FUNKCIONALNA SPOSOBNOST ENA DOC DR VLADIMIR ILI SPEC
FUNKCIONALNA SPOSOBNOST ŽENA DOC. DR VLADIMIR ILIĆ SPEC. SPORTSKE MEDICINE
UVOD • FIZIČKA RADNA SPOSOBNOST ORGANIZMA • Determinante FRS: 1. Endogeni faktor (genetski faktor) 2. Egzogeni faktori (antropometrija tela, zdravstveno stanje, trenažni status, nutritivni status, geografski položaj, psihološki faktor) • Pol je jedna od najvažnijih determinanti FRS, a razlike u funkcionalnim sposobnostima između muškaraca i žena proizilaze iz razlika u morfologiji organa i organskih sistema (Dopsaj i sar. , 2015; Kenney i sar. , 2015).
KARDIOVASKULARNI SISTEM (DECA I ADOLESCENTI) • Opservaciona studija Flaminga i saradnika (2011) u kojoj je analizirano 69 naučnih radova objavljenih u periodu između 1950. i 2009. godine
KARDIOVASKULARNI SISTEM • FS tokom mirovanja se ne razlikuje između dečaka i devojčica sve do perioda puberteta. Nakon puberteta, devojčice imaju veću frekvenciju srca od dečaka jer dolazi do značajnog povećanja ukupne mišićne mase, kao i mase i snage srčanog mišića (Flaming i sar. , 2011; Kenney i sar. , 2015). • Uticaj anaboličkih hormona • Testosteron dovodi do uvećanja leve komore i unapređivanja njegovih kontraktilnih svojstava (Hayward i sar. , 2011).
KARDIOVASKULARNI SISTEM • Sa povećanjem udarnog i minutnog volumena srca povećava se i kinetička energija ↑KP (Foster, 2008)
RESPIRATORNI SISTEM (DECA I ADOLESCENTI) • Opservaciona studija Flaminga i saradnika (2011) • Telesna alometrija, razvoj respiratorne muskulature i povećanje DV
MAKSIMALNA POTROŠNJA KISEONIKA (DECA I ADOLESCENTI) • Na vrednosti VO 2 max kod dece, pored fizioloških utiču i antropometrijske komponente koje se tokom rasta i razvoja menjaju. Tako apsolutne vrednosti VO 2 max prvenstveno zavise od telesne mase deteta, a manje od nivoa treniranosti. (Payne i Morrow, 1995) • Centralni i periferni ograničavajući faktori VO 2 max • Uticaj hormona
MIŠIĆI (DECA I ADOLESCENTI) • U periodu između prve godine i adolescencije, prečnik vlakana se skoro utrostručuje. • Povećanje ukupne telesne mišićne mase pri rastu dece događa se usled hipertrofije, a manjim delom zbog hiperplazije. (Round i sar. , 1999) • IGF-1; anabolički hormoni
KARDIOVASKULARNI SISTEM (ODRASLI) • Vrednosti srčane frekvencije u mirovanju kod odraslih žena su veće za 5 do 10 otkucaja u minuti • Maksimalna srčana frekvencija među polovima istih godina je identična, s tim da žene imaju za 40% manji udarni volumen srca (Proctor i sar. , 1998) • Mirovni minutni volumen srca između polova se neznatno razlikuje (iznosi 4 -5 litara/min) • Maksimalni minutni volumen je za 20% manji kod žena i iznosi oko 18 litara u minuti. • Prosečna zapremina srca kod žena iznosi 70 -80% zapremine muškarca (Hayward i sar. , 2001). • Žene imaju i manje vrednosti krvnog pritiska u mirovanju i tokom fizičkog rada (Ogawa i sar. , 1992).
RESPIRATORNI SISTEM (ODRASLI) • Prosečne vrednosti statičkih plućnih volumena i kapaciteta su za 20 do 40% manje kod žena. Ove razlike su posledica anatomskih karakteristika grudnog koša i jačine respiratorne muskulature. • MVP kod žena 80 do 120 l/min, dok je kod muškaraca u opsegu između 140 i 180 l/min (Harms, 2006).
MAKSIMALNA POTROŠNJA KISEONIKA (ODRASLI) • Maksimalni utrošak kiseonika kod žena manji je za 15 do 30% u odnosu na muškarce (Skinner i sar. , 2003), čak i kod utreniranih žena vrednosti VO 2 max su niže za 10 -20% (Ogawa i sar. , 1992). • Aerobna moć kod fizički aktivnih žena može biti veća za čak 40% u odnosu na sedenterne muškarce istih godina (Maldonado-Martin i sar. , 2004) • Veličina srca, UV, MVS, eritrocita, konc. Hgb, krvi. . . broj zapremina 60. 0 50. 0 40. 0 VO 2 max (ml/kg/min) 30. 0 Muškarci Žene 20. 0 10. 0 0 10 20 30 40 50 60 70 80 Godine života
MIŠIĆI (ODRASLI) TIP VLAKNA MUŠKARCI (%) ŽENE (%) I 58 50 IIa 28 34 IIb 14 14 IIc 5 3 • Generalno, ukupna mišićna snaga žena iznosi 64% ukupne snage muškarca; pri čemu je snaga gornjih ekstremiteta 56%, a donjih 72% mišićne snage muškarca (Janssen i sar. , 2000). • Mišićna snaga primarno zavisi od fiziološkog preseka mišića i ona se prilikom relativizacije po cm 2 površine mišića ne razlikuje među polovima.
HVALA NA PAŽNJI
- Slides: 13