Fizika i hemijska svojstva mleka dr Vera Kati
- Slides: 87
Fizička i hemijska svojstva mleka dr Vera Katić, redovni profesor
Organoleptičke osobine (senzorna svojstva) q Boja q Miris q Ukus q Konzistencija
Sastojci mleka se nalaze u različitom stepenu disperznosti: q Laktoza molekularno dispergovana (veličina čestice do 1 nm) q Mineralne soli q Belančevine q Mlečna mast jednim delom molekularno dispergovane (veličina čestica do 1 nm) u vidu koloida (veličina čestice za belančevine mlečnog seruma 5 -15 nm, a za kazin 100 -200 nm) u vidu suspenzije ili emulzije
Kiselost q Prirodna kiselost q Stečena kiselost q Aktivna kiselost p. H q Titraciona kiselost iskazuje se u: q q q Stepenima Soxhlet-Henkela (°SH) Thörnera (°T) Dornica (°D) 1 °SH=2, 5 °T 1 °SH=2, 25 °D
Kiselost q Ukupna kiselost svežeg mleka q q 6, 6 -6, 8 °SH Prirodna kiselost mleka zavisi od: q q Pravilnik o kvalitetu sirovog mleka 6, 4 -7, 2 °SH sadržaja kazeina, primarnih i sekundarnih fosfata i citrata, CO 2. Aktivna kiselost 6, 5 -6, 7
Gustina mleka m D= V D= 1, 030 (1, 028 do 1, 035)
Površinski napon q q Površinski napon je rad potreban da se površina neke tečnosti poveća za 1 cm 2. Izražava se u J/m 2 P
Površinski napon mleka q Na površinski napon mleka utiču: q q q 4, 9· 10 -2 J/m 2 Proteini, Lecitin, slobodne masne kiseline. q Površinski napon punomasnog mleka 4, 67· 10 -2 J/m 2 q Površinski napon obranog mleka 5, 1· 10 -2 J/m 2
Površinski napon mleka q Homogenizacija q Povišenje temperature mleka q Površinske pojave: povećava površinski napon snižava površinski napon q stvaranje pene, q obrazovanje adsorpcionog sloja masnih kapljica, q stvaranje skrame.
Oksidoredukcioni potencijal q Oksidoredukcioni potencijal mleka zavisi od: q termičke obrade, q koncentracije O 2 q jona metala (Cu 2+) q svetlosti. +0, 2 do+0, 3 V
Oksidoredukcioni potencijal q Oksidoredukcioni potencijal mleka zavisi od: q aktivnosti oksidoreduktaza mikroorganizama, q askorbinske kiseline, q tokoferola, q laktoflavina, q cistina.
Viskoznost q Otpor tečnosti proticanju ili isticanju. q Viskoznost mleka q Viskoznost zavisi od: 1, 80· 103 Pa ·s (1, 30 do 2, 20 · 103 Pa·s) q Belančevina (količina, disperznost i hidratisanost) q Mlečne masti (masa, disperznost, agregatno stanje).
Osmotski pritisak q Osmotski pritisak zavisi od: q Veličine i količine molekula i jona u mleku. q Osmotski pritisak mleka 0, 67 Kpa
Tačka mržnjenja q Tačka mržnjenja mleka -0, 55°C (-0, 525 do -0, 565) q Pravilnik (Sl. glasnik 21/09) -0, 520 °C q Direktiva EEC 92/46 -0, 520 °C q Povećanje tačke mržnjenja srazmerno količini dodate vode u mleko.
Električna provodljivost q Električna provodljivost je obrnuto proporcionalna otporu koji mleko pruža električnom toku. q Električna provodljivost zavisi od: q disosovanih soli u mleku. q Električna provodljivost se povećava: 0, 0040 do 0, 0050 -1 q Pri povećanju sadržaja hlorida. q Dodavanju neutrališućih soli u mleku.
Koeficijent prelamanja svetlosti (Refrakcija) q Koeficijent refrakcije predstavlja odnos sinusa upadnog ugla i ugla prelamanja. q Na indeks refrakcije utiču: q sadržaj laktoze q sadržaj mineralnih materija.
Koeficijent prelamanja svetlosti (Refrakcija) q Indeks refrakcije mleka 1, 3470 do 1, 3615 q Stepen refrakcije mleka 39(38 -42) pri 17, 5°C (39 -R)· 100 % dodate vode= 24
Mleko različitih vrsta sisara
Mleko sisara q Kazeinska mleka više od 75% kazeina q Albuminska mleka manje od 65% kazeina
Prosečan sastav mleka različitih vrsta sisara (%) Vrsta sisara Suva materija Mast Proteini Kazein Laktalb. Laktogl. Laktoza Pepeo Žena Krava Koza Ovca Bivolica Kobila Svinja Zebu Lama Kamila Jak Irvas 12, 5 12, 75 13, 9 18, 5 17, 6 10, 5 19 15, 77 13, 45 12, 4 18, 4 35, 7 3, 8 4, 4 7, 2 7, 7 1, 6 6, 9 6, 47 3, 15 4, 0 7, 8 19, 7 2, 1 3, 5 4, 10 5, 7 4, 1 1, 90 6, 2 4, 47 3, 90 3, 7 5, 0 10, 9 2, 8 3, 30 4, 5 3, 5 1, 30 3, 00 8, 70 0, 5 0, 60 1, 16 0, 98 0, 53 0, 90 2, 20 6, 4 4, 8 4, 40 4, 3 4, 8 6, 40 4, 3 3, 94 5, 60 4, 8 5, 0 3, 6 0, 30 0, 65 0, 80 0, 9 0, 72 0, 34 1, 10 0, 80 0, 70 1, 40
Prosečan sastav mleka različitih vrsta sisara (% (Tabela R. G. Jensen. Acad. Press, 1995. dopunjena Robert D. Bremel, University Wisconsin) Vrsta sisara Suva materija Mast Proteini Laktoza Pepeo Antilopa Magarica Polarni medved Bizon Bibolica Kamila Mačka Srna Ženka psa Delfin Slonica 25, 2 10, 2 42, 9 13, 2 21, 5 14, 4 24, 4 34, 1 20, 7 30, 4 26, 9 1, 3 1, 2 31 1, 7 10, 4 4, 9 10, 9 19, 7 8, 3 14, 1 15, 1 6, 9 1, 7 10, 2 4, 8 5, 9 3, 7 11, 1 10, 4 9, 5 10, 4 4, 9 4 6, 9 0, 5 5, 7 4, 3 5, 1 3, 4 2, 6 3, 7 5, 9 3, 4 1, 30 0, 45 1, 20 0, 96 0, 8 0, 7 -1, 4 1, 2 0, 76
Prosečan sastav mleka različitih vrsta sisara (%) (Tabela R. G. Jensen. Acad. Press, 1995. dopunjena Robert D. Bremel, University Wisconsin) Vrsta sisara Suva materija Mast Proteini Laktoza Pepeo Zamorac Kengur Kanadska kuna Majmun Oposum Svinja Kunić Pacov Irvas Foka Kit 15, 8 9, 5 22, 6 14, 5 24, 5 19, 9 26, 4 31, 7 36, 7 67, 7 51, 2 3, 9 2, 1 8 3, 9 6, 1 8, 2 12, 2 14, 8 22, 5 53, 2 34, 8 8, 1 6, 2 7 2, 1 9, 2 5, 8 10, 4 11, 3 10, 3 11, 2 13, 6 3 Tragovi 6, 9 5, 9 3, 2 4, 8 1, 8 2, 9 2, 5 2, 6 1, 8 0, 82 1, 2 0, 7 2, 6 1, 6 0, 63 2 1, 5 1, 4 0, 7 1, 6
Prosečan sastav ovčijeg mleka Sastojci Sadržaj (%) Voda Suva materija Mast Suva materija bez masti Proteini Kazein Laktalbumin i laktoglobulin Laktoza Pepeo 80, 50 19, 50 7, 20 12, 30 5, 70 4, 50 0, 98 4, 30 0, 90
Ovčije mleko q Stepen kiselosti 8 do 12°SH q p. H 6, 5 - 6, 8 q Tačka mržnjenja -0, 560 °C q Gustina 1, 034 - 1, 042
Ovčije mleko q Dužina laktacije 5 do 7 meseci q Prinos po laktaciji 30 -60 litara max. 1000 litara
Uporedni prikaz fizičko-hemijskih osobina kravljeg i ovčijeg mleka Osobine Kravlje mleko Ovčije mleko Gustina 1. 0231 - 1, 0398 1, 0347 - 1, 0384 Viskoznost (Pa·s) 2 x 103 2, 86 - 3, 93 x 103 Površinski napon (J/m-2) 4, 23 – 5, 21 4, 494 – 4, 87 Indeks refrakcije (nd 20) 1, 3344 – 1, 3485 1, 3492 – 1, 3497 Elektroprovodljivost (Ω-1) 0, 0040 – 0, 0055 0, 0038 Tačka mržnjenja -0, 530 - 0, 570 ˚C -0, 570 ˚C p. H 6, 65 – 6, 71 6, 51 -6, 85 Mlečna kiselina (%) 0, 15 – 0, 18 0, 22 -0, 25
Prosečan sastav kozijeg mleka Sastojci Sadržaj (%) Voda Suva materija Mast Suva materija bez masti Proteini Laktoza Pepeo 87, 25 12, 75 3, 80 9, 55 3, 50 4, 80 0, 65
Kozije mleko q Stepen kiselosti 6, 5 do 8°SH q p. H 6, 5 - 6, 8 q Tačka mržnjenja -0, 540 °C q Gustina 1, 024 - 1, 040
Prosečan sastav mleka različitih rasa koza Zemlja Rasa Suva materija (%) Mast (%) Ukupni proteini (%) Kazein (%) Laktoza Pepeo (%) Velika Britanija Britanska Sanska 11, 6 3, 48 2, 61 2, 3 4, 3 0, 80 Velika Britanija Nubijska - 4, 94 3, 60 - 4, 51 - Francuska Alpska - 3, 38 3, 08 2, 33 - - Grčka Capra priska 14, 8 5, 63 3, 77 3, 05 4, 76 0, 73 Španija Murciano. Granadina - - 4, 09 3, 21 - - Italija Sardinijska - 5, 1 3, 9 - - 0, 71
Kozije mleko q Dužina laktacije 6 do 9 meseci q Prinos po laktaciji 60 -600 litara max. 2700 litara
Uporedni prikaz sadržaja masnih kiselina u kozijem, kravljem i ovčijem mleku Masne kiseline Fatty acid Kozije mleko Goat (%) Kravlje Cow (%) mleko Ovčije Sheep (%) mleko C 4: 0 (Butyric) 2. 6 3. 3 4. 0 C 6: 0 (Caproic) 2. 9 1. 6 2. 6 C 8: 0 (Caprylic) 2. 7 1. 3 2. 5 C 10: 0 (Capric) 8. 4 3. 0 7. 5 C 12: 0 (Lauric) 3. 3 3. 1 3. 7 C 14: 0 (Myristic) 10. 3 9. 5 11. 9 C 16: 0 (Palmitic) 24. 6 26. 5 25. 2 2. 3 2. 2 C 18: 0 (Stearic) 12. 5 14. 6 12. 6 C 18: 1 (Oleic) 28. 5 29. 8 20. 0 2. 2 2. 5 2. 1 C 16: 1 (Palmitoleic) C 18: 2 (Linoleic)
Prosečan sastav mleka bivolice Sastojci Sadržaj (%) Voda Suva materija Mast Suva materija bez masti Proteini Kazein Laktalbumin i laktoglobulin Laktoza Pepeo 83, 40 17, 60 7, 70 9, 90 4, 10 3, 50 0, 53 4, 80 0, 72
Mleko bivolice q Stepen kiselosti 7, 2 do 8, 9°SH q Tačka mržnjenja -0, 535 (-0, 532 do -0, 544) q Gustina 1, 033 (1, 030 -1, 038) q p. H 6, 8 -6, 9 q Dužina laktacije 305 dana q Prinos po laktaciji 760 -4000 lit.
Uporedni prikaz sastava mleka krava, koza, ovaca i bivolica u 100 g Sastojci Jedi nica Kravlje Kozije Ovčije Voda g 87. 8 88. 9 83. 0 81. 1 Proteini g 3. 2 3. 1 5. 4 4. 5 Mast g 3. 9 3. 5 6. 0 8. 0 Ugljeni hidrati g 4. 8 4. 4 5. 1 4. 9 Energija kcal 66 60 95 110 Energija k. J 275 253 396 463 Laktoza g 4. 8 4. 4 5. 1 4. 9 Holesterol mg 14 10 11 8 Kalcijum mg 120 100 170 195 Zasićene masne kiseline g 2. 4 2. 3 3. 8 4. 2 Mononezasićene masne kiseline g 1. 1 0. 8 1. 5 1. 7 Polinezasićene masne kiseline 0. 1 0. 3 0. 2 g Bivoličino
Kobilje mleko Sastojci Voda Suva materija Mast Suva materija bez masti Proteini Kazein Belančevine mlečnog seruma Laktoza Pepeo Sadržaj (%) 88 12 1, 9 -3, 50 11, 1 -8, 50 1, 6 -2, 2 1, 0 -1, 2 0, 5 -1 5, 8 -7 0, 2 -0, 4
Kobilje mleko q Stepen kiselosti 2, 4 -3, 0 °SH q Gustina 1, 030 - 1, 033 q p. H 7, 0 -7, 4 q Period muže 100 -150 dana q Prinos po laktaciji 2000 -3500 lit.
Mleko magarice q p. H 7, 72 q Period muže 5 -7 meseci q Dnevno 0, 340 -0, 512 lit max. 1, 85 lit
Uporedni prikaz p. H i sastava albuminskog i kazeinskog mleka Karakteristike Magarica Kobila Žena Krava p. H 7 -7, 2 7, 18 7 -7, 5 6, 6 -6, 8 Proteini g/100 g 1, 5 -1, 8 1, 5 -2, 8 0, 9 -1, 7 3, 1 -3, 8 Mast g/100 g 0, 3 -1, 8 0, 5 -2, 0 3, 5 -4, 0 3, 5 -3, 9 Laktoza g/100 g 5, 8 -7, 4 5, 8 -7, 0 6, 3 -7, 0 4, 7 -4, 9 Suva materija g/100 g 8, 8 -11, 7 9, 3 -11, 6 11, 7 -12, 9 12, 5 -13 KN* g/100 g 0, 64 -1, 03 0, 94 -1, 2 0, 32 -0, 42 2, 46 -2, 80 Proteini surutke g/100 g 0, 49 -0, 80 0, 74 -0, 91 0, 68 -0, 83 0, 55 -0, 77 NPN**g/100 g 0, 18 -0, 41 0, 17 -0, 45 0, 26 -0, 32 0, 1 -0, 19 KN* (%) 47, 28 50 26, 06 77, 23 Proteini surutke (%) 36, 96 38, 79 53, 52 17, 54 NPN** (%) 15, 76 11, 21 20, 42 5, 23 KN*- azot iz kazeina; **NPN- neproteiski azot
Prosečan sastav mleka žene Sastojci Sadržaj (%) Voda Suva materija Mast Suva materija bez masti Proteini Kazein Laktalbumin i laktoglobulin Laktoza Pepeo 87, 70 12, 30 3, 70 8, 60 1, 35 0, 85 0, 50 7, 00 0, 25
Uporedni pikaz sastava mleka različitih vrsta sisara Parametri Mleko žene Suva materija (%) 11. 5 -13. 9 Kravlje mleko Ovčije mleko Kozije mleko Mleko jaka 10. 5 -14. 3 17. 4 -18. 9 11. 9 -14. 0 16. 8 -19. 6 Mast (%) 3. 7 -4. 6 2. 8 -4. 8 6. 0 -7. 5 4. 1 -4. 5 6. 5 -7. 8 Albumini i glo. (%) 0. 8 -1. 7 0. 3 -0. 8 0. 9 -1. 1 0. 4 -1. 0 0. 6 -1. 9 Kazein (%) 0. 4 2. 5 -3. 6 4. 3 -4. 6 2. 5 -3. 3 5. 0 -5. 8 Laktoza (%) 6. 4 -7. 0 4. 2 -5. 0 4. 3 -4. 8 4. 1 -4. 4 4. 6 -5. 3 0. 2 0. 7 -0. 9 0. 8 0. 9 Kalcijum (mg/l) 1360 2030 Natrijum (mg/l) 460 360 Vit. A (mg/l) 0. 3 0. 5 Vit. E (mg/l) 7 15. 8 Vit. C (mg/l) 22 40. 0 73 113 77 114 Pepeo (%) Kcal/100 g 73
Sastav mleka različitih vrsta sisara (Claeys i sar. Mleko Suva Proteini Kazein/ Mast Laktoza Pepeo Energ. 2014) poreklom materija (g/L) pro. ser. (g/L) (k. J/L) od: (g/L) Žene 107 -129 9 -19 0, 4 -0, 5 21 -40 63 -70 2 -3 2843 Kobile 93 -116 14 -32 1, 1 3 -42 56 -72 3 -5 2050 Magarice 88 -117 14 -20 1, 28 3 -18 58 -74 3 -5 1803 Krave 118 -113 30 -39 4, 7 33 -54 44 -56 7 -8 2, 843 Ovce 181 -200 45 -70 3, 1 50 -90 41 -59 8 -10 4. 439 Koze 119 -163 30 -52 3, 5 30 -72 32 -50 7 -9 2. 289 Bivolice 157 -172 27 -47 4, 6 53 -90 32 -49 8 -9 4779 Kamile 119 -150 24 -42 2, 7 -3, 2 20 -60 35 -51 6, 9 -9 3286 Lame 131 34 -43 3, 1 27 -47 59 -65 5 -9 3358 Jaka 135 -184 42 -59 4, 5 53 -95 33 -62 4 -10 4295 Irvasa 201 -271 75 -130 4 -5 102 -215 12 -47 12 -27 8436
Somatske ćelije
Somatske ćelije q Poreklom iz mlečne žlezde: q ćelije pločastog eptela q ćelije žlezdanog epitela bez seketorne funkcije. q ćelije žlezdanog epitela sa sekretornom funkcijom.
14 4 5. Presek kroz alveolu 4. Alveola . 6 Ćelije alveola 7. Čelije žlezdanog epitela sa sekretorn. funkc. 10 i 12. Korpaste (mioepitelne) ćelije 11. Masne kuglice
Epitelne ćelije Epitelna ćelija 10 -14 μm Jedro je okruglo. Citoplazma se slabo boji
Somatske ćelije q Poreklom iz krvi: q Eritrociti q Leukociti n n n Granulociti Limfociti Monociti
Eritrociti
Mononuklearni leukociti Makrofag 8 -30 μm Odnos između citoplazme/jedra je veliki. Fagocitoza, prezentacija antigena, sekrecija hemoatraktanata Limfocit 5 -10 μm Odnos između citoplazme/jedra je mali. Jedro se intenzivno boji. T helper, T supresor, B ćelije
Polimorfonuklearni leukociti PMN (polimorfonuklearni leukocit) 10 -14 μm 90% akutni mastitis 60% hronični. Odnos između citoplazme/ jedre je mali. Fagocitoza. Prva linija odbrane od mastitisa.
Polimorfonuklearni leukociti i fagocitoza
Polimorfonuklearni leukociti i S. agalactiae
Somatske ćelije q Druge forme ćelija: q Pseudopolimorfni granulociti, q Langhansove ćelije, q Nisenove kugle.
Lipofagi
Ćelije u mleku zdravih krava
Ćelije u mleku iz obolelog vimena
Somatske ćelije u mleku iz obolelog vimena
Broj somatskih ćelija u mleku q U mleku zdravih krava q 70. 000 – 90. 000 /ml Granična vrednost 500. 000/ml q Granična vrednost u zbirnom mleku: q Pravilnik (S. glasnik RS 21/2009) 400. 000/ml q Regulativa (EC) 853/2004 400. 000/ml
Faktori koji utiču na sadržaj somatskih ćelija u mleku q Mastitis q Patogeni mikroorganizmi q Toksini q Oštećenje tkiva
Faktori koji utiču na sadržaj somatskih ćelija u mleku q Fiziološko/farmakološki faktori q Stadijum laktacije q Rasa q Veterinarski lekovi
Faktori koji utiču na sadržaj somatskih ćelija u mleku q Stres q Promena hraniva i načina ishrane. q Transport. q Uslovi držanja, način muže itd.
Sadržaj laktoze u odnosu na broj ćelija 100% n=76 98, 87 300 -500 n=58 n=34 96, 77 95, 65 100% 87, 69 500 -1000 -5000 >5000 Broj ćelija u 103/ml
Odnos između broja ćelija i sadržaja hlorida n=8 n=76 n=58 n=34 100% 103, 89 300 -500 110, 93 114, 42 500 -1000 -5000 133, 13 >5000 Broj ćelija u 103/ml
Sadržaj natrijuma u odnosu na broj ćelija n=34 n=58 n=76 100% 106, 82 300 -500 122, 30 135, 63 187, 07 500 -1000 -5000 >5000 Broj ćelija u 103/ml
Sadržaj kalijuma u odnosu na broj ćelija 100% n=76 99, 64 300 -500 n=58 n=34 n=8 96, 33 94, 26 87, 86 100% 500 -1000 -5000 >5000 Broj ćelija u 103/ml
Sadržaj proteina surutke u odnosu na broja ćelija n=8 n=76 n=58 n=34 100% 99, 86 300 -500 104, 44 111, 75 146, 55 500 -1000 -5000 >5000 Broj ćelija u 103/ml
Broj somatskih ćelija u mleku i vreme sirenja n=7 n=56 n=47 n=28 100% 100, 15 300 -500 100, 25 113, 64 144, 44 500 -1000 -5000 >5000 Broj ćelija u 103/ml
Osobine i mane mleka
Osobine mleka q Boja mleka bela sa žućkastom nijansom q Ukus mleka slatko slan bez primesa gorkog ili kiselog ukusa. q Miris mleka q Konzistencija mleka karakterističan za vrstu životinja od koje potiče. ujednačeno tečna.
Mane mleka q Promena boje mleka-primarno q Crvena boja n Prisustvo krvi u mleku. n Posledica ishrane hranom za životinje koja sadrži: q Prosinac, q Oštricu, q Mislinicu, q Vežljiku, q Zukvu, q Rastavić i, q Ljutić.
Mane mleka q Promena boje sekundarno: q Crvena boja nastaje pri razmnožavanju: q Brevibacterim eritrogenes q Serratia marcescens q Kocuria rosea (Micrococcus roseus) q Kvasaca i plesni.
Promena boje q Žuta boja n Prisustvo kolostruma n Unošenje većih količina karotina hranom za životinje koja sadrži: q q q Žalfiju, Šafranin, Kukuruz, Broćac i, Neven.
Promena boje q Žuta boja nastaje kod bolesti kao što su: q piroplazmoza, q slinavka i šap, q antraks, q ikterus, q plućna zaraza, q mastitis i, q leptospiroza. q Kod davanja lekova: q akridinske boje i, q Tetraciklini.
Promena boje sekundarno q Žuta boja nastaje pri razmnožavanju: q Pseudomonas synxanata, q Pseudomonas fluorescens, q Micobacterium flavum, q Kocuria varians (Sarcina lutea), q Sarcina aurantiaca, q Sarcina flava, q Kvasaca i plesni.
Promena boje sekundarno q Promena boje u žuto i rozikasto: q q Dodavanje konzervanasa. Plava boja nastaje pri razmnožavanju: q Pseudomonas indigonaceum
Promena boje q Plava boja n Kod ishrane hranom za životinje koja sadrži: q q q q nezaboravak, vodoljub, srčak, lokvanj, volovski jezik, ptičije gnezdo i, heljdu.
Promena boje q Smeđa boja q Dugotrajno krvarenje iz vimena (promena boje tokom stajanja mleka).
Promena ukusa i mirisa q Gorko mleko n Fiziološki: q estrus i, q kraj laktacije. n Pri ishrani: q plesnivom hranom, q prokislim treberom, q užeglim uljanim pogačama i, q trulom repom.
Gorak ukus q Kod oboljenja kao što su: q q q ovarijalne ciste prolapsus vagine piroplazmoza oboljenja jetre oboljenja digestivnog trakta mastitis
Promena ukusa q Pri ishrani biljkama kao što su: q q q q vratić, povratić, božije oko, prolevak, rotkva, uljana repica, grahorica, stočna repa, ugarnjača, kupus, repa, repica, slačica, žablji bosiljak i, prstenak.
Promena ukusa primarno q Slano mleko n Fiziološki q n Na kraju laktacije. Kod oboljenja q Subklinički mastitisi.
Promena ukusa primarno q Ukus na senf n Pri ishrani hranom za životinje koja sadrži: q q q Slačicu, Krastovnik, Ugas, Potočarka. Ukus na ribu q Posledica prelaska betaina i trimetilamina u mleko.
Promena ukusa sekundarno q Ukus na slad (malt) q q Streptococcus lactis var. maltigenes Sapunjav ukus q Pseudomonas fluorescens
Promena mirisa q Miris na aceton q q Miris na trulež q q Pri acetonuriji Razmnožavanje koliformnih mikroorganizama Miris na trulo voće q Razmnožavanje psihrotrofnih mikroorganizama
Promena konzistencije mleka primarno q Sluzavost i tegljivost mleka q Pri oboljenjima kao što su: q septikemija, q slinavka i šap, q plućna zaraza, q oboljenja organa za varenje, q mastitisi.
Promena konzistencije mleka primarno q Zgrušavanje mleka nastaje pri zastoju mleka. q Vodenasto mleko nastaje pri oboljenjima: q q mastitis i, q tuberkuloza. Vodenasto mleko nastaje pri ishrani: q treberom, q repinim lišćem, q džibrom i, q većom količinom stočne repe.
Promena konzistencije mleka sekundarno q Razmnožavanje bakterija mlečne kiseline. q Razmnožavanje proteolitičkih mikroorganizama. q Razmnožavanje koliformnih mikroorganizama.
- Sumpor periodni sistem
- Hemijska svojstva masti i ulja
- Hemijska svojstva primeri
- Agregatno stanje karboksilnih kiselina
- Tehnologija mleka
- Sinerezis
- Sterilizacija mleka
- Kazein u mleku
- Fermentisani proizvodi od mleka
- Egalizace mléka
- Hemijska vlakna
- Hemijska termodinamika
- Teska hemijska industrija
- Hemijska tehnologija
- Tablica elemenata
- Kalijum heksa cijano ferat
- Hemijska kinetika
- Graf endotermne reakcije
- Ardhakati chakrasana
- Berklik madde nedir
- Ali parlayıcı
- Kati ranta
- Kati liik
- Thoracic cavity labeled
- Katı yaklaşım araçları
- Sıvı sıvı çözelti örnekleri
- Metrenin askatları
- Kayganlık özelliği az olan madde
- 15 75 90 üçgeni kenarları
- Evsel katı atık düzenli depolama tesisinde depolanabilir
- Kati yrttiaho
- Ristumisbarjäär
- Yarı katı farmasötik şekiller
- Kati mori london marathon
- Kati juva
- Az9095 nedir
- Atık türleri nelerdir
- Kati madisson
- Buharlaşma ısısı birimi
- Sıvı maddenin soğutularak katı hale geçmesi
- 60 ve 80 in ebobu
- Kati kettunen
- Kare piramidin hacmi
- Dragana kati
- Kati djamel eddine
- Finnish schools on the move
- Evsel katı atık düzenli depolama tesisinde depolanabilir
- Bir maddenin birim hacimdeki kütlesine ne denir
- Katı atık nedir
- Hetero ototrof
- Ilaçların sıvı farmasötik şekilleri
- Sıvı maddenin soğutularak katı hale geçmesi
- De nedir
- Eksiği deyince hangi işlem yapılır
- Svlar
- Işaretli katı faz yöntemleri
- Tepkime derecesi
- Kati jalkanen
- Evsel katı atık düzenli depolama tesisinde depolanabilir
- Predmeti od gume
- Sinus ^-1
- Kemijske promjene i svojstva tvari 8 razred
- Termicki koeficijent linearnog sirenja
- Metil benzena
- Fizicka svojstva fosfora
- Svojstva gume
- Boja morske vode
- Svojstva kiselina
- Zajednička svojstva metala
- Svojstva materijala 2 razred
- Magnetna svojstva
- Dopiranje
- Fizicka svojstva aluminijuma
- Tvari i njihova svojstva
- Svojstva masti i ulja
- Svojstva alkohola
- Jedinjenja vodonika
- Fizicka svojstva magnezijuma
- Svojstva kvadra 4 razred
- Danijel raderford
- Atomski orbitali
- Osnovna svojstva materijala
- Svojstva metala
- Fizicka svojstva natrijuma
- Građa računalnih uređaja i svojstva računala
- Slanoća jadranskog mora
- Policitemia vera
- Is aloe vera good for glaucoma