Gestalt psihologija Funkcionalizam doc dr sc Nina PavlinBernardi

Gestalt psihologija Funkcionalizam doc. dr. sc. Nina Pavlin-Bernardić nbernardi@hrstud. hr

Počeci Gestalt psihologije Gestalt – njemačka riječ koja označava oblik ili formu � Osnivači: Max Wertheimer Kurt Koffka Wolfgang Köhler �

Počeci Gestalt psihologije Max Wertheimer – rođen u Pragu, na praškom sveučilištu studirao pravo � nakon toga studirao psihologiju u Njemačkoj � � 1910. putovao iz Austrije u Njemačku na odmor; kroz prozor vlaka uočio prividno kretanje stupova, ograda, zgrada. . . zanimalo ga je zašto se to događa

Počeci Gestalt psihologije � Kupio jednostavni stroboskop i zapitao se: Otkud dolazi to kretanje? � Friedrich Schumann s Psihologijskog instituta u Frankfurtu ga je povezao s Koffkom i Köhlerom

Wertheimerovi eksperimenti Prvi eksperimenti: � Tahistoskopski prikazivao u određenim vremenskim razmacima okomitu i vodoravnu bijelu prugu na crnoj pozadini; izgledalo je kao da se pomiče iz okomitog u vodoravni položaj � Sukcesivno osvjetljivao dva uska otvora na zaslonu; kad je između svjetala bio interval od 50 -60 ms, izgledalo je kao da se miču s jedne pozicije na drugu – to je fi fenomen � Kraći intervali – oba svjetla neprekinuta, duži – sukcesivno se pale, optimalni interval – percepcija pokreta � Primjer fi-fenomena: http: //www. youtube. com/watch? v=L 2 sw. Ed. DXsc

Wertheimerovi eksperimenti � Wertheimer: fi fenomen je psihološko iskustvo koje se ne može svesti na elemente, mora se proučavati holistički, cjelina je različita od zbroja svojih dijelova � 1912. objavio članak „Eksperimentalna istraživanja percepcije pokreta” koji označava formalni početak Gestalt psihologije

Razlike od strukturalizma � Koffka, Köhler i Wertheimer – strukturalizam smatrali statičnim, sterilnim i krutim stanjem psihologije tog vremena � utemeljili „novu, dinamičniju i relevantniju psihologiju” (Hothersall, 1995)

Principi perceptivne organizacije • Načelo dobre forme: svaki skup podražajnih elemenata vidjet ćemo na način da izgleda što je jednostavnije moguće

Principi perceptivne organizacije • Načelo sličnosti: elemente koji su slični doživjet ćemo kao da su grupirani zajedno. Sličnost može biti na temelju boje, forme, veličine ili svjetline.

Principi perceptivne organizacije • Načelo blizine: elemente koji su blizu jedan drugome doživjet ćemo kao da su grupirani zajedno

Principi perceptivne organizacije • Načelo kontinuiteta: elementi koji imaju tendenciju kontinuiteta doživjet će se kao jedna grupa

Principi perceptivne organizacije • Načelo zatvorenosti – ukoliko neki dio elementa ili lika nedostaje na inače kompletnoj figuri, popunit ćemo praznine kako bi se dobila cjelina

Principi perceptivne organizacije • Načelo zajedničkog kretanja – predmete koji se kreću zajedno u istom smjeru doživljavamo kao cjelinu

Principi perceptivne organizacije � U podlozi načela perceptivne organizacije je pretpostavka da će se, kad god je to moguće, elementi ili podražaji u perceptivnom polju spojiti odnosno organizirati u figure ili uzorke figura. � Te figure ili uzorci imat će karakteristike čija podloga nije u samim podražajima. � Iako su omogućeni podražajima, oni su kreirani perceptivnim sistemom odnosno samim promatračem. � Ono što ljudi doživljavaju nije određeno samo onime što se direktno promatra, već onim što nastaje u cjelokupnom podražajnom kontekstu.

Koje načelo je prikazano?

• Percepcija je organizirana na način da se pojedini elementi u nekom trenutku ističu kao figura (lik) naspram nediferencirane pozadine. Što će biti figura, a što pozadina u nekom trenutku, ovisi o karakteristikama podražaja ali i o interesu i namjeri opažača.

Perceptivne varke � nazivaju se još i perceptivne iluzije � do njih dolazi kad naše percepcije ne odgovaraju onome što bi se moglo očekivati na temelju logične analize podražajne situacije � perceptivne varke ≠ halucinacije • halucinacije – nema podražaja • perceptivne varke – podražaj postoji, ali je krivo percipiran

1. Vidimo nešto čega nema � naš perceptivni sustav analizira podražajnu situaciju tako da percipiramo nešto u stvarnosti ne postoji � Naknadna slika (pa-slika) � Heringova iluzija • do nje dolazi radi procesa koji se odvijaju u receptorima za vid

2. Slike vidimo na više načina �višeznačne slike �oblici koji mogu biti interpretirani kao više različitih poznatih predmeta �do takvih percepcija dolazi automatski

Žaba ili konj?

Schrőderove stube

3. Geometrijske oblike vidimo na više načina �mozak istu podražajnu situaciju interpretira na više smislenih načina �Neckerova kocka

U kakvom su odnosu vodoravne crte? Műller-Lyerova varka

4. pogrešno prosuđena veličina �percepcija veličine ili oblika ovisi o: • podražajima koji se nalaze u blizini percipiranih predmeta • njihovim bojama • organizaciji cjelokupne podražajne situacije

�Ponzova varka �Ebbinghausova varka

5. Nemoguće slike �slike ili geometrijski likovi koji ne postoje u stvarnom, trodimenzionalnom svijetu

�grafika Belvedere (Escher)

�https: //www. youtube. com/watch? v=9 CEr 2 Gf Gilw&feature=player_embedded

�https: //www. youtube. com/watch? v=4 v. Ty. Ey 7 Dn 70&feature=player_embedded

�https: //www. youtube. com/watch? v=Vx. TFGVp 2 R-8

�https: //www. youtube. com/watch? v=xl 1 l. Lze 5 Z p. M

Učenje i rješavanje problema � Prema geštalt psihologiji, obično ne učimo doslovno elemente, sadržaje pred nama, već učimo odnose među njima. � Koncept učenja uvidom – još jedna zasluga gestalt psihologa � Köhler – eksperimenti s čimpanzama � prezentirani im različiti praktični problemi od kojih je većina uključivala dolaženje do teško dostupnih banana

Učenje uvidom

Učenje i rješavanje problema https: //www. youtube. com/watch? v=f. Pz 6 uv. Ib. WZE https: //www. youtube. com/watch? v=EZSk 7 o. CNa. Hg

Učenje i rješavanje problema Primjer za vas: Dunckerov problem sa svijećom (autor je gestalt psiholog Karl Duncker) � Trebate pričvrstiti svijeću na zid tako da vosak ne kapa po stolu

Učenje i rješavanje problema � Treba savladati tzv. funkcionalnu fiksiranost – kutija za pribadače može se iskoristiti i za druge svrhe osim da drži pribadače � Rješenje:

Funkcionalizam

Prethodnici funkcionalizma Charles Darwin (1809. -1882. ) � prvo studirao medicinu, ali je nakon promatranja operacije pobjegao iz operacijske dvorane � nakon toga je otišao na Cambridge kako bi postao svećenik Anglikanske crkve � ponudili mu mjesto prirodoslovca u posadi Beaglea (volontersko mjesto), imao je 22 godine

Prethodnici funkcionalizma

Prethodnici funkcionalizma � Najznačajniji događaj s putovanja za Darwina – boravak na otočju Galapagos, skupini otoka udaljenoj 600 milja od obale Južne Amerike � Kornjače s otoka međusobno udaljenih samo stotinjak km jasno su se razlikovale � uočio 13 vrsta zeba – jele različitu hranu i imale kljunove koji su im omogućavali da je jedu s lakoćom

Prethodnici funkcionalizma

Prethodnici funkcionalizma � Darwin – možda je život na ovim otocima prisilio životinje da se promijene � začetak njegove teorije evolucije s tri osnovne postavke: svijet nije statičan već se stalno mijenja, proces promjene je polagan ali neprekidan, te rezultira izrazito različitim manifestacijama

Prethodnici funkcionalizma � Putovanje Beaglea završilo je u listopadu 1836. � Darwin počeo pisati Zoologiju putovanja HMS Beagle � primijetio je da se vrste mogu prilagođavati ili mijenjati, ali pitanje je zašto?

Prethodnici funkcionalizma � u Podrijetlu vrsta (1859. ) zapisao je: “Budući da se rađa mnogo više jedinki svake vrste nego što može preživjeti, i budući da se, kao posljedica toga, često javlja borba za opstanak, iz toga slijedi da će svako stvorenje, ako se promijeni u svoju korist, bez obzira koliko neznatno i na koji način, u takvim složenim i promjenjivim uvjetima života imati veće izglede za preživljavanje, te će stoga biti prirodno odabrano” (Darwin, 1859. /1899, str. 3 -4)

Prethodnici funkcionalizma � Povećanje broja bilo koje populacije dovodi do “borbe za opstanak” u kojoj preživljavaju oni koji imaju svojstva koja im omogućuju prilagodbu u konkretnoj okolini, te prenose te značajke na potomstvo

Prethodnici funkcionalizma Sir Francis Galton (1822. -1911. ) vrlo svestran – bavio se meteorologijom, otiscima prstiju (pionir njihove uporabe u kriminalističkim istragama), crtao karte Afrike, mjerenje individualnih razlika � � vrlo visok IQ, a bogato nasljedstvo omogućilo mu je da se bavi različitim stvarima koje su ga zanimale

Prethodnici funkcionalizma � Nakon povratka s putovanja usmjerio je interes ka proučavanju tjelesnih i mentalnih karakteristika ljudi 1884. osnovao antropometrijski laboratorij za „različita mjerenja ljudskih oblika i sposobnosti” � u 12 mjeseci prikupljeni podaci o 9337 pojedinaca, kasnije oko 17 000 ljudi � prva psihometrijska klinika na svijetu � različita mjerenja: visina, težina, opseg, raspon ruku, snaga, pokretljivost, oštrina vida, kapacitet pluća, vrijeme reakcije na vidne i slušne podražaje �

Prethodnici funkcionalizma � Proučavao je i predodžbe (tražio od ljude da dozovu određene slike iz pamćenja i odgovore na niz pitanja o njima) Koristio testove asocija – npr. od ispitanika se tražilo da asocijacijom odgovori na podražajnu riječ, mjerilo se vrijeme latencije, koje mu je ukazivalo na „spremnost ispitanikova uma” � U proučavanju porijekla asocija otkrio da njih 40% proizilazi iz iskustava iz djetinjstva (u skladu s Freudom) � proučavao različite tehnike za poboljšanje pamćenja (predodžbe, nizovi asocija i različite mnemotehnike) �

Prethodnici funkcionalizma � Prvi je tvrdio da se mentalna svojstva i sposobnosti raspoređuju u populaciji na sličan način kao i tjelesna – u skladu s normalnom krivuljom

Prethodnici funkcionalizma Započeo raspravu o naslijeđu nasuprot okolini (zastupao stajalište o dominantnoj ulozi nasljeđa) � Jednojajčani blizanci nude jedan od načina procjene relativnog doprinosa prirode i odgoja (skupio podatke o 80 parova jednojajčanih blizanaca odgajanih zajedno) �

Prethodnici funkcionalizma Galton i eugenika: oduševljen izgledima za ljudski razvoj pomoću genetske kontrole � „Mogućnost napretka nacije ovisi o mogućnosti povećanja plodnosti najbolje loze” � Predlagao je sustavno poboljšavanje genetske kvalitete nacije poticanjem brakova između izabranih muškaraca i žena, poticanjem ranijeg sklapanja takvih brakova i osiguravanjem zdravih uvjeta za njihovu djecu �

Prethodnici funkcionalizma Galton i eugenika – posljedice zloupotrebe: u Engleskoj je bila uobičajena diskriminacija na klasnoj osnovi u obrazovanju i zapošljavanju � u SAD odvajanje i sterilizacija mentalno zaostalih, donošenje restriktivnih imigracijskih zakona �

Danas – proučavanje jednojajčanih i dvojajčanih blizanaca razdvojenih rano u životu � Od 1979. – u Minnesota centru za istraživanje blizanaca i usvojene djece proučeno više od 100 parova blizanaca odraslih odvojeno, temeljite psihološke i fiziološke procjene � 70% varijance u IQ povezano je s genetskom varijancom �

Švedska studija odrastanja usvojenih/blizanaca � 46 parova jednojajčanih blizanaca odraslih odvojeno i 67 parova jednojajčanih blizanaca odraslih zajedno � 100 parova dvojajčanih blizanaca odraslih odvojeno i 89 parova dvojajčanih blizanaca odraslih zajedno � mnogo stariji u vrijeme ispitivanja od onih u Minnesoti (M = 65. 6 godina); nasljednost opće kognitivne sposobnosti procijenjena na 80%, čak više od mlađe populacije � to upućuje na povećani utjecaj genetskih čimbenika u kasnijoj životnoj dobi �

Prethodnici funkcionalizma James Mc. Keen Cattell (1860. -1944. ) „mentalni testovi” – mjerenja snage, brzine pokreta, osjeta i percepcije, opsega pažnje, vremena reakcije, procjene vremenskih perioda i pamćenja slova � tada – vrhunac pokušaja procjene psihičkih procesa uporabom fizičkih mjerenja � Clark Wissler – nije našao korelaciju između općeg uspjeha studenata na fakultetu i rezultata na ovim testovima � Cattell zagovarao važnost nasljeđa �

Prethodnici funkcionalizma William James (1842. -1910. ) krajem 19. i poč. 20. st. smatran najistaknutijim američkim psihologom � 1890. objavio knjigu Načela psihologije �

Prethodnici funkcionalizma Suprotstavio se strukturalističkom načinu proučavanja svijesti (Wundt i Titchener) � smatrao da je takav pristup nepotrebno restriktivan, sterilan i umjetan � usporedio s pristupom osobe koja smatra da je kuća sinteza ili spoj cigli, pa odluči proučiti kuću proučavajući svaku pojedinu ciglu � bitno je proučavati kako um djeluje, a ne kakva mu je struktura �

Prethodnici funkcionalizma � Smatrao da je najistaknutije svojstvo svijesti prilagodljivost, ona nam dopušta da se prilagodimo svojoj okolini � Ostale značajke: osobna je, stalno se mijenja, neprekidna je (neprekidan tok), selektivna je

Prethodnici funkcionalizma Granville Stanley Hall (1844. -1924. ) istraživao djecu u bostonskim vrtićima � pokušao empirijski utvrditi „sadržaj dječjih umova” � prvi opisao adolescenciju kao posebnu fazu životnog ciklusa � njegova knjiga Adolescencija (1904. ) označava formalni početak razvojne psihologije �

Funkcionalizam � Prvi pravi “američki” pravac u psihologiji � Nije imao jednog ili skupinu “vođa” � Nastao na Sveučilištu u Chicagu

Funkcionalizam John Dewey (1859. – 1952. ) � Jedan od najistaknutijih američkih filozofa, društveni komentator i kritičar i psiholog � Njegov rad “Pojam refleksnog luka u psihologiji” je 1896. označio početak funkcionalizma � U svom funkcionalizmu, pod Darwinovim utjecajem, naglašava funkcije i prilagodbenu vrijednost uma i svijesti

Funkcionalizam Primjer: dijete poseže za plamenom svijeće Strukturalizam Funkcionalizam Ova situacija se analizira na elemente podražaja i odgovora: -dijete vidi sjajni plamen (podražaj) -poseže za njim (odgovor) -osjeti bol (podražaj) -povlači ruku (odgovor) Ovakav strukturalistički pristup je umjetan, jer počinje u arbitrarnim točkama i zanemaruje ulogu prilagodbe ponašanja na okolinu. Posezanje za plamenom pretvoreno je u bolno iskustvo, te dijete u budućnosti vjerojatno to neće ponavljati. Ponašanje i svijest je potrebno razumjeti u odnosu na ulogu u prilagodbi organizma okolini.

Funkcionalizam James Rowland Angell (1869. -1949. ) Funkcionalizam je psihologija mentalnih operacija ili funkcija, on se pita “čemu um služi” � Funkcionalizam se zanima za operacije uma i funkcije svijesti u stvarnim životnim uvjetima; svijest posreduje između okoline i potreba organizma � Funkcionalisti podrazumjevaju stalnu interakciju psihičkog i fizičkog, ne postoji prava razlika među njima, oni su jedno �

Funkcionalizam Edward Lee Thorndike (1874. -1949. ) Istraživao učenje kod životinja i proveo neke od najpoznatijih eksperimenata u povijesti psihologije � Mačke u kutiji – trebaju naučiti kako će izaći (grabljenje ili povlačenje konopca, pritisak na gumb, guranje poluge šapom) � Najprije pokušaji i pogreške dok ne nauče � � https: //www. youtube. com/watch? v=Vk 6 H 7 Ukp 6 To

Funkcionalizam � Zakon efekta – odgovori koji dovode do nagrade su učvršćeni, dok se odgovori koji ne dovode do nagrade, ili dovode do kazne, eliminiraju

Funkcionalizam � Kada je imao kutije u kojima je trebalo izvršiti više zadataka da bi mačke izašle (npr. povući konopac, a zatim pomaknuti štap ili dva zasuna), 4 od 10 mačaka nisu naučile izaći � Zaključio da zadaci nisu bili dovoljno jednostavni i određeni � Polagano i teško stvaranje asocijacije kad je zadatak bio takav da se mačka trebala polizati ili počešati da bi izašla iz kutije � Ne mogu se sva ponašanja podjednako brzo mijenjati potkrepljenjem

Funkcionalizam Zadatak za vas: Smislite neki primjer za zakon efekta!