GLASOVNE PROMJENE Ponavljamo Glasovne promjene su promjene glasova

GLASOVNE PROMJENE

Ponavljamo! Glasovne promjene su promjene glasova glede tvorbe riječi ili promjene oblika riječi uz međusoban utjecaj glasova sličnih ili različitih zvučnosti i izgovornih svojstava. Glasovne promjene događaju se na granici morfema i osnove, osnove i morfema te na granici riječi. Glasovne promjene mogu se javljati samo u izgovoru ili u pismu i izgovoru.

Odredi osnovni oblik riječi ovih riječi: majci vrapca momka Što se promijenilo?

Kako ćemo naučiti glasovne promjene? 1. Najprije moraš naučiti pravilo za svaku od glasovnih promjena. 2. Kada dobiješ riječ u kojoj moraš prepoznati glasovnu, prvo uoči koji se glas mijenja. 3. Zatim imenuješ glasovnu promjenu. 4. Ne odustaj od pokušaja! Glasovnih promjena ima nekoliko, kad ih jednom naučiš, neće ti biti teško prepoznati ih!

Nabrojimo glasovne promjene: - nepostojano a - nepostojano e - palatalizacija - sibilarizacija - jotacija - jednačenje suglasnika po zvučnosti - jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe - prijeglas - prijevoj - vokalizacija - navezak - ispadanje suglasnika

Glasovne promjene možemo podijeliti: 1. 2. 3. • Promjena jednog glasa pod utjecajem drugog • Nepostojani samoglasnici • Ostale promjene

PALATALIZACIJA suglasnici K, G, H mijenjaju se ispred E u Č, Ž, Š Zašto naziv palatalizacija? Zato što se glasovi č, ž, š zovu i palatali lat. palatum – nepce • selja. K – seljaČe (vokativ) • pe. Ku – peČem (prezent nekih glagola) • re. Koh – reČe (aorist nekih glagola) • djevoj. Ka+in = djevojČin (posvojni pridjev) • mu. Ka-muČiti; pra. H – praŠina (u tvorbi nekih glagola i imenica) • . . .

SIBILARIZACIJA ili druga palatalizacija k, g, h + i > c, z, s suglasnici K, G, H ispred I mijenjaju se u C, Z, S momak + i > mom. Ci (nom. mn. ); duh + i > dusi ; jaru. Ga + i jaru. Zi (dat. jed. ) ZAŠTO naziv SIBILARIZACIJA? Zato što se glasovi c, z, s zovu sibilanti Sibilarizacija se Ne provodi: genitiv množine ženskog roda ispred nastavka –i imenice koje znače stanovnike naseljenih mjesta muška imena i prezimena bez obzira na podrijetlo kod većine zemljopisnih imena, domaćih i stranih u imenicama odmila na – a, - o u imenicama na -cka, - čka, -ćka u imenica na -tka kod večine imenica kojima osnova završava na suglasnik + g kod večine imenica s osnovnim završetkom suglasnik + h

JOTACIJA ime dolazi od grč. Ιώτα, iota = J, j nastaje spajanjem nepalatalnog suglasnika c, d, g, h, k, l, n, s, t i z s glasom J nastaju palatalni suglasnici č, đ, ž, š, lj, nj i ć. • c + j = č klicati - kličem, micati - mičem • d + j = đ mlad - mlađi • g + j = ž blag – blaži, slagati - slažem • h + j = š suh – suši, mahati - mašem • k + j = č jak – jačii, vikati - vičem • l + j = lj dalek - dalji • n + j = nj tanak - tanji • s + j = š pisati - pišem • t + j = ć platiti - plaćen • z + j = ž mazati - mažem Jotacija možedjeluje na cijeli završni suglasnički skup, npr: gust - gušći grozd - grožđe

JEDNAČENJE suglasnika po ZVUČNOSTI Ako se dva suglasnika, različita po zvučnosti, nađu jedan pored drugog, oni se jednače, i to tako što se prvi mijenja prema drugom ZVUČNI SUGLASNICI p t k č ć s š f c h BEZVUČNI SUGLASNICI b d g dž đ z ž - - - S z + S b > S b II. Sb + Sz > Sz. Sz DVA PRAVILA: I. od + pisati > otpisati svat + ba > svadba IZNIMKE: -d + c, č, s, š = d odcijepiti, odčepiti, odspavati, odšetati -u složenicama s ispod- i iznad- ispodprosječan, iznadprosječan

JEDNAČENJE po MJESTU tvorbe- dva uzastopna glasa različitoga tvorbenoga mjesta se jednače s + č, ć > š pi. S + Čev > piŠčev z + dž, đ, j, lj, nj, š, ž > ž grozd + je > grozđe – gro. ZĐe > groŽđe n + b, p = n ( u složenicama ) jedanput n + b, p > m ( u izvedenicama ) stambeni

NEPOSTOJANO A samoglasnik a u nekim riječima i oblicima riječi se gubi, da bi se pojavio opet u drugim oblicima istih riječi borac - borci, momak – momci (N. mn. ) borac - G: borca – G. mn. : boraca sestre – sestara (G. mn. ) dobar – dobri (N. jed. Pridjeva u neodređenom obliku) NAPOMENA: ova se promjena javlja samo kod NEKIH imenica navedenih rodova

Navezak – je pokretni samoglasnik koji može doći na kraju neke riječi, a da joj uopće ne mijenja značenje. Često se koristi zbog lakšega izgovora ili stilske obilježenosti lijep – lijepog. A (u kosim padežima pridjeva) tvog – tvog. A (u kosim padežima zamjenica) kad – kad. A (kod nekih priloga) s- s. A (kod nekih prijedloga)

PROMJENA L u O ili VOKALIZACIJA - glasovna promjena pri kojoj se u nekim riječima L mijenja u O N G gl. pridjev radni mislilac gledalac nosilac misli. Oca gleda. Oca nosi. Oca mio-mila topao-topla nagaonagla

NAPOMENA: nisu navedene sve glasovne promjene kod prikazanih glasovnih promjena nisu dati svi oblici u kojima se javlja određena glasovna promjena Zdenka