FRANCUSKA O FRANCUSKOJ Povrina 547 030 km n

FRANCUSKA

O FRANCUSKOJ Površina: 547 030 km² n Stanovnika: 62 015 826 n Gustoća naseljenosti: 113, 1 km² n Glavni grad: Pariz n

Francuska Republika je država u zapadnoj Europi. Graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. n Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije. n

n n Francuska leži između dva vrlo prometna mora. Sredozemnoga mora i Atlantskog oceana Istodobno je i kontinentska zemlja naslonjena na Srednju Europu i s njome dobro povezana Francuska ima vrlo povoljan položaj i prirodna gogastva kao što su plodno tlo, vode i rudno bogastvo, šume te je rano industrijalizirana i uključena u kolonijalnu podjelu svijeta. Ubraja se među gospodarski vodećim zemljama svijeta.

PRIRODNA OBILJEŽJA U reljefu Francuske se izdvajaju tri glavne cjeline: n Stara gromadna gorja zauzimaju središnji i sjeveroistočni dio Francuske. n Glavna stara gromadna gorja: Središnji masiv, Vogeze i Ardene n

n n Mlade ulančane planine pružaju se na jugoistoku i jugozapadu Francuske To su: Pireneji, Jura i Alpe. Zavale i priobalne ravnice one čine velik udio Francuske, zauzimaju čak 60%. Pariška zavala, na zapadu nizinski kraj oko rijeke Loire, na jugozapadu oko rijeke Garonne i između Središnjeg masiva i Alpa dolina rijeke Rhone.

n n Klima je pretežno umjereno topla, maritimnija u djelovima pod utjecajem Atlantskog oceana, a prema istoku i u djelovima Središnjega masiva kontinentalnija U visokim planinama zadržava se snjeg, na najvišim planinama i stalno. Sredozemna klima je ograničena na uži pojas, a nešto dalje u unutrašnjost utjecaji Sredozemnoga mora prodiru dolinom Rhone. Rijeke koje se ulijevaju u Atlantik bogate su vodom, a na estuarijima najvećih rijeka razvile su se velike luke.

RAZNOLIKO I RAZVIJENO GOSPODARSTVO n n n Francuska je vodeća europska zemlja u poljoprivrednoj proizvodnji Velik je proizvođač žitarica, krumpira, voća i šećerne repe. Osobito je razvijeno vinogradarstvo i vinarstvo, najviše u pakrajinama Champagne [Šampanj] i Bourgogne [Burgonj], te u francuskom poranju i u okolici Bordeauxa [Bordo]

n n n Stočarstvo je važno u krajevima uz Atlantski ocean, a posebno u pokrajini Picardie [Pikard] Francuska je poznata po sirevima i po drugim mliječnim proizvodima, poznata je i po mesnim prerađevinama, alkoholnom pića, posebice vinu. Rudarstvo u Francuskoj više nema značenje kakvo je imala tijekom industrijske revolucije, neko samo za iskorištavanje nemetala.

Francuska je veliki proizvođač i potrošač električne energije. S obzirom na nedostatak ugljena, nafte i zemnog plina, važna je hidroenergija. n Zanimljivo je da ja Francuskana ušću rijeke Ranceizgradila plimoelektranu, tj. elektranu koja pokreće morske mijene. n

n n n Francuska industrija ističe se raznolikošću, opsegom i kvalitetom. Među važnijima su automobilska, zrakoplovna i svemirska industrija, zatim kemijska, strojarska, elektrotehnička, elektronička, prehrambena i tekstilna industrija. Francuska je poznata po proizvodnji luksuzne robe: nakita, satova, parfema, stakla, odjeće i porculana.

Preduvjet ali i posljedica visoke razvijenosti jest dobro razvijen promet. n Ističe se mreža brzih pruga po kojima se voze tzv. TGV vlakovi brži od 200 km/h kojima se povezuju najveći gradovi. n Duga je više od 1200 km i nastavlja se graditi. n

n n Razvijena i raznolika industrija potaknula je snažnu međunarodnu trgovinu prema kojoj je Francuska u svjetskome vrhu. Osim od trgovine i burzovnih poslova te bankarstva, osiguranja i telekomunikacija, znatan prihod ostvaruje od turizma. Francusku posjeti oko 75 milijuna turista na godinu po čemu je vodeća zemlja svijeta. Po posječenosti se izdvajaju Pariz, Azurna obala, Alpe i Lourdes.

PARIZ Stanovnika: 2 177 528 n Pariz je glavni grad Francuske. n On je političko, ali i kulturno, gospodarsko, prometno i turističko središte zemlje. n Koncentracija stanovništva i gospodarstva u Parizu i Pariškoj zavali traje dulje vrijeme i prepoznata je kao opterećenje. n

n n Radi decentralizacije(zajednički naziv za niz mjera kojim se nastoji spriječiti pretjerana koncentracija stanovništva i gospodarstva) i ravnomjernijega regionalnoga razvoja u različitim djelovima Francuske određeno je osam gradova čiji se razvoj planski potiče kao protuteža Parizu. To su: Bordeaux[Bordo], Lille[Lil], Lyon, Marseille[Marsej], Nancy[Nansi], Nantes[Nant], Strasbourg[Strasbur] i Toulouse[Tuluz].