Finansiranje deficita 1 Fiskalni deficit Budetski deficit predstavlja
Finansiranje deficita 1
Fiskalni deficit • Budžetski deficit predstavlja višak budžetskih rashoda centralne države u odnosu na prihode • Konsolidovani fiskalni deficit predstavlja višak konsolidovanih javnih rashoda u odnosu na konsolidovne javne prihode • Primarni fiskalni deficit predstavlja razliku između konsolidovanih javnih prihoda i konsolidovnih javnih rashoda umanjenih za troškove kamata • Visina fiskalnog deficita i javnog duga u nekoj zmlji obično se iskazuje kao % BDP 2
Računanje fiskalnog deficita • Pri računjanju fiskalnog deficita – u prihode se ne uključuju prihodi od privatizacije, prodaje imovine i zaduživanja – u rashode se ne uključuju rashodi za otplatu glavnice duga i državni krediti • Teško je dosledno primeniti prethodne kriterijume: – u slučaju kredita koji se slabo naplaćuju nije jasno da li se radi o kreditima ili subvencijama – da li prihode od licenci treba tretirati kao deo prihoda zavisi od toga da li seu redovni ili vanredni, kao i od njihove vrednosti (mobilna telefonija) 3
Izračunavanje fiskalnog deficita 4
Javni dug • Javni dug predstavlja ukupan iznos obaveza konsolidovanog sektora države u određenom trenutku • Javni dug je varijabla stanja, dok je deficit varijabla toka • Javni dug u određenom trenutku, po pravilu, predstavlja zbir svih ranijih fiskalnih deficita - moguća su odstupnja od ove definicije (primer Srbije) • Javni dug je zbir duga centralne države, fondova socijalnog osiguranja, pokrajina i lokalnih zajednica • Javni dug može biti: – direktni: država je neposredni dužnik – indirektni: država je garant obaveza javnog preduzeća 5
Struktura državnog sektora u Srbiji Centralni nivo države Budžet Republike Fondovi obaveznog socijalnog osiguranja Regulatorna tela: NBS, agencija za zaštitu konkurencije i dr. Javna preduzeća: EPS, PTT i dr Indirektni korisnici: škole, bolnice i dr. Subcentralni (lokalni) nivo države Autonomne pokrajine Gradovi i opštine Lokalne agencije Lokalna javna preduzeća Indirektni korisnici: vrtići, ustanove socijalne zaštite 6
Tumačenje podataka u vezi sa deficitom, suficitom i javnim dugom • Javni dug uključuje dugove svih nivoa država prema Centralnoj banci • Javni dug (konsolidovani) ne uključuju dugove između različitih budžetskih institucija • Inflacije može da obezvredi javni dug nominovan u domaćoj valuti • Primer: – – dug na početku godine iznosi 1 mlrd dinara, inflacija u toku godine iznosi 10% na kraju godine realna vrednost duga je smanjenja za 10% usled inflacije država je ostvarila “inflacioni porez”, koji bi mogao da se tretira kao javni prihod 7
Javni dug i devizni kurs • Ako je dug nominovan u stranoj valuti tada: – aprecijacije realnog kursa, smanjuje odnos duga prema BDP, čime se olakšava vraćenje duga, – deprecija realnog kursa, povećava odnos duga prema BDP, čime se otežava vraćanje duga • Podsećanje: realni kurs je jednak: ER=E×(P*/P) gde je sa ER označen realni kurs, sa E nominalni kurs, sa P* svetske cene, a sa P domaće cene 8
Javni dug i kapitalni rashodi • U većini država (uključujući SAD, Srbiju i dr. ) kapitalni rashodi se sabiraju sa tekućim rashodima • Kupovinom ili izgradnjom kapitalnog dobra: – menja se struktura državne imovina, – imovina se smanjuje postepeno kroz proces amortizacije • Postoje predlozi da se izrađuje poseban kapitalni budžet države u okviru koga bi se prikazala državna imovina i izvori njenog finansiranja – kao u bilansu stanja preduzeća • U tekućem budžetu prikazala bi se samo amortizacija – kao u bilansu uspeha preduzeća 9
Argumenti za i protiv izrade državnog kapitalnog budžeta • Argumenti u prilog izrade kapitalnog budžeta države su: – sprečavanje zlupotreba- prikazivanje prihoda od prodaje državne imovine kao redovnog prihoda – povećala bi se racionalnost pri zaduživanju države • Argumenti protiv izrade kapitalnog budžeta države su: – teško je razlikovati tekuće i kapitalne rashode: kako tretirati rashode za obrazovanje, kupovinu raketa ili socijanu zaštitu? – ove teškoće otvaraju prostor za značajne proizvoljnosti i zloupotrebe 10
Materijalna imovine države i javni dug; implicitne obaveze države • Nije ispravno podatke o javnom dugu države posmatrati nezavisno od imovine kojom država raspolaže: – u dati nivo duga država je u povoljnijem položaju ako raspolaže vrednijom imovinom – postoji analogija sa domaćinstvom ili preduzećem, • Osim javnog duga država se zakonski obavezuje na određena plaćanja u budućnosti (penzije, zdravstvenu zaštitu i dr) – za svaku od navedenih obaveze moguće je izračunati njenu sadašnju vrednost – zbog toga neki smatraju da u javni dug treba ukluučiti i i sadašnju vrednost implicitnih obaveza • Postoji razlika između javnog duga i implicitnih obaveza države implicitne obaveze se mogu zakonom smanjiti, ali je malo verovatno da se dogodi njihova značajnije smanjenje 11
Raspodela tereta javnog duga • Važno pitanje je ko snosi teret javnog duga – mogući odgovor je da teret duga snose buduće generacije – međutim moguće je da deo tereta snose i sadašnje generacije, kao i da terte snosi samo deo jedne generacije – na raspodelu tereta utiče i način upotrebe pozajmljenih sredstva 12
Lernerov stav • Prema Lerneru unutrašnji javni dug ne stvara teret budućim generacijama – kada dug dospe jedan deo buduće generacije plaća dug, a drugi ostvaruje dohodak – unutrašnji javni dug ne menja nivo potrošnje buduće generacije posmatrane kao celine • Raspodela tereta spoljnog javnog duga zavisi od upotrebe pozajmljenih sredstva: – ako se dugom finansira tekuća potrošnja teret snose buduće generacije, – ako se dugom finansiraju kapitalni rashodi raspodela tereta zavisi od toga da li je prinos na investicije veći ili manji od graničnih troškova pozajmljenih sredstava 13
Model preklapajućih generacija • Lerner generaciju definiše kao skup svih ljudi koji žive u određenom periodu • Preciznija definicija generacije bi bila da ona obuhvata ljude koji su rođeni približno iste godine • Primer: – pretpostavimo da u isto vreme žive tri generacije: mladi, sredovečni i stari – svaka generacija traje 20 godine i svaki pojedinac u toku generacije zaradi i potroši 12 hiljada USD – ako se država zadužuje na period od 20 godina kako ra raspodeljuje teret duga? 14
Model preklapajućih generacija Period 2007 -2027 Mladi Sredovični Stari $12, 000 (2) Zaduživanje države -6, 000 (3) Potrošnja koju obezbeđuje država 4, 000 (1) Dohodak 4, 000 Godina 2027 (4) Država povećava poreze da bi otplatila dug (5) Država vraća dug Mladi Sredovečni Stari -4, 000 +6, 000 15
Generacijsko računovodstvo • Preciznija procena raspodela tereta i koristi fiskalne politike po generacijama moguća je na osnovu metoda generacijskog računovodstva • Metod generacijskog računovodstva – iz svake generacije izabere se tipičan pojedinac – za svakog od njih računa se “neto porez” kao razlika sadašnje vrednosti plaćenih poreza i sadašnje vrednost svih koristi od države – poređenjem neto poreza različitih generacija može se steći predstava o tome kako se vrši međugeneracijska preraspodela • Organičenja navedenog metoda: buduće poreske i kamatne stope su neizvesne, zanemaruje se imovina koju jedna generacije ostavlja drugoj i dr. 16
Neoklasični model • Prethodni modeli zanemaruju: – uticaj zaduživanja države na privatne investicije – uticaj povećanje poreza na štednju i ponudu rada • Neoklasični model ističe uticaj zaduživanja države na rast kamatnih stopa na finansijskom tržištu i smanjenje privatnih investicija usled toga – hipoteza o istiskivanju: zaduživanjem države istiskuju se privatne investicije • Ako je tačna ova hipoteza onda zaduživanje države smanjuje akumulaciju kapitala i buduće dohotke, čime se teret duga prevaljuje na buduće generacije • Postoje mehanizmi koji bi mogli da ublaže istiskivanje: – država može produktivno da investira pozajmljena sredstva – povećanje kamatnih stope može da privuče kapital iz inostranstva 17
Neoklasični model: empirijska verifikacija • Ako postoji pozitivna korelacije između visine deficita i visine kamatnih stopa to potvrđuje hipotezu o istiskivanju • Problem je što na visinu kamatnih stopa utiču i drugi faktori, kao što su ciklična kolebanje privrede • Prema nekim istraživanjima povećanje fiskalnog deficita za 1% BDP utiče na rast kamatnih stopa za 0, 3 procentna poena • Prema nekim ekonometrijskim istraživanjima svi prošli fiskalni deficiti u SAD uticali su na smanjenje BDP 3 -6 procenata 18
Rikardijanski model • Baro tvrdi da kada se država zadužuju pripadnici stare generacije više štede sa ciljem da mladima ostave veću imovinu • Posledice rikardijanske ekvivalencije: – zaduživanje ne menja potrošnju bilo koje generacije, – finansiranje porezima ili zaduživanjam je u suštini identično, – fiskalna politika je irelevantna. • Barovljeva hipoteza se osporava zbog nerealnosti pretpostavki: – veza između sadašnjih deficita i budućih poreza nije predvidiva, – ljudi su kratkovidi, – međugeneracijski altruizam nije toliko značajan. 19
Rikardijanski model • Barovljeva hipoteza se osporava i sa stanovišta tačnosti njenih predviđanja: – ako privatna štednja ne raste kada se povećava fiskalni deficit hipoteza je pogrešna, – rezultati ekonometrijskih istraživanja o vezi između fiskalnog deficita i privatne štednje su divergentni, – nije sigurno da li se i u kojoj meri ljudi ponašaju u skladu sa ovom hipotezom. 20
Povećanje poreza ili zaduživanje: princip dobijenih koristi i međungeneracijska pravičnost? • Ukoliko se pojavi fiskalni deficit, a pri tome nije moguće ili nije poželjno smanjiti javnu potrošnju, vlada se nalazi pred izborom: da li da poveća poreze ili da se zadužuje? • Postoje veći broj kriterijuma na osnovu kojih je moguće doneti odluku o oporezivanju ili zaduživanju: – princip dobijenih koristi: generacija koja ima koristi od državnih programa treba i da finansira te programe – međugeneracijska pravičnost: opravdan je transfer dohotaka od bogatijih ka siromašnijim generacijama 21
Povećanje poreza ili zaduživanje: efikasnost i višak poreskog tereta? • Kriterijum efikasnosti: treba odabrati rešenje koje stvara manji višak poreskog tereta • Sa stanovišta viška poreskog tereta releventno je da: – finansiranje porezima implicira jedno veliko povećanje poreza u periodu kada nastaju rashodi, – finansiranje zaduživanjem implicira niz malih povećanje poreza u periodu kada se dug vraća. • Ako se finansiranje vrši povećanjem poreza na rad višak poreskog tereta je: 1/2εw. Lt 2, gde je ε kompenzovana elastičnost ponude rada, w bruto zarada, L broj sati rada, a t poreska stopa. 22
Odnos između poreske stope i viška tereta Višak tereta χ2 χ1 t 2 Poreska stopa 23
Povećanje poreza ili zaduživanje: efikasnost i višak poreskog tereta? – sa stanovišta minimizacije viška poreskog tereta efikasnije je zaduživanje nego povećanje poreza – međutim u meri u kojoj smanjuje akumulaciju kapitala zaduživanje stvara dodatni višak tereta • višak tereta se stvara ako je količina kapitala manja od optimalne • ukoliko je efekat istiskivanja visok tada je efikasnije finansiranje porezima – zbog nepostojanja pouzdane procene o značaju istiskivanja nije moguće odrediti da li je efikasnije finansiranje porezima ili zaduživanjem 24
Povećanje poreza ili zaduživanje: makroeknomski argumenti? • Makroekonomski argumenti: prema doktrini funkcionalnih finansija fiskalna politika se koristi za održavanje agregatne tražnje na željenom niovu bez obzira na nivo deficita i javnog duga • Ova doktrina je osporavana: – teorijski: na osnovu Barovog modela međugeneracijskog altruizma, – zbog neizvesnosti koaj postoji u dinamičkoj vezi između fiskalne politike i zaposlenosti 25
Povećanje poreza ili zaduživanje: moralni i politički kriterijumi? • Postoji moralni stav prema kome je zaduživanje države nemoralno – ovo je normantivni stav kao i stav o principu dobijenih koristi prema kome je zaduživanje ponekad moralno • Na osnovu teorije javnog izbora sledi da se potcenjuju troškovi državnih projekata, a da se precenjuju koristi od njih • Uravnoteženi budžet vrši pritisak ka boljoj proceni troškova i koristi o državnih projekata • Fridman smatra – država troši sve što prikupi kroz poreze, – javnost je osetljivija na visinu fiskalnog deficita nego na visinu javne potrošnje, – stoga su niski porezi efikasan način za kontrolu državne potrošnje. 26
Javni dug Republike Srbije 27
Institucionalni okvir • Pravni okvir za zaduživanje države definisan je Zakonom o javnom dugu i pravilima o fiskalnoj odgovornosti sadržanim u Zakonu o budžetskom sistemu • Javni dug Republike Srbije obuhvata direktne i indirektne (garantovana) obaveze države prema domaćim i stranim licima • Javni dug prema Zakonu o javnom dugu obuhvata: – direktni i indirektni dug Republike Srbije, • Indirektni dug obuhvata i dug javnih preduzeća za koje su izdate države garancije (uglavnom dugovi Puteva Srbije i Železnica Srbije) – dug organizacija socijalnog osiguranja • U Zakonu o javnom dugu samo deo duga lokalnih zajednica (za koji postoje državne garancije) je uključen u javni dug, dok se praviliima o fiskalnoj odgovornosti ceo dug lokalnih zajednica tretira kao deo javnog duga, 28
Institucionalni okvir • Pravilima o fiskalnoj odgovornosti postavljena su opšta ograničenja na visinu javnog duga i fiskanog deficita u Srbiji: – maksimalni odnos javnog duga prema BDP (bez duga po osnovu restitucije ograničen je na 45% BDP) • definisana je obaveza da se pri usvajanju zakona o restituciji vodi računa o održivosti javnog duga, – fiskalni deficit u srednjem roku iznosi 1% BDP 29
Institucionalni okvir • Zakon o javnom dugu dozvoljava zaduživanje lokalnih zajednica u okviru propisanih ograničenja: – da bi se zadužile lokalne zajednice moraju dobiti pozitivno mišljenje Ministarstva finansija – dug po osnovu deficita tekuće likvidnosti ne sme preći 5% prihoda lokalnog budžeta iz prethodne godine – dugoročno zaduživanje je dozvoljeno samo za potrebe finansiranja javnih investcija ili za refinansiranje starih dugova, uz ograničenja: • stanje dugoročnog duga ne sme preći 50% budžeta lokalne zajednice u prethodnoj godini, • rashodi za plaćanje glavnica i kamate ne mogu preći 15% tekućih prihoda lokalnog budžeta u odredjenoj godini • lokalne zajednice ne mogu odobravati garancije 30
Poreklo javnog duga Srbije • Aktuelni javni dug Republike Srbije (kraj 2013. godine) formiran je: – preuzimanjem obaveza država njenih prethodnica (najveći deo duga) • uključuje i pretvaranje garancija bivše SFRJ po osnovu devizne štednje u direktni dug Republike Srbije – zaduživanjem države Srbije u periodu 2001 -2008. godina, – pretvaranjem docnji u izmirenju budžetskih obaveza iz 90 -tih godina u javni dug – deo javnog duga Republike Srbije nastao je i preuzimanjem privatnih dugova piramidalnih banaka prema gradjanima – Prirast javnog duga u BDP Srbije od kraja 2008 do 2013. u Srbije je, uz Sloveniju najveći u CEE 31
Kretanje javnog duga u periodu 2000 -2013 • Javni dug Srbije je opao sa 14, 2 na 8, 7 mlrd evra u periodu 2001 -08. • Uzroci smanjenja javnog duga: – otpis 66% duga prema Pariskom i 62% prema Londonskom klubu – vraćanje oko 1, 3 mlrd evra po osnovu devizne štednje i domaćih dugova po osnovu docnji – vraćanje dugova stranim poveriocima – relativno skromno novo zaduživanje - deficit je finansiran prihodima od privatizacije • U periodu 2008. i 2013 godine javni dug je značajno porastao i u EUR i kao % BDP: – učešće duga u BDP povećano je za oko 35 p. p, dok je apsolutni nivo duga povećan za 12, 5 mlrd evra, – povećanju duga najviše je doprinelo finansiranje fiskalnog deficita (oko 70%), potom odobravanje garancija javnim i državnim preduzećima, ali i negativna razlika (r*-g), pokrivanjem gubitaka državnih banaka – zabrinjevajuća tendencija: fiskalni deficiat u Srbiji od 2011. godine raste, dok u skoro svih drugim evrospkeim zemljama opada 32
Javni dug Srbije, mlrd. evra 25 Javni dug Srbije u mlrd. evra 20. 5 19. 1 20 17. 7 15 14. 2 14. 5 13. 4 11. 5 12. 2 11 9. 7 10 10. 3 9. 4 9. 9 8. 8 2007 2008 5 0 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2009 2010 2011 2012 Q 3 2013* 33
Javni dug Srbije, % BDP 180% Javni dug Srbije kao % BDP 169% 160% 140% 120% 105% 100% 73% 80% 66% 55% 60% 59% 52% 38% 40% 31% 29% 2007 2008 45% 47% 2010 2011 60% 63% 35% 20% 0% 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2009 2012 Q 3 2013* 34
Struktura javnog duga u 2013. godini • Spoljni dug učestvuje sa oko 61% a unutrašnji sa oko 39% u javnom dugu • Devizni dug učestvuje sa 81% u ukupnom javnom dugu (2007. godine oko 97%) • Devizni dug obuhvata osim spoljnog duga i veći deo unutrašnjeg duga (deviznu štednju, zajam za preporod Srbije) • Oko 57% unutrašnjeg duga se odnosi na deviznu štednju građana (pre 4 godine oko 70%) Struktura javnog duga prema izvorima 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% spoljni unutrašnji 2001 2004 2008 septembar 2013 Valutna struktura javnog duga 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 Devize Dinari 2008 2009 septembar 2013 35
Struktura javnog duga u 2013. godini Kamatna struktura javnog duga • U strukturi javnog duga dominira dug sa fiksnim kamatnim stopama (73%), • Što znači da je rizik promene kamatnih stopa relativno nizak 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% 2008 • Indirektni dug učestvuje sa oko 15% u ukupnom javnom dugu Srbije – Ućešće indirektnog duga u ukupnom javnom dugu značajno raste fiksna kamatna stopa 2009 septembar 2013 varijabilna kamatna stopa Struktura javnog duga prema karakteru obaveza 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% 2001 2004 direktne obaveze 2008 septembar 2013 indirektne obaveze 36
Javni dug Srbije - očekivane tendencije • Javni dug Srbije krajem 2013. godine dostiže iznos od oko 20, 5 mlrd evra, ili 64% BDP • U narednim godinama očekuje se rast javnog duga zbog: – očekivanog visokog fiskalnog deficita u iznosu od 7, 1% BDP u 2014. godini do oko 3% u 2016. godini – Zbog finansiranja deficita javni dug će u 2014 godini porasti za oko 2, 5 mlrd evra – osim u slučaju znatnijih prihoda od privatizacije • Rast javnog duga u odnosu na BDP u najboljem slučaju će biti zustavljen u 2016. godini 37
Održivost javnog duga Srbije 180% – Srbija je prema ovom kriterijumu u grupi visoko zaduženih zemalja – odnos javnog duga prema BDP u 2009 -2013. je značajno porastao • Tokom prethodnih pet godina rashodi za kamate su značajno porasli 140% 120% 100% 80% 60% 40% 20% 0% 20 00 20 01 20 02 20 03 20 04 20 05 20 06 20 07 20 08 20 09 20 10 20 11 20 Q 12 3 20 13 * • Odnos duga prema BDP je sada visok Javni dug Srbije kao % BDP 160% – U 2013. godini rashodi za kamate se procenjuju na 2, 5% BDP – U narednoj godini blizu 3% BDP 38
Održivost javnog duga • Rizici: – najveći deo duga je devizni pa je značajan rizik deprecijacije dinara • Srbija javne prihode iz kojih servisira duga ostvaruje u dinarima – značajno usporavanje ili pad BDP povećalo bi teškoće u finansiranju svih javnih rashoda, pa i rashoda po osnovu servisiranja javnog duga – kreditni rejting Srbije je nizak usled čega se država teško zadužuje kako za finansiranje deficita tako i za refinansiranje starih dugova 39
Održivost javnog duga • Očekuje se rast niova javnog duga u evrima, ali i rast njegovog odnosa prema BDP : – uz srednji scenario rasta BDP i pridržavanje fiskalnih pravila, uz prihode od privatizacije i izostanak značajnije realne deprecijacije dinara, dug bi se stabilizovao na niovu ispod 70% BDP, a potom bi počeo da opada, – sa rastom odnosa duga prema BDP rastu i troškovi servisiranja duga – dug od oko 60% BDP nije primeren Srbiji jer implicira rashode za kamate od oko 3% BDP 40
- Slides: 40