) 14. Živorodna gušterica (Zootoca (Lacerta) vivipara) 15. Zidna gušterica (Podarcis muralis) 16. Primorska gušterica (Podarcis sicula) 17. Velebitska gušterica (Iberolacerta (Lacerta) horvathi) 18. Mosorska gušterica (Dinarolacerta (Lacerta) mosorensis) 19. Oštroglava gušterica (Dalmatolacerta (Lacerta) oxycephala) 20. Krška gušterica (Podarcis melisellensis) • • • • • 21. Sljepić (Anguis fragilis) 22. Blavor (Pseudopus apodus thracicus) 23. Ivanjski rovaš (Ablepharus kitabelii) 24. Maloazijski dvoplaz (Blanus strauchi) 25. Sljeparica (Typhlops vermicularis) 26. Smičalina (Dolichophis (Coluber) caspius) 27. Zmajur (Malpolon insignitus (monspessulanus)) 28. Šilac (Platyceps (Coluber) najadum) 29. Crna poljarica (Hierophis (Coluber) viridiflavus) 30. Šara poljarica (Hierophis (Coluber) gemonensis) 31. Crvenkrpica (Zamenis (Elaphe) situla) 32. Kravosas (Elaphe quatuorlineata) 33. Bjelica (Zamenis (Elaphe) longissima) 34. Bjelouška (Natrix natrix) 35. Ribarica (Natrix tessellata) 36. Smukulja (Coronella austriaca) 37. Crnokrpica (Telescopus fallax) 38. Stepska ridovka ili žutokrug (Vipera ursinii macrops) 39. Riđovka (Vipera berus) 40. Poskok (Vipera ammodytes)

Sljepić Anguis fragilis Red: Squamata Stanište: Listopadne i mješovite šume, šikare, livade i polja do 2 000 m nadmorske visine. Biologija: Tijekom proljeća je aktivan danju, ali početkom ljeta prelazi na noćni način života. Ženka rađa od 5 -26 mladih. Hrani se gujavicama, ličinkama kukaca, stonogama, puževima. Zimovanje: Krajem listopada nastanjuju staništa glodavca (buđenje u travnju) Parenje: svibanj/kolovoz

Blavor Ophisaurus apodus • Stanište: nalazi se na otvorenim područjima s livadama, poljima i grmljem, također i na kraškim predjelima bez raslinja. • Rasprostranjen: Balkanskog poluotoka, od Istre do delte Dunava, također u Turskoj. • Prehrana: hrani se guštericama, sitnim toplokrvnim životinjama (osobito miševima), ptičjim jajima, puževima, skakavcima i ostalim kukcima, a ponekad i zmijama.

Zelembać Lacerta viridis Red: Squamata Stanište: Naseljavaju terene obrasle travom i žbunjem, ivice šuma, šumarke do 800 metara nadmorske visine Biologija: Aktivan je tokom dana. Hrani se kukcima i drugim vrstama beskralježnjaka. Ženka polaže od 5 -4 jaja u plitke jame prekrivene zemljom. Hibernacija: Počinje početkom listopada, a završava početkom travnja Parenje: krajem svibnja, početkom lipnja Ugroženost: NT (ilegalno komercijalno skupljanje za terariste)

Zidni gušter Podarcis muralis Stanište: osunčana mjesta, otvoreni tereni, zidine, vinogradi. Najčešća, najmnogobrojnija i najrasprostranjenija vrsta guštera ravničarskih i planinskih područja do 2 000 metara nadmorske visine Biologija: Dnevna vrsta. Hrani se sitnim beskralješnjacima, većinom insektima. Ženka polaže oko 8 jaja. Hibernacija: početkom studenog, a završava sredinom veljače Parenje: Tijekom ožujka ili početkom travnja

Livadski gušter Lacerta agilis Red: Squamata Stanište: Polja, livade, pašnjaci, vrtovi, prorijeđene šume ravnica ali i na planinama do 2 000 metara nadmorske visine. Biologija: Dnevna vrsta. Hrani se kukcima, paucima. Ženka u plitke jame polaže od 6 -16 jaja. Hibernacija: Započinje sredinom listopada, a završava sredinom ožujka i početkom travnja Parenje: U drugoj polovici mjeseca travnja

Primorska gušterica Podarcis sicula adriatica • Stanište: • Nalazimo je na otvorenim staništima, plodnim i obradivim područjima, livadama s rubnim suhozidima, živicama i grmljem, rubovima šuma, obalnim dinama, parkovima • Prehrana: Većinom se hrani raznim beskralješnjacima (pauci, kukci i drugi člankonošci), • Rasprostranjenost: • u Italiji, na otočju toskanskog arhipelaga, duž istočne jadranske obale te na mnogim otocima (Slovenija, Hrvatska, Bi. H, Crna Gora), na Siciliji, Sardiniji i Korzici • Ugroženost: NT (genetsko onečišćenje, zbog unošenja novih vrsta vrlo sličnih njemu)

Dubrovačka gušterica Podarcis sicula ragusae • Stanište: Nalazimo je na otvorenim staništima, plodnim i obradivim područjima, livadama s rubnim suhozidima, živicama i grmljem, rubovima šuma, obalnim dinama, parkovima • Rasprostranjenost: • Dubrovnik • Prehrana: Većinom se hrani raznim beskralješnjacima (pauci, kukci i drugi člankonošci) • Ugroženost: NT (urbanizacija okoliša, asfaltiranje, betoniranje. . . )

Brusnička gušterica Podarcis melisellensis • Stanište: Školji, obalni kamenjar i šljunkovita žala, šikare, primorske livade na kamenjaru, šumice rogača, kameni zidići uz obrađene površine • Rasprostranjenost: endem Hrvatske, naseljava viško otočje (Brusnik, Jabuka, Kamik, Biševo, Vis i manji otočići uz njega) • Ugroženost: NT (ugroziti je mogu unašanje primorske gušterice)

Lastovska gušterica Podarcis melisellensis • Stanište: otočići, travnjaci na kamenjaru, vinogradi, maslenici, povrtnjaci, otvorenije šume alepskog bora • Rasprostranjenost: Endem Hrvatske, otok Lastovo te otočići i školji uza nj, Lastovnjaci, Vrhovnjaci • Ugroženost: NT (zbog unošenja drugih grabežljivaca)

Smukulja Coronella austriaca Stanište: Otvoreni, osunčani tereni sa žbunastom vegetacijom, šumarci, ivice šuma brdovitih terena do 2 000 metara nadmorske visine Biologija: Aktivna je preko dana. Hrani se gušterima, ali i jedinkama svoje vrste (kanibalizam). Jaja se razvijaju u jajovodu ženke, a mladi izlaze u momentu polaganja jaja (2 -25 mladunaca) krajem kolovoza ili početkom rujna. Hibernacija: Počinje tijekom listopada, a završava krajem ožujka Parenje: U travnju

Planinski žutokrug Vipera ursinii macrops • Stanište: sreće ih se na visinama preko 1 000 m nadmorske visine. Živi na brdima sa dobrom "drenažom", nešto vegetacije, ali češće na visokim često suhim, livadama. • Prehrana: hrani se skakavcima, plijen često guta živ rađe nego da ga otruje • Rasprostranjenost: Dinara, J. Velebit • Razmnožavanje: Leže 2 -5 malih. Mladi su 1215 cm duge. • Ugroženost: EN (zbog skupljanja za prodaju teraristima, prevelika ispaša, požari. . . )

Ribarica Natrix tessellata • Stanište: više voli vodu i često provodi većinu svog vremena u vodi • Prehrana: prehranjuje se ribama, povremeno vodozemcima. • Razmnožavanje: Može se udvarati u grupama, jaja polaže u pukotine u kamenju, ispod kamenja i ponekad u hrpama vegetaciji koja truli (komposišta. . . ), ponekad zajedno sa bjelouškom • Prehrana: ribe i vodozemci • Ugroženost: DD (osjetljiva na sve promjene u vodenim staništima i okolišu)

Crvenkrpica Zamenis situla • Stanište: Pretežito zmija koja živi na zemlji, karakteristična za sredozemnu makiju i obično ju se nađe ispod 500 m nadmorske visine, ali može i do 1600 m • Prehrana: Veliki plijen može daviti, ali manji je pritisnut uz zemlju prije gutanja • Razmnožavanje: Parenje može trajati i nekoliko sati tijekom kojeg mužjaci grizu ženke za vrat. Ženke se vjerojatno pare svake druge godine i polažu 2 -8 velikih cilindričnih jaja • Ugroženost: DD ( urbanizacija, promet, turizam. . . )

Bjelouška Natrix natrix • Stanište: Naseljava vodena i vlažna staništa ravnica, brežuljkastih terena i planina preko 2 000 mnv. • Prehrana: Hrani se vodozemcima, žabama, i ribom • Razmnožavanje: Ženka polaže od 6 -30 jaja

Riđovka Vipera berus • Stanište joj se prostire preko čitave Europe, kroz Rusiju sve do obale Tihog oceana. • Prehrana: hrani se gušterima, žabama, malim sisavcima, ponekad i mladim pticama te ptičijim jajima. • Staništa: naseljava surovije predjele i može se sresti i iznad 2000 m/nv. Prisutna je i u močvarnim područjima sa šikarom u Slavoniji, ali i u planinama Gorskog kotara.

Poskok Vipera ammodytes • Stanište: Prirodno mu je stanište krš Dinarida. U Hrvatskoj živi i na otocima: Krku, Rabu, Pagu, Viru, Dugom otoku, Ugljanu, Pašmanu, Šolti, Hvaru, Braču, Korčuli i Mljetu. Nalazimo ga i u Lici, na Medvednici i Kalniku. • Prehrana: Hrani se uglavnom miševima, pticama i gušterima, ponekad krticama, drugim zmijama i sljepićima. • Razmnožavanje: ženka od rujna do listopada okoti 10 do 20 mladih

Riječna kornjača Mauremys rivulata • Stanište: Sve vode stajaćice i tekućice, uključujući i bočate vode te umjetne lokve, jarke i kanale • Rasprostranjenost: Istočno-sredozemna vrsta: od Hrvatske do Kavkaza i Irana te Krete, Cipra i Izraela • Ishrana: Riječna se kornjača hrani raznovrsnom hranom u rasponu od algi, ličinki kukaca, puževa, školjkaša, malih vodozemaca, punoglavaca žaba, malih ribica, a starije jedinke su gotovo iskljucivo herbivorne. • Ugroženost: CR (mijenjanje i uništavanje staništa, onečišćenje i isušivanje staništa. . . )

Zelena želva Chelonia mydas • Stanište: nastanjuju plitke vode, polažu jaja na pješčanim plažama • Rasprostranjenost: Havajski koraljni greben i Sredozemno more, izuzetno migratorna vrsta, smatra se da nastanjuje obalne vode preko 140 zemalja, rijetka vrsta u Jadranu • Prehrana: kad su mlade, hrane se mesom, različitim morskim beskralješnjacima, u starosti od oko 5 godina odlaze u priobalne vode, kada postaju gotovo isključivo biljojedi. • Zaštita: Zakon o zaštiti prirode • Ugroženost: CR (slučajni ulov, onečišćenje)

Glavata želva Caretta caretta Stanište: Najveći dio svoga života provodi u pelagičkom staništu. Na obalu izlaze samo ženke radi polaganja jaja, dok mužjaci ostaju u moru cijeli život. Rasprostranjenost: Glavata želva je široko rasprostranjena u priobalnim područjima tropskih i suptropskih mora Atlantskog, Tihog i Indijskog oceana. Najčešća je vrsta Mediteranskog i Jadranskog mora. Ishrana: Glavata želva je mesojed, hrani se raznim vrstama morskih životinja: spužvama, meduzama, ježincima, mekušcima, školjkašima, rakovima i ribama. Ima izuzetno jake čeljusti kojima lomi tvrde oklope svoga plijena. Ugroženost: EN (slučajan ulov, zagađenje mora)

Barska kornjača Emys orbicularis • Stanište: sunčane lokve, jezera, bare, kanali, močvare, močvarne i poplavne šume, nizinske tekućice, potoci, jarci • Rasprostranjenost: od sjeverne Afrike (Maroko, Tunis) preko Francuske, Italije, Njemacke, Poljske, Madjarske, Rumunjske, Austrije, Balkana, pa sve do Turske. Prehrana: Riba, Punoglavci … • Zaštita: Zakon o zaštiti prirode • Ugroženost: NT (onečišćenje, promjena i isušenje staništa, stradanje na cestama)

Kopnena kornjača Testudo hermanni • Stanište: kamenjarski pašnjaci, makije i šume • Rasprostranjenost: • naseljava razmjerno usko i isprekidano područje europskog dijela Sredozemlja, u Hrvatskoj je česta u području Dalmacije do sjeverozapadne granice Zadar – Novigrad – Obrovac. • Prehrana: Hrani se uglavnom biljnom hranom (lišćem sočnih biljaka i plodovima), ali ponekad se znaju hraniti i kukcima, te lešinama uginulih životinja, u zarobljeništvu jede voće, lišće salate i ostatke hrane. • Ugroženost: NT (lov radi prodaje, stradavanje u prometu, urbanizacija)