Globalizacija i kultura INTERKULTURALNA OSVJETENOST Interkulturalna komunikacija Dva
Globalizacija i kultura INTERKULTURALNA OSVJEŠTENOST
Interkulturalna komunikacija Dva različita pojma: multikulturalnost vs. interkulturalnost ◦ Interkulturalnost pretpostavlja multikulturalnost. Interkulturalna komunikacija je proces slanja i primanja poruka između ljudi koji zbog svojih kulturnih tradicija mogu različito interpretirati verbalne i neverbalne signale. Interkulturalna komunikacija zahtjeva razvijanje interkulturalne svjesnosti.
Razvijanje interkulturalne svjesnosti • Angažirati se u interkulturalnoj komunikaciji je kompleksna aktivnost. • Postoji pet upozorenja koja pojašnjavaju važnu vezu između kulture i komunikacije. Treba biti svjestan: 1. Individualne posebnosti 2. Opasnosti pretjeranog generaliziranja 3. Potrebe za objektivnošću 4. Potrebe za kompromisom 5. Mita o vjerovanju kako je komunikacija lijek za sve
Individualna posebnost Iako dijele istu kulturu, svaki čovjek je više od svoje kulture. Vrijednosti i ponašanja određene kulture ne moraju biti vrijednosti i ponašanja svakog pojedinca unutar iste kulture. ◦ Primjer: „Idem na automobilsku utrku popodne!” različiti stavovi Suigra kulture i osobnosti: ◦ Osobnost se sastoji od karakteristika koje su jedinstvene za svakog pojedinca. ◦ Djelomično su urođene (genetika) djelomično su naučene (kultura).
Generaliziranje Bezbroj primjera: ◦ Kada kažemo da npr. svi Amerikanci jedu fast food, ili kako Oktobarfest dokazuje kako svi Njemci vole pivo i kobasice, onda generaliziramo. ◦ Kada kažemo kako je francusko vino, bolje od talijanskog, onda isto generaliziramo. Kulturalne generalizacije su uobičajene i lako se upada u njihovu zamku: ◦ Kada generaliziramo, dozvoljavamo da nekoliko primjera predstavlja čitavu grupu događaja, ljudi, iskustava. Generaliziranje je popularno jer je jednostavno, a kada se dovoljno puta ponavlja postaje samo po sebi razumljivo.
Generaliziranje i stereotipovi nisu sinonimi. Stereotipovi = uvjerenja da gotovo svi članovi neke grupe imaju zajedničke i istovjetne osobine uz neopravdano zanemarivanje stvarnih razlika među njima. ◦ Mogu biti pozitivni i negativni. ◦ Stereotipi su nekorisni kada su netočni. Predrasude = negativni ili neprijateljski stav i osjećaji prema ljudima, temeljeni isključivo na njihovoj pripadnosti određenoj grupi ◦ Svaka grupa može biti metom predrasuda ◦ Bilo koji aspekt može biti pogodan za predrasudu (dob, spol, nacionalna pripadnost, boja kose…) ◦ Stereotipi mogu razviti predrasude. ◦ Stereotipi se koriste za opravdavanje predrasuda prema vanjskoj grupi.
Objektivnost (lat. ), stvarnost, predmetnost; pren pravednost, nepristranost, nepostojanje predrasuda Sama definicija naglašava poteškoće u komuniciranju s drugim ljudima suspendirajući vlastite sudove. Interkulturalna komunikacija: pristupate drugima iz perspektive vlastite kulture. ◦ Zamka: etnocentrizam = uvjerenje kako je vlastita kultura superiornija u odnosu na druge (Ferraro i Andreatta, 2010)
Kompromis u interkulturalnoj komikaciji Znanje o interkulturalnosti neće eliminirati kulturalni konflikt. Izvor konflikta: ◦ Razlike između nas i drugih pojedinaca. ◦ Unutarnji konflikt koji je rezultat potrebe donijeti odluke kada se suočavamo s kulturalno različitim uvjerenjima, vrijednostima ili protokolima ponašanja.
Komunikacija nije univerzalno rješenje Komunikacija je vrijedno oruđe u rješavanju mnogih interpersonalnih situacija, međutim ona ne može riješiti sve probleme. Primjećujete kako neki sudionici u međusobnom odnosu imaju česti nepomirljive razlike. To ne smije umanjivati entuzijam oko savladavanja i razvijanja vještina za interkultralnu (poslovnu) komunikaciju. … posebno ne za buduće menadžere!
Kultura i poslovna zajednica (business) Poslovni ljudi često misle kako danas u ‘smanjujućem’ svijetu, kulturne razlike nisu više tako značajne. Pogrešno razmišljanje: ◦ poslovna odjela čine ljude istima ◦ slično poslovno okruženje čini ljude da razmišljaju isto. U globalnom svijetu postoji široki spektar kulturalnih razlika, a to bitno utječe i na način poslovanja.
Utjecaj kulture Max Weber: kultura utječe na stilove upravljanja (1930) i poslovne sustave: Kultura utječe na: ◦ Dinamiku posla ◦ Poslovni protokol – susret fizičkog i verbalnog ◦ Odlučivanje i pregovaranje ◦ Upravljanje zaposlenicima i projektima ◦ Sklonost preuzimanju rizika ◦ Marketing, prodaja, distribucija… https: //www. youtube. com/watch? v=GO Hv. Mz 7 dl 2 A
Globalizacija, globalne komapnije i globalni menadžment Globalni menadžment = menadžment u organizacijama s poslovnim interesima u više od jedne zemlje ◦ Globalne korporacije: MNC preko granica ◦ Transnacionalne korporacije: MNC na bezgraničnom teritoriju Globalna radna snaga ◦ Konkurencija s kandidatima širom svijeta ◦ Teže dobiti mjesto Globalni menadžer ◦ Svjestan događaja / događanja na međunarodnoj sceni i učinaka tih na gospodarstvo i društvo ◦ Kompetentan raditi s ljudima iz različitih kultura
Primjer IBM-a In its first 100 years, IBM has shown that innovation and inclusion are two sides of the same company coin. Today, IBM has 72 diversity councils worldwide. While Thomas Watson Sr. and his son shared the intelligence and determination that led to IBM’s spectacular growth, they also both cared deeply about the welfare of their employees. Watson Sr. was successful in passing along to his son a sincere respect for the individual worker. Their concern also extended to groups of employees, such as people with disabilities, women and African Americans. In essence, the Watson men introduced the values of diversity and equal opportunity to the business world, and demonstrated their practical application in the workplace. Ronald C. Glover is IBM’s vice president of diversity and workforce programs. Under Glover’s leadership, IBM’s diversity effort extends across borders, throughout the company’s worldwide locations. Glover is responsible for ensuring that the principles of equal opportunity and inclusion remain intact as the company completes its global integration journey.
Globalizacija, menadžment i kultura Kultura Zajednički skup uvjerenja, vrijednosti i obrazaca ponašanja uobičajen za jednu grupu ljudi Kulturalni šok Konfuzija i neugoda koju osoba doživi u nepoznatoj kulturi Kulturalna inteligencija Sposobnost prilagođavanja i usklađivanja s novim kulturama Etnocentrizam Tendencija smatrati vlastitu kulturu kao superiornu drugim
Kultura i društvo NAŠI OBRASCI PONAŠANJA
Koju od sljedećih definicija kulture preferirate? 1. Objektivni vidljivi predmeti (artefakti) poput obreda, praznovjerja, heroja, mitova, simbola i tabua. 2. Osnovne istine o identitetu i odnosima, vremenu i prostoru, načinu razmišljanja i učenja, načinu rada i organiziranje, te načini komuniciranja. 3. Ideali koje dijele članovi skupine a uz koje su vezane jake emocije 4. ‘Ispravno ili krivo’ raditi stvari. Pravila po kojima ljudi žive u praksi. 5. Subjektivne orijentacije ponašanja kako raditi stvari na jedan način radije nego na drugi. Orijentacije su najprimjetnije u stilovima odnosa prema ljudima i stvarima, razmišljanju ili učenju, organizaciji ili radu i stilovima komuniciranja.
Kultura i društvo Društvo i kultura su povezani pojmovi jer društvo stvara kulturu, a kultura društvo (bez društva nema kulture i obratno). Ljudi kulturu uče da bi postali sposobni za život u društvu za razliku od životinja čija je društvenost biološki determinirana. Možemo sa sigurnošću tvrditi da je kultura sve ono što je čovjek ostvario, prihvatio kao vrijednosti: zakoni, moral, religija, književnost, običaji. Edward T. Hall analogija: kultura kao santa ledenog brijega.
Ponašanja Uvjerenja Vrijednosti i načini razmišljanja
Sudar kultura • Ako znamo tuđe vrijednosti možemo objasniti njihovo ponašanje. • Ako je njihovo ponašanje drugačije od našega, često ga opisujemo subjektivno i negativno.
Karakteristike kulture Kultura je zajednička. ◦ Predstavlja kolektivni okvir referenci; načini na koji organiziramo život u određenom društvu. ◦ Tri stvari nas ‘ujedinjuju’ kao ljude: ◦ urođene sposobnosti: smijanje, plakanje itd. ◦ naučena ponašanja: pripadnost ◦ jedinstvenost: svatko je poseban na svoj način.
Kultura se prenosi s generacije na generaciju. ◦ Nasljeđe = ostavština prošlih generacija za dobrobit budućim generacijama; sva ponašanja, vrijednosti i slični atributi koje smatramo fundamentalno važnima. ◦ Učimo od djetinjstva bez da smo svjesni toga: znamo što znači biti suprug ili supruga, kako se odnositi prema starijima, kako odgajati djecu itd.
Kultura se uči. ◦ Mi smo rođeni bez ikakvog znanja: refleksi pomažu preživjeti u konfuznom svijetu; ‘konfuzija’ traje cijeli život samo u promijenjenim okolnostima. ◦ Rođenjem pripadamo kulturološkoj sredini, a podizanjem/odgojem nas uče znanjima, znanjima vještinama, normama i obrascima ponašanja. ◦ U „praksi”: ako se u vašoj obitelji govori tiho i vi ćete govoriti tiho; ako ste taktilni i vi ćete biti taktilni. . . ◦ Neformalno učenje odvija se kroz interakcije, uočavanjem i imitacijom.
Edward T. Hall: Hidden Dimension Kulturu možemo naučiti i kroz neprimjetne/neuočljive kanale: ◦ Tišina ◦ Prostor ◦ Kontakt očima ◦. . .
Primjeri: ◦ Opominjanje djece za neprikladne izjave uči pristojnosti, emptiji itd. ◦ Upozorenje da se pruži ruka pri upoznavanju je učenje dobrih manira; ◦ Japanska djevojčica koja promatra ceremoniju čaja uči o strpljivosti, tradiciji i sl. ◦. . . What is cool, and why is it so cool to be cool? https: //philosophynow. org/issues/80/What_Does_It_Me an_To_Be_Cool
Kultura se uči kroz poslovice. ◦ Maksime, narodne poslovice i sl. predstavljaju ‘mudrosti’ koje pomažu da se ponašamo na određeni način: ◦ Na lagan, koloritan i lako pamtljiv način šalju poruke: ◦ De gustibus non disputandum est – svatko ima svoj ukus; ne nameći svoj ukus drugima; dozvoli da se nekome nešto ne sviđa. . . ◦ Tko rani, dvije sreće grabi! – lijenost te neće daleko dovesti. . . ◦ Izreke i poruke: izabrani primjeri iz svijeta
Kultura se uči kroz priče, mitove i legende. ◦ Narativne konstrukcije čine središnji dio ljudskog svjesnog iskustva. ◦ Folklor učvršćuje naše vrijednosti: Pinoccio i dugi nos, odvažnost Kolumba, Robn Hood i pomoć siromašnima (. . . ) ◦ Nadljudski junaci: Grci i Heraklo, Živodi i Samson, Norvežani i Thor. . . ◦ Rodne i klasne konstrukcije: ◦ Katniss: heroina Suština: bave se kozmičkim pitanjima o svijetu kao cjelini.
Kultura se uči putem umjetnosti. ◦ Kinezi gledaju na umjetnost kao na način podsjećanja ljudi na velike primjere vrline iz zlatnih razdoblja prošlosti. Motivi slika šalju kulturne poruke.
Kultura je dinamična. ◦ Kultura se mijenja. . . ◦ inovacijom pronalazak novih oruđa; ◦ difuzijom – posuđivanje (širenje) kulturnih elemenata; ◦ kulturnim gubitkom -npr. jezika, običaja… ◦ akulturacijom - u susretu različitih kultura pr. Indijanci i Europljani, pobjeđuje tehnički jača kultura
Procesi koji utječu na promjene (elemenata) kulture Uzroci dvostruki: ◦ Unutarnji uzroci: bolesti i epidemije, prirodne katastrofe, građanski ratovi, iseljenja… ◦ Vanjski uzroci: meduržavni ratovi, seobe naroda, promjena klime Vrlo često čujemo da je neki kulturni element autohton i autonoman: svojstven samo za jednu Neki kulturni elementi prelaze iz jedne kuture u drugu: pizza, coca cola itd. Tko su glavni prijenosnici kulture: a. U prošlosti? b. Danas?
Elementi kulture Jezik Verbalni i neverbalni Društvene institucije Religija Vrijednosti i stavovi Kultura Maniri i običaji Materijalni elementi Obrazovanje Estetika
Jezik pomaže u prikupljanju informacija i vrednovanja. Jezik omogućuje pristup lokalnoj zajednici. Jezične sposobnosti su sve važnije za komunikaciju poduzeća. Jezik omogućuje više od sposobnosti komuniciranja jer nadilazi mehaniku i obuhvaća tumačenje konteksta koji mogu utjecati na poslovanje.
Neverbalni jezik Vrijeme Prostor Materijalna imovina Obrasci prijateljstva Poslovni sporazumi
Najpopularniji jezici u svijetu 1. Mandarinsko-Kineski: 882 milijuna ljudi 2. Španjolski: 325 milijuna ljudi 3. Engleski: 320 milijuna ljudi 4. Arapski: 206 milijuna ljudi 5. Hindu: 181 milijun ljudi 6. Portugalski: 178 milijuna ljudi 7. Bengalski: 173 milijuna ljudi 8. Ruski: 146 milijuna ljudi 9. Japanski: 128 milijuna ljudi 10. Njemački: 96 milijuna ljudi Izvor: http: //punkufer. dnevnik. hr/clanak/putovanja/savjeti-za-putovanja/najjaci-jezici-i-najbrojnije-religije-svijeta---335974. html
Izgubljeni u prijevodu: izabrani primjeri Ford u Belgiji: "Every car has a high-quality body. " ◦ Prijevod slogana: Svaki auto ima visoko kvalitetne leševe u sebi. KFC u Kini (kasne 1980 -te): ◦ Poznati slogan „Finger -lickin’ good” (za prste polizati) preveden s „Pojedite si prste”. Izvor: http: //www. businessnewsdaily. com/5241 -international-marketingfails. html#sthash. 5 o 34 Jtq 8. dpuf
Religije svijeta 1. Kršćanstvo: oko 2, 1 milijardi vjernika 2. Islam: oko 1, 5 milijardi vjernika 3. Hinduizam: oko 900 milijuna vjernika 4. Kineska tradicionalna religija: oko 800 milijuna vjernika 5. Budizam: oko 500 milijuna vjernika 6. Narodne (etničke, tradicionalne) religije: oko 300 milijuna vjernika 7. Afričke tradicionalne religije: oko 100 milijuna vjernika 8. Sikizam: oko 20 milijuna vjernika 9. Spiritizam: oko 15 milijuna vjernika 10. Judaizam: oko 14 milijuna vjernika 11. Scijentologija: oko 500. 000 vjernika
Vrijednosti i stavovi su pretpostavka ljudskom ponašanju. Često proizlaze iz vjerskog uvjerenja: ◦ Tibetanci: protivnik materijalnog bogatstva vs. Amerikanci zagovornici materijalnog bogatstva.
Maniri i geste Poznavanje manira i gesta dio su komunikacijskih vještina ◦ razumijevanje različitih načina razmišljanja ◦ poznavanje i uvažavanje zemlje domaćina ◦ prepoznavanje procesa odlučivanja i uloga osobnih odnosa i osobnosti ◦ raspodjela vremena za pregovore U manire i geste ulazi: način pozdravljanja, javaljanja na telefon, odijevanja, gestikulacije prilikom (raz)govora itd. 37
Poslovno odjevanje: business dress code • Način na koji se odijevamo ostavlja izuzetan trag na ljude koje susrećemo profesionalno. • Odijevanje je oblik komunikacije: odjevni stil utječe na formiranje prvog dojma i uspješnost našeg poslovanja. U međunarodnoj poslovnoj zajednici vrijede tri osnovna pravila odijevanja: ◦ Formal Dress: formalna odjeća ◦ Business Casual Dress Code: poslovna ležerna odjeća ◦ Casual Dress Code: ležerna odjeća
Materijalna kultura se odnosi na rezultate tehnologije i izravno je povezana s načinom na koje društvo organizira svoju gospodarsku aktivnost. Očituje se u dostupnosti i prikladnosti osnovne ekonomske, socijalne, financijske i marketinške infrastrukture za međunarodno poslovanje u tržištu.
Elementi materijalne kulture Materijalna kultura Ekonomska infrastruktura Promet Energija Komunikacija Društvena infrastruktura Stanovanje Zdravlje Financijska i marketinška infrastruktura Banke Istraživačka poduzeća Obrazovanje 40
Estetika se odnosi na poimanje lijepog te pitanje dobrog ukusa u jednoj kulturi. Pronalazi se u raznim područjima – književnosti, dramskoj umjetnosti, slikarstvu, bojama itd. Primjeri: ◦ Razlike u glazbi (iritantno vs. ugodno) ◦ Razlike u boji (bijela boja: žalost vs. veselje) ◦ Razlike u poimanju (ljudske) ljepote (mršavo vs. debelo) Standard ljepote za žene u svijetu: https: //www. youtube. com/watch? v=RT 9 Fm. DBrew. A Standard ljepote za muškarce u svijetu: https: //www. youtube. com/watch? v=tne. Kwarw 1 Yk
Obrazovanje se odnosi na prijenos vještina, ideja, stavova kao i usavršavanje u pojedinim disciplinama. Obrazovanjem se mogu prenositi kulturne ideje ili se može koristiti kao katalizator promjena. Obrazovanje nije dostupno svima i svuda jednako: ◦ Na primjer, UNESCO redovito prikuplja informacije o obrazovanju: 12% djece se obrazuje u Etiopiji vs. 97% djece u SAD-u
- Slides: 42