GLASOVI I GLASOVNE PROMJENE 8 razred TEORIJSKI DIO

  • Slides: 18
Download presentation
GLASOVI I GLASOVNE PROMJENE ~8. razred~

GLASOVI I GLASOVNE PROMJENE ~8. razred~

TEORIJSKI DIO GLAS (FON) – najmanja govorna jedinica koja NEMA značenje, ali IMA razlikovnu

TEORIJSKI DIO GLAS (FON) – najmanja govorna jedinica koja NEMA značenje, ali IMA razlikovnu ulogu RAZLIKUJ!!! glas (fon) – izgovoreno slovo(grafem) - napisano FONETIKA – znanost koja proučava kako se svaki od glasova izgovara i čuje FONOLOGIJA – znanost koja proučava razlikovnu ulogu glasova

GLASOVI • Glas je najmanja raspoznatljiva govorna jedinica koja ima razlikovnu ulogu. • Govorni

GLASOVI • Glas je najmanja raspoznatljiva govorna jedinica koja ima razlikovnu ulogu. • Govorni organi dijelovi su tijela koji sudjeluju u stvaranju glasa. • Glasovi se dijele prema načinu i mjestu nastanka te zvukovnim obilježjima.

OSNOVNA PODJELA GLASOVA • Osnovna je podjela prema otvoru (otvorenost prolaza zračnoj struji iz

OSNOVNA PODJELA GLASOVA • Osnovna je podjela prema otvoru (otvorenost prolaza zračnoj struji iz pluća do usana): 1. otvornici (samoglasnici, vokali): i, e, a, o, u, dvoglasnik ie – otvoren prolaz 2. zatvornici ( suglasnici): ostali glasovi – djelomično ili potpuno zatvoren prolaz

PODJELA ZATVORNIKA 1. PO TVORBENOME NAČINU: a) zvonačnici b) šumnici – dijele se po

PODJELA ZATVORNIKA 1. PO TVORBENOME NAČINU: a) zvonačnici b) šumnici – dijele se po zvučnosti: Z V U Č N I B E Z V U Č N I b d g ž z đ dž - - - p t k š s ć č c h f

2. a) b) c) d) e) f) PO TVORBENOME MJESTU usnenici zubnousnenici zubnici: c,

2. a) b) c) d) e) f) PO TVORBENOME MJESTU usnenici zubnousnenici zubnici: c, z, s, d, t, n desnici nepčanici (palatali): j, lj, nj, č, ć, ž, š, đ, dž jedrenici (velari): k, g, h

SLOG • Slog je najmanja samostalna izgovorna cjelina koja se sastoji od jednoga samoglasnika

SLOG • Slog je najmanja samostalna izgovorna cjelina koja se sastoji od jednoga samoglasnika i jednoga ili više suglasnika. Jezgra sloga je samoglasnik koji je slogotvoran, a ponekad i sam čini cijeli slog: vi-di-o. • Suglasnik može biti ispred i iza samoglasnika: je-dan, ki-šo-vit, a-u-to-mo-bil. U nekim riječima u našemu jeziku slogotvorno je i r: prst, kr-ti-ca.

GLASOVNE PROMJENE To su promjene glasovnoga sastava riječi zbog različitoga položaja glasova u novoj

GLASOVNE PROMJENE To su promjene glasovnoga sastava riječi zbog različitoga položaja glasova u novoj glasovnoj okolini. Jedna glasovna promjena može biti uzrokom druge glasovne promjene. Neke glasovne promjene provode se i u pismu i u govoru, a neke samo u govoru, npr. • u pismu i govoru: težak – teška, vrabac – vrapca • u govoru: odšetati [otšetati], podcijeniti[potcijeniti], bit će [biće]

PALATALIZACIJA I SIBILARIZACIJA PALATALIZACIJA – zamjena k, g, h (c, z) ispred e, i

PALATALIZACIJA I SIBILARIZACIJA PALATALIZACIJA – zamjena k, g, h (c, z) ispred e, i s č, ž, š: učenik – učeniče, drug – druže, duh – duše, stric – striče, knez – kneže SIBILARIZACIJA – zamjena k, g, h ispred i s c, z, s : učenik – učenici, knjiga – knjizi, svrha – svrsi Ne provodi se: baki, pjegi, psihi, točki, Branki, Vukovarki, Zagrepčanki, drogi, ligi Mogući su dvostruki oblici: juhi i jusi, pripovijetki i pripovijetci

JOTACIJA I NEPOSTOJANO A JOTACIJA – stapanje suglasnika s glasom j iza sebe u

JOTACIJA I NEPOSTOJANO A JOTACIJA – stapanje suglasnika s glasom j iza sebe u palatal: (pis + -jem ) > pišem, (glad + -ju) > glađu (brz + -ji) > brži, (žut + -ji) > žući NEPOSTOJANO A – otvornik a koji se javlja samo u nekim oblicima riječi: momak – momka, sestra – sestara sitan – sitniji, kakav – kakva PAZI!!! U lijepom govoru i pismu treba dati prednost oblicima s nepostojanim a ( crkava/ crkvi, naranača/naranči…)

JEDNAČENJE PO ZVUČNOSTI zvučni: b d g z ž đ dž - - bezvučni:

JEDNAČENJE PO ZVUČNOSTI zvučni: b d g z ž đ dž - - bezvučni: p t k s š ć č f c h PRAVILO: Kada se nađu dva suglasnika nejednaka po zvučnosti, prvi se ravna po drugome, tj. : a) suglasnik ZVUČNI + suglasnik BEZVUČNI → dva BEZVUČNA vrabac –vrabca- vrapca, sladak –sladki- slatki b) suglasnik BEZVUČNI + suglasnik ZVUČNI → dva ZVUČNA svat + -ba > (svatba) > svadba jednač(iti)+ba=jednačba – jednadžba IZNIMKE: podcijeniti, podčiniti, gradski, ljudski

JEDNAČENJE PO MJESTU TVORBE • s i z ispred palatala > š i ž:

JEDNAČENJE PO MJESTU TVORBE • s i z ispred palatala > š i ž: nositi + -nja > nošnja, voziti – vožnja, grozd + -je > (grozđe) > grožđe • h ispred č i ć > š: orah + -čić > oraščić • n ispred b i p > m: obraniti + -ben > obramben, prehraniti+ -ben> prehramben U pismu ima iznimaka: snježan, razljutiti, jedanput

ISPADANJE GLASOVA 1. Od dva ista zatvornika jedan ispada: bez + zvučni=bezzvučni > bezvučni

ISPADANJE GLASOVA 1. Od dva ista zatvornika jedan ispada: bez + zvučni=bezzvučni > bezvučni od + dahnuti=oddahnuti > odahnuti 2. Od dva slična zatvornika, jedan ispada: d, t ispred c, č, ć i u nekim skupovima : otac-otca – oca, sudac-sudca – suca igralište –igralištni- igrališni, kazalište –kazalištni kazališni Iznimke: najjači, najjeftiniji, naddržavni. . .

OSTALE PROMJENE navezak – samoglasnici na kraju riječi, mogu se pisati i ne moraju

OSTALE PROMJENE navezak – samoglasnici na kraju riječi, mogu se pisati i ne moraju s/sa, k/ka, kad/kada našeg/našega, našem/našemu zamjena l sa o ( vokalizacija): na kraju sloga prevodilac – prevodioca, anđeo - anđeli prijevoj – izmjena samoglasnika u osnovi srodnih riječi pleter-plot- preplitati; ticati –tijek-tok

umetnuto (epentetsko) L – glas L se pojavi, najčešće u zbirnim imenicama grm <grmlje

umetnuto (epentetsko) L – glas L se pojavi, najčešće u zbirnim imenicama grm <grmlje grm+l+je=grmlje prijeglas – glas o se iza palatala, r i skupova št, žd zamjenjuje sa e car-carem, nož-nožem, prijatelj-prijateljem NE PROVODI se u: Beč-Bečom, padež-padežom, hmelj-hmeljom

SMJENJIVANJE IJE/J E/E/I • jat – otvornik iz staroslavenskoga jezika • odrazi ili ostvaraji

SMJENJIVANJE IJE/J E/E/I • jat – otvornik iz staroslavenskoga jezika • odrazi ili ostvaraji jata u hrvatskome jeziku: ije/je/e/i • osnovno načelo odraza jata: u dugome slogu dolazi ije, a u kratkome slogu je

KRAĆENJE IJE U JE • u sklonidbi imenica: dijete → G jd. djeteta; snijeg

KRAĆENJE IJE U JE • u sklonidbi imenica: dijete → G jd. djeteta; snijeg → N mn. snjegovi • u tvorbi imenica, naročito umanjenica: blijed – bljedilo, slijep – sljepoća, cvijet → cvjetić, mlijeko – mljekar riješiti – rješenje, promijeniti – promjena pripovijedati – pripovjedač, cijeniti – cjenik

KRAĆENJE IJE U JE • u tvorbi glagola: ocijeniti – ocjenjivati, riješiti – rješavati

KRAĆENJE IJE U JE • u tvorbi glagola: ocijeniti – ocjenjivati, riješiti – rješavati • u tvorbi pridjeva: miješati – mješovit, lijek – ljekovit, riječ – rječit • u komparaciji pridjeva: svijetao – svjetliji, bijel – bjelji, lijep – ljepši