Gasovi sa efektom staklene bate Edukativne radionice na

Gasovi sa efektom staklene bašte Edukativne radionice na temu Klimatskih promjena Prezentuje: Irena Tadić tadicirena. teh@gmail. com Eko zgrada Ujedinjenih Nacija, Podgorica

Sadržaj prezentacije: • • Gasovi sa efektom staklene bašte Izvori emisija gasova sa efektom staklene bašte Globalni potencijal zagrijavanja- GWP Nivoi GHG emisija u Crnoj Gori Nivoi GHG emisija na svjetskom nivou Karbonski otisak Mitigacija i mjere ublažavanja

Gasovi sa efektom staklene bašte • • • Pojedini gasovi u atmosferi blokiraju odavanje viška toplote sa zemljine površine ka svemiru: – Vodena para H 2 O – Ugljen-dioksid CO 2 – Azot-suboksid N 2 O N 2 O – Metan CH 4 CO 2 – Sintetički gasovi CFCs, HFCs, SF 6, CF 4, C 2 F 6 Gasovi koji su prisutni u atmosferi kao dugoživeći ne mijenjaju svoja fizičkohemijska svojstva usljed temperaturnih promjena i kao takvi forsiraju promjenu klime. Gasovi, kao što je vodena para, koji usljed promjena temperature mijenjaju svoja fizičko-hemijska svojstva se posmatraju kao neka vrsta klimatskog odgovora. CH 4 CFCs HO

Vodena para • Sa povećanjem koncetracije GHG u atmosferi dolazi do dodatnog zagrijavanja zemljine površine, a samim tim i do intezivnijeg isparavanja vodenih površina. Iz ovih razloga se vodena para posmatra kao odgovor efekta staklene bašte tj. povišenja temperature, a ne kao gas koji forsira promjenu klime.

Ugljen-dioksid CO 2 Ugljen dioksid se u atmosferi nalazi u malim količinama ali je njegova uloga jako bitna. Nastaje prirodnim putem u biološkim procesima, vulkanskim erupcijama i usljed ljudskih aktivnosti kao što su krčenje šuma, promjene korišćenja zemljišta i sagorijevanje fosilnih goriva. Ljudi su od početka industrijske revolucije svojim aktivnostima povećali koncentraciju CO 2 u atmosferi za više od trećine. Ovo predstavlja najvažniji, dugotrajni uticaj na klimatske promjene.

Metan CH 4 Metan je ugljovodonični gas koji nastaje posredstvom prirodnih procesa i ljudskim aktivnostima koje uključuju dekompoziciju otpada na deponijama, promjene u korišćenju zemljišta, poljoprivredne aktivnosti sa posebnim osvrtom na uzgajanje pirinča, stočarstvo koje uključuje i upravljanje đubrivom…Sa molekulske tačke gledišta metan je mnogo aktivniji gas od ugljen -dioksida ali je njegova koncetracija u atmosferi znatno niža.

Azot-suboksid N 2 O Azot-suboksid je moćan gas sa efektom staklene bašte i nastaje tokom kultivacije zemljišta naročito korišćenjem prirodnih i vještačkih đubriva i spaljivanjem biomase. Značajne količine ovog gasa nastaju tokom sagorijevanje fosilnih goriva kao i u procesima proizvodnje azotne kiseline.

Sintetički gasovi se emituju uglavnom iz procesa u kojima se oni koriste kao rashladni medijum. Njihova upotreba i proizvodnja je veoma dobro kontrolisana međunarodnim ugovorima.

Izvori emisija gasova sa efektom staklene bašte • Energetika (potrošnja svih vrsta fosilnih goriva uključujući i transport) : CO 2, N 2 O i manje količine CH 4 • Industrija i upotreba poizvoda: CO 2, N 2 O, sintetički gasovi (PFC tj. C 2 F 4 i CF 6, SF 6 ) i manje količine CH 4 • Poljoprivreda: CH 4 • Otpad: CH 4

Ponori emisija gasova sa efektom staklene bašte • Šume predstavljaju ponore GHG emisija, ali…

Globalni potencijal zagrijavanja- GWP values for 100 -year time horizon Industrial designation or common name Chemical formula Carbon dioxide CO 2 1 1 1 Methane CH 4 21 25 28 Nitrous oxide N 2 O 310 298 265 Second Assessment Report (SAR) Fourth Assessment Report (AR 4) Fifth Assessment Report (AR 5) • Svaki od GHG ima različiti kapacitet blokiranja odavanja infracrvenog zračenja sa površine Zemlje u atmosferu i dalje u kosmos. Na taj način Globalni potencijali zagrijavanja – GWP (Global Warming Potential) gasova su na neki način kao , , kurs” po kome se mijenjaju u određenu vrijednost CO 2 ekvivalenata kako bi se mogao sagledati njihov uticaj na klimatske promjene. • Definisanjem GWP za pojedinačne GHG bave se posebne radne grupe Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), a objavljuju ih u posebnim izvještajima Assessment Report. Poslednji objavljen je Fifth Assessment Report iz 2014. godine (AR 5). • Mnogi faktori utiču na reviziju GWP-a, uključujući nove procjene svakog GHG-a, efikasnosti njihovog zračenja kao i promjene u nivou njihovih koncetracija.

Nivoi GHG emisija na svjetskom nivou https: //community. powerbi. com/t 5/Data-Stories-Gallery/Climate-Change-is-Real/mp/348634

Karbonski otisak • Karbonski otisak se obično definiše kao ukupan iznos GHG emisija koje su produkovane direktnim ili indirektnim ljudskim aktivnostima u određenom vremenskom okviru izražen u CO 2 ekv (t). • Individualni karbonski otisak je suma svih CO 2 emisija koje su nastale personalnim aktivnostima u određenom vremenskom periodu koji je obično jedna godina. • Najbolji način da se izračuna karbonski otisak je proračun emisija CO 2 usljed sagorijevanja goriva i to na direktan ili indirektan način. http: //calculateco 2. me/en https: //www. carbonfootprint. com/calculator. aspx

Mitigacija ili ublažavanje negativnih efekata klimatskih promjena • Ublažavanje klimatskih promjena se odnosi na aktivnosti smanjenja ili sprečavanja dalje antropogene emisije gasova sa efektom staklene bašte. • Glavni cilj analize smanjenja emisija gasova s efektom staklene bašte jeste da se na nacionalnom nivou procijeni potencijal ublažavanja klimatskih promjena u skladu s ekonomskim razvojnim ciljevima. • Cilj se realizuje tako što se prepoznaju odgovarajuće mjere, praktični primjeri, projekti i/ili intervencije u svim sektorima smanjenja emisija GHG.

Mitigacija ili ublažavanje negativnih efekata klimatskih promjena Zaključuje da se smanjenje emisija GHG prvenstveno mora fokusirati na sektor Energetike i Industrije. Ostali sektori u kojima je moguće ograničiti i smanjiti GHG emisiju su: poljoprivreda i otpad.

Mjere ublažavanja u sektoru energetike Energetika- proizvodnja električne energije (može se dovesti u vezi sa nacionalnim okolnostima i u Crnoj Gori) • Feed-in tarifa za obnovljive izvore energije (predviđene podsticajne otkupne cijene po proizvedenom k. Wh iz (OIE- obnovljivi izvori energije)); • Programi za postizanje energetske efikasnosti; • Ciljevi za obnovljive izvore energije; • Podrška pojedinim tehnologijama obnovljive energije (npr. biomasa). Saobraćaj • Planiranje masovnih oblika prevoza; Oprezno osmišljavanje razvoja privrede uz željezničke koridore; • Povećanje kvaliteta javnog prevoza; Oprezno sagledavanje smanjenja subvencija/uvođenjem poreza na gorivo; • Poboljšanje putne infrastrukture za nemotorizovani saobraćaj; Poboljšanje standarda korišćenih goriva prema manjim emisijama CO 2; • Izmjenu cijena korišćenja puteva u cilju smanjenja zagađenja; Poboljšanje regulative o teretnim vozilima i kamionima kako bi se smanjila njihova emisija; • Poboljšanje upravljanja parkingom; Promocije eko-vožnje pomoću kampanja; Izgradnju biciklističkih staza.

Mjere ublažavanja u sektoru industrije • Programi poboljšanja efikasnosti (energetske i svake druge); • Podsticanje tehnoloških poboljšanja po sektorima kako bi se uvele nove tehnologije koje imaju manje emisije; • Rješavanje pitanja zaposlenih sa završenim radnim stažom i neefikasna postrojenja ili tehnologije; • Postupno ukidanje upotrebe HFC gasa za hlađenje, sektor klima-uređaja i pjene (hlađenje i izolacija), kao i uvođenje klimatskih prijateljskih alternativa HFC gasovima.

Mjere ublažavanja u sektoru građevinarstva • Građevinarski standardi (kojima se redovno povećava energetska efikasnost); • Kreditne linije za korišćenje održivih, energetski efikasnih tehnologija; • Programi podsticaja zamjene konvencionalnih kotlova sa solarnim grijačima vode; • Programi za označavanje i minimalne standarde energetske efikasnosti za kućne aparate; • Programi sertifikata za niskoenergetsku gradnju i niskoenergetske građevine; • Dodatni zahtjevi za energetsku efikasnost postojećih kredita/hipotekarnih stambenih programa za stanovanje

Mjere ublažavanja u sektoru poljoprivrede • Smanjivanje GHG emisija na farmi; • Poboljšanje upravljanja obradivim površinama; • Efikasnije upravljanje u stočarstvu; • Efikasnije korišćenje stajskog đubriva; • Povećanje sadržaja organskih supstanci; • Povećanje udjela organskih uzgojenih biljki; • Sanacije tresetišta i močvara korišćenih u poljoprivredne svrhe; • Povećanje efikasnosti poljoprivredne opreme i poslovanja; • Smanjenje potrošnje goriva; • Korišćenje alternativnih izvora energije; • Korišćenje biomase za energiju pri poljoprivrednoj obradi ili proizvodnji električne energije.

Mjere ublažavanja u sektoru šumarstva • Smanjenje emisija iz deforestacije i degradacije šuma; • Pošumljavanje; • Upravljanje degradiranim zemljištem/obnova zemljišta; • Poboljšano/održivo upravljanje šumama; • Očuvanje i konzervaciju šuma.

Mjere ublažavanja u sektoru otpada • Mogu se dovesti sa nacionalnim okolnostima u Crnoj Gori • Usaglasiti u što većoj mjeri zakonodavni okvir s EU propisima; • Implementirati zakonodavstvo; • Poboljšati svijest domaćinstava, malih i srednjih preduzeća, industrije • Povećati stopu recikliranja i kompostiranja; • Povećati upotrebu metana i proizvodnju energije iz otpada; • Smanjiti ilegalno odlaganje otpada.

https: //community. powerbi. com/t 5/Data-Stories-Gallery/Climate-Change-is. Real/m-p/348634

Pojedinačne male akcije se sabiraju u zajednički značajan doprinos Postaviti termostate uređaja za grijanje nekoliko stepeni niže nego što je uobičajeno Godišnja ušteda: aprox. 120 eur; 700 kg CO 2 Kupovati frižidere sa višim energetskim razredom: Godišnja ušteda: aprox. 80 eur; 350 kg CO 2 Vozi 16 km manje nedeljeno Godišnja ušteda: aprox. 200 eur; 250 kg CO 2 Prati veš na što nižim temperaturama Godišnja ušteda: aprox. 100 eur; 250 kg CO 2 Izolacija na vratima i prozorima Godišnja ušteda: aprox. 80 eur; 300 kg CO 2 Redukuj otpad reciklažom za 10% Godišnja ušteda: aprox. 600 kg CO 2

Razmisli • Koliko često ostavljamo upaljeno svijetlo u prostoriji u kojoj ne boraviš? Gašenje svijetla štedi energiju i novac. Što se više energije troši to se više rijeka kroti branama, sagorijeva se više fosilnih goriva što u konačnom dovodi do povećanja nivoa CO 2 u atmosferi i dalje negativnih efekata klimatskih promjena. • Koliko često pješačimo, vozimo biciklo ili koristimo javni prevoz do škole, a koliko često koristiš privatan automobil? Naše oslanjanje na automobile direktno utiče na povećanu potrošnju fosilnih goriva, a samim tim i na povećanje nivoa CO 2 u atmosferi. • Da li je praznoj limeci mjesto u kontejneru? Ne, mjesto joj je u reciklažnom centru gdje se tretira kao resurs ili sirovina, a ne kao otpad. • Ko od nas radje konzumira i priprema obroke od svježeg voća i povrća, a ko koristi smrznute i zapakovane proizvode? Smrznuto voće i povrće je poluprocesuirano što znači da je utrošak energije bio veći nego za proizvodnju svježeg. Uz to nutritivne vrijednosti i doprinos zdravlju idu u korist svježih proizvoda.

Razmisli • Koliko nas ujutro koristi fen i ostale male kućanske aparate? Potreba za korišćenjem energije je jako velika u jutarnji satima, tako da ograničena ili planirana upotreba malih kućanskih aparata može da doprinese uštedi. • Koliko nas kad ode u kupovinu nosi ceger za višekratnu upotrebu, a koliko kupi kesu iako će u nju da odloži svega nekoliko proizvoda? Upotreba cegera i smanjeno korišćenje plastičnih kesa doprinosi smanjenju otpada ali i direktnoj uštedi u potrošnji energiji za njihovu proizvodnju. • Koliko nam djece nosi užinu u za to posebno namijenjenim posudama? Upotreba plastične i papirne ambalaže zahtijeva energiju za njihovu proizvodnju, a u krajnjoj liniji završe kao otpad. • Koliko nas sve češće kupuje gotovu hranu koja je upakovana u plastičnoj i ambalaži od stiropora? Upotreba plastične i ambalaže od stiropora zahtijeva energiju za njihovu proizvodnju, a u krajnjoj liniji završe kao otpad.

Razmisli • Koliko nas radije koristi platnene maramice i kuhinjske krpe umjesto papirnih maramica i ubrusa? Papirni proizvodi se dobijaju iz celuloze drveta, što zahtijeva njihovu sistematsku sječu. Smanjenje površina pod šumama smanjuje se kapacitet ponora GHG emisija planete zemlje. • Koliko od nas je zamijenilo klasične sa kompaktnim fluoroscentnim sijalicama? Ovo je direktna mjere uštede energije i novca.

PITANJA? Pojedinačni doprinos svakog od nas je značajan u očuvanju planete Zemlje i njene klime.