Glagoli Ishodi Uenici e definirati glagole Uenici e

Glagoli Ishodi Učenici će definirati glagole. Učenici će odrediti gramatičke kategorije glagola. Učenici će razlikovati glagole po značenju, predmetu radnje, po vidu i stanju. Učenici će odrediti glagole po gramatičkim kategorijama značenja, predmeta, vida i stanja. -Prezentaciju izradila: Edita Poszer -Prometna škola Rijeka

Upute Dragi učenici. . . � Podsjetit ćemo se svega što ste tijekom dosadašnjeg školovanja naučili o glagolima, ali i nešto novo o njima naučiti. � Slijedite upute iz teksta koji slijedi, podsjetite se, odgovarajte u bilježnice i zapišite pitanja o svemu što je nejasno. U drugom dijelu sata provjerite svoje bilješke s onima koje su vam ponuđene. � Na kraju sata provjerite što ste naučili odgovarajući na pitanja.

Literatura za učenike: � Buki, udžbenik, Nataša Sajko i Snježana Zrinjan, Alfa, Zagreb, 2014.

Uvod � Definirajte glagole. Glagoli su promjenjiva vrsta riječi kojom izričemo radnju, stanje i zbivanje. � Po čemu se glagoli razlikuju od ostale četiri promjenjive vrste riječi? Glagoli se ne dekliniraju, već se konjugiraju/sprežu. � Objasnite konjugaciju/sprezanje. Konjugacija ili sprezanje je promjena glagola po licima.

Glagolski i imenski predikati ☺ ☻ Zapišite sljedeće rečenice i odvojite glagolske od imenskih predikata: � Odrasli smo zajedno u jednom malom, simpatičnom mjestašcu kraj Zadra. � U daljini žutjele su se šume. � Majka je moja čuvarica moga djetinjstva. � Priča je lijepa, a čitatelji su dirnuti. � Glagolski predikati: odrasli smo, žutjele su se � Imenski predikati: je čuvarica, je lijepa, su dirnuti

Vrste glagola prema značenju Glagoli radnje - kazuju svjesnu, voljnu, namjernu radnju. Glagoli zbivanja - ukazuju na neko djelovanje koje nije svjesno i namjerno. Glagoli stanja - kazuju stanje u kojem se netko ili nešto nalazi. Njima možemo izreći: položaj tijela, boravljenje, boje, stanje svijesti.

zacrveniti / zacrvenjeti zahladiti / zahladnjeti Zapišite iduće primjere i odredite glagole prema značenju. � Zacrvenila je klaunu nos. Zahladili su odnose. � Crvenjeli su se vrhovi planina. Noćas je zahladnjelo. Zacrvenila je, zahladili su – glagoli radnje (voljna, svjesna radnja). Crvenjeti se glagol stanja - ništa se ne događa niti se išta zbiva (postajati crvenim). Zahladnjelo je – glagol zbivanja - nenamjerno djelovanje, uzročnici su prirodni zakoni.

Gramatičke kategorije glagola � Što doznajemo iz glagola u rečenici: Gotovo je poludjela od brige. � lice/osobu: 3. (ona) � broj: jednina � glagolski vid: svršen � vrijeme: perfekt (prošlo vrijeme) � po predmetu /prijelaznost: neprijelazni

Glagolski načini – imperativ, kondicional prvi i kondicional drugi � Sjedni! � Tako bih rado pojela sladoled. Je li u navedenim primjerima izrečeno glagolsko vrijeme? � Nije, izrečeni su glagolski načini. � Prepoznajte li ih? � Izrečene su zapovijed (imperativ) i želja (kondicional prvi). � IMPERATIV KONDICIONAL PRVI KONDICIONAL DRUGI

Važno je upamtiti. . . Glagoli imaju obilježja osobe (lica), broja, vida, vremena i načina. � Obilježja osobe, broja, vremena i načina u glagola izriču se jednimnačin nastavkom pa se glagoli od ostalih vrsta riječi razlikuju po tome što njihov nastavak izriče baš ta obilježja. vid � Taj se nastavak naziva osobnim (ličnim). � GLAGOLSKI NASTAVCI lice broj vrijeme izriču obilježja osobe, broja, vremena i načina

Glagolska kategorija vida Tresla se. (perfekt) � Tresem se. (prezent) � Trest ću se. (futur prvi) � � Glagol tresti se nesvršen je jer kazuje radnju koja traje, bez obzira na prošlo, sadašnje ili buduće vrijeme. Kategorija vida odnosi se na trajanje vršenja radnje. Pročitao je poruku. (perfekt) � Pročita poruku i ode. (prezent) � Pročitat će poruku. � (futur prvi) � Glagol pročitati svršen je jer kazuje radnju koja je završila ili kratko traje, bez obzira na prošlo, sadašnje ili buduće vrijeme. Po vidu glagole dijelimo na svršene i nesvršene.

A sad, malo vježbamo Jučer sam kupila kruške i orahe. � Uvela nas je u predsoblje. Divili smo mu se. � Uvijek ostavljaš otvoren prozor? � Dok odlazim, uvijek razmišljam o povratku. � Uporno je preplivavao s jedne na drugu stranu. � � Odredite kategoriju vida istaknutim glagolima: � sam kupila -svršeni � uvela je - svršeni � divili smo se - nesvršeni � ostavljaš – svršeni � odlazim – nesvršeni � razmišljam – nesvršeni � je preplivavao – nesvršeni �

Trajni glagoli kazuju radnju koja neprekidno traje: ploviti, gledati, roniti. . . Učestali glagoli kazuju radnju koja se ponavlja, tj. prekida se pa ponovno nastavlja: isplovljavati, trčkarati, izranjati. . . Dvovidni: vidjeti, čuti, doručkovati. . . učestali nesvršeni trajni Glagoli svršeni dvovidni (i svršeni i nesvršeni)

Glagole koji izriču radnju koja se razlikuje samo po vidu nazivamo vidski parovi (parnjaci) ili parovi po vidu. � Odredite vidski parnjak sljedećih glagola: Svršeni: pustiti, obećati, spojiti, kazati, doći, otići Nesvršeni: puštati, obećavati, spajati, kazivati, dolaziti, odlaziti

Glagoli po predmetu radnje / po prijelaznosti � Prijelazni Glagoli Prijelazni Neprijelazni Povratni Kosi padeži - G, D, L, I i A s prijedlogom. glagoli - uza se mogu imati objekt u akuzativu bez prijedloga. � Uz neprijelazne glagole dolaze svi kosi padeži, dakle svi osim N i V. � Povratni glagoli uza se imaju povratnu zamjenicu sebe /se. Zamjenica sebe /se ukazuje da se radnja koju subjekt proizvodi njemu i vraća.

Glagolska kategorija stanja � Subjekt (Ana) aktivno vrši radnju dok piše pismo. � Subjekt (pismo) trpi radnju pa je riječ o pasivu. � Aktiv je djelatno stanje i u hrvatskom je jeziku uobičajeno stanje. Ana piše pismo. (aktiv) Pismo je napisano. (pasiv)

Pogledajte nastavni listić. . . Pismo prijatelju. � Napišite � Iz njega izdvojite glagole i odredite kakvi su po: a) po značenju b) po predmetu radnje c) po vidu d) po prijelaznosti. Pismo treba imati barem deset rečenica. Pripazite na pravopisna pravila.