FINANSIJSKA TRITA Prof dr Slobodan Luki Msc Nikola
FINANSIJSKA TRŽIŠTA Prof. dr Slobodan Lukić Msc Nikola Skobo, visi asistent FINANSIJSKA TRŽIŠTA 1
PITANJA ZA DISKUSIJU FINANSIJSKA TRŽIŠTA 2
1. Definišite finansijske posrednike na finansijskom tržištu? 2. Navedite iz koliko razloga su se razvili finansijski posrednici? 3. Na šta se mogu podeliti ekonomije u zavisnosti od načina finansiranja? FINANSIJSKA TRŽIŠTA 3
4. Ko su pojedinci? 5. Ko su finansijske institucije? 6. Ko su finansijske institucije kontrolišu vlasništvo? FINANSIJSKA TRŽIŠTA 4
7. Definišite ko su depozitne institucije? 8. Gde banke moraju držati propisane rezerve? 9. Objasnite iz koliko se razloga permanentno povećava uloga banaka na poslovima sa hartijama od vrednosti (navesti drugi razlog)? 10. Koja je prva vidljiva uvođenjem eura? 11. Šta su banke u ekonomijama postale? promena nastupila razvijenim tržišnim FINANSIJSKA TRŽIŠTA 5
12. Navedite prva tri posla koja kastodi banka obavlja u okviru svoje delatnosti? 13. Čega kastodi banka treba da bude član? 14. Šta kastodi banka zaključuje sa klijentom? FINANSIJSKA TRŽIŠTA 6
OSIGURAVAJUĆE KOMPANIJE • Osiguravajuće kompanije su finansijski posrednici koji će, za izvesnu cenu, platiti osiguranje ako se izvestan događaj desi. Postoje dva osnovna tipa osiguravajućih kompanija: kompanije koje osiguravaju život i kompanije koje se bave opštim osiguranjem, odnosno koje osiguravaju vlasništvo (na primer osiguranje stana) ili rizik od izvesnog dgađaja (na primer od saobraćajne nesreće ili druge vrste povrede). • Osiguravajuća kompanija daje polise osiguranja kao ugovor za koji njen vlasnik plaća premiju u zamenu za obavezu osiguravajuće kompanije da će u slučaju izvesnog događaja platiti ugovorenu sumu. Da bi to mogla da uradi, kompanija mora imati određene rezerve, koje predstavljaju razliku između veće aktive od pasive (statutory surplus). FINANSIJSKA TRŽIŠTA 7
FINANSIJSKA TRŽIŠTA 8
Osiguravajuća kompanija Neto profit (tehnički rezultat) Neto profit od investicionih prihoda Ukupni operativni profit = 100 Ukupni operativni profit u milionim Evra AIG +22 +78 100% 3. 821 ING -63 +163 100% 262 Fortis -77 +177 100% 575 Allianz -100 +100 100% 4. 118 Winterthur -110 +210 100% 740 Ergo -196 +296 100% 663 ZFS -293 +393 100% 938 Generali -295 +395 100% 525 Axa -652 +752 100% 303 Tabela 19: Struktura profita neživotnih osiguranja u 200. godini FINANSIJSKA TRŽIŠTA 9
• Investicione performanse su, dakle, veoma bitne za poslovanje osiguravajuće kompanije. • Definisanje politike kreiranja investicionog portfolija osiguravajuće kompanije zavisi pre svega od vrste osiguranja kojom se ona bavi. Kod opšteg tipa osiguranja potencijalne obaveze za isplatu šteta je teže predvideti, kao i visinu isplata. Stoga je neophodno obezbediti deo likvidnih instrumenata koji se brzo mogu pretvoriti u novčana sredstva u slučaju neplaniranih izdataka. Deo portfolija ove organizacije drže i u akcijama, pogotovo ako se očekuje rast tržišta. Državne obveznice i obveznice korporacija pogodne su takođe za ulaganja osiguravajućih kompanija. FINANSIJSKA TRŽIŠTA 10
• Kod životnog osiguranja planiranje je izvesnije jer su rizici predvidivi i nema velikih iznenadnih događaja koji mogu ugroziti likvidnost poslovanja. Stoga osiguravajuće kompanije koje se bave ovom vrstom osiguranja mogu ulagati dugoročno u državne obveznice, akcije dobrih kompanija ili nekretnine. • Osiguravajuće kompanije su veoma involvirane i u poslove sa penzionim fondovima kroz razne vidove njihovog osiguravanja. One vrše i usluge upravljanja tim fondovima, što takođe rade i banke i fondovi specijalizovani za upravljanje novcem. Na taj način razvijaju se poslovi i institucije koje bitno doprinose razvoju tržišta kapitala. FINANSIJSKA TRŽIŠTA 11
SAVREMENE TENDENCIJE TRŽIŠTA OSIGURANJA U REGIONU
Karakteristike tržišta osiguranja Srbije • Stepen razvijenosti tržišta osiguranja neke zemlje uslovljen je nivoom njene ekonomske razvijenosti. • Duboka društveno ekonomska kriza i dalje je osnovna karakteristika makroekonomskog ambijenta Srbije u kome posluju osiguravajuće organizacije. Nelikvidni privredni subjekti i osiromašeno stanovništvo čine najveći broj osiguranika. • Usled toga je krajnje nepovoljna struktura portfelja osiguranja Srbije što možemo sagledati iz sledećeg grafikona.
Grafikon 1. Učešće fakturisane premije po vrstama osiguranja 2007. u ukupnom portfelju osiguranja u Srbiji
Grafikon 2. Učešće osiguravača u zaračunatoj bruto premiji u Srbiji Ukupno naplaćena premija osiguranja u Srbiji u 2007 iznosila je 699, 69 miliona dolara.
• Tržište osiguranja u Srbiji u poslednjoj dekadi karakterišu nelojalna konkurencija, neregulisanost, improvizovanost, tajnost, netransparentnost, nepostojanje jedinstvene statistike osiguranja, neadekvatne, nerealne i diskriminatorne tarife, previsoke provizije posrednika u osiguranju, ograničenost proizvoda osiguranja, dominantno učešće osiguranja od autoodgovornosti, nerazvijenost životnog osiguranja, nemogućnost plasmana dugoročnih sredstava osiguranja zbog nerazvijenosti tržišta kapitala, nenamensko korišćenje sredstava tehničkih rezervi, neispunjenje margine solventnosti, neplaćanje ili neblagovremena isplata naknada i kao posledica svega toga, nezaštićenost osiguranika i nezaštićenost investitora. • Iz navedenih razloga uspostavljanjem nadzora od strane Narodne banke Srbije od 42 osiguravajuće kompanije 28 je izgubilo dozvolu za rad.
Hrvatska • U Republici Hrvatskoj u 2007 je poslovalo 24 društava za osiguranje, 2 društva za reosiguranje te Hrvatski pool za osiguranje i reosiguranje nuklearnih rizika. Poslovima životnih osiguranja bavila su se šest društva za osiguranje, osam društava obavlja poslove neživotnih osiguranja, a 10 društava poslove životnih i neživotnih osiguranja. • Na grafikonu br. 3. prikazano je učešće najznačajnih osiguravajućih društava u ukupnoj bruto premiji osiguranja u Hrvatskoj. • Grafikon 3. Učešće osiguravača u bruto premiji osiguranja u 2007.
• Ukupno ostvarena bruto premija osiguranja u Hrvatskoj u 2007 godini iznosila 1. 689 miliona dolara. • Učešće osiguranja motornih vozila iznosilo je 30, 04% a životnog osiguranja 27, 31% u ukupnom portfelju osiguranja. • Na tržištu osiguranja Hrvatske na prvih pet društava otpada 63, 86%. Učešće Kroacija osiguranja na tržištu osiguranja je u 2007 godini bilo 34, 01%. Iz činjenice da je Kroacija osiguranje u većinskom državnom vlasništvu, kao i da ¼ tržišta osiguranja otpada na osiguravajuće kompanije u većinskom stranom vlasništvu možemo zaključiti da je Hrvatska oprezno pristupila ulasku stranog kapitala sa namerom da zaštiti nacionalno tržište osiguranja.
Slovenija • Na slovenačkom tržištu u 2007 posluje 14 osiguravajućih i 2 reosiguravajuće kompanije. • Ukupna fakturisana premija iznosila je oko 1, 2 milijarde dolara (realan rast 5, 3% u 2007 u odnosu na 2006). Od toga 51% otpada na neživotna osiguranja, 20, 4 % na zdravstveno i 28, 5 % na životno osiguranje.
Grafikon 5. Učešće društava u zaračunatoj bruto premiji osiguranja u 2007. godini
• Na području imovinskih osiguranja najveće učešće ima Triglav (52, 6 %). Sledi Zavarovalnica Maribor sa učešćem od 18, 6 %, a zatim je Adriatic. Slovenica zavarovalna družba s učešćem 15, 8 %. • Slično na području životnog osiguranja najveće tržišno učešće ima Triglav (43, 9%), sledi Zavarovalnica Maribor sa 12, 1 %. Treće mesto zauzima KD Življenje – 11, 2 %. • Na području dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja 61, 7% udela zauzima Vzajemna zdravstvena zavarovalnica. Sledi Adriatic Slovenica - 24, 3 % i Triglav zdravstvena zavarovalnica - 14, 00 %.
• U toku 2007. direktno osiguranje na području Slovenije su obavljale 305 osiguravajućih kompanija članica EU. • Pri tome 80 osiguravajućih kompanija ili 26, 2% su sa sedištem u Velikoj Britaniji, 31 sa sedištem u Irskoj, 31 u Austriji, 21 u Italiji, 20 u Nemačkoj, 19 Luksemburgu, 12 Francuskoj. Ostale osiguravajuće kompanije su sa sedištem u Belgiji, Nizozemskoj, Švedskoj, Mađarskoj, Finskoj, Danskoj, Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Španiji, Gibraltaru, Estoniji, Litvi, Latviji, Malti, Grčkoj, Norveško i Portugaliji.
Bosna i Hercegovina • U Bosni i Hercegovini u 2007 je poslovalo 26 društava za osiguranje, od toga 16 u FBi. H i 10 u RS. 15 kompanija se bavilo samo neživotnim osiguranjem, 1 životnim, a 9 životnim i neživotnim. • Na grafikonu br. 6. i 7. prikazano je učešće najznačajnih osiguravajućih društava u ukupnoj bruto premiji osiguranja u FBi. H i Republici Srpskoj
Grafikon 6. Učešće osiguravača u bruto premiji osiguranja u 2007. u Bi. H
• Ukupno ostvarena bruto premija osiguranja u Bosni i Hercegovini u 2007 godini iznosila je oko 297 miliona dolara, FBi. H ima udeo od 73, 82% u ukupno ostvarenoj bruto premiji, a 26, 18% RS. • Učešće neživotnih osiguranja u Federaciji Bi. H iznosilo je 83, 31%, od čega 44, 32 otpada na osiguranje od autoodgovornosti. U Republici Srpskoj učešće neživotnih osiguranja je 95, 31%, od čega na osiguranje od autoodgovornosti otpada 74, 12%. • Na tržištu osiguranja Bi. H na prvih pet društava otpada 45, 98% tržištva.
Komparativna analiza Tabela 1. Makropokazatelji i pokazatelji razvoja osiguranja u 2007. g. u najrazvijenijim zemljama Država BDP po stanovniku (USA) Bruto premija (miliona USA) Premija po stanovniku Učešće na tržištu osiguranja SAD 44. 803 1. 229. 668 4086. 5 30, 28 Japan 34. 438 424. 832 3319. 9 10, 46 Velika Britanija 45. 459 463. 686 7 113. 7 11, 42 Francuska 40. 347 268. 900 4 147. 6 6, 62 Nemačka 40. 218 222. 825 2 662. 1 5, 49
Tabela 2. Makropokazatelji i pokazatelji razvoja osiguranja u 2007. g. 2 Bi. H HRVATSKA SLOVENIJA SRBIJA BDP per capita 4. 173 11086 23. 000 5. 676 Broj stanovnika (u 000) 3843 4. 600 2. 000 7. 500 Bruto premija po stanovniku 73 370 1. 294 103 3. 306 Bruto premija u % BDP 1, 9 3, 3 5, 7 1, 8 9, 16 Broj osiguravajućih kompanija 26 22 16 20 4885 13, 55: 86, 45 27, 31: 72, 69 28, 5: 51 12: 88 64: 36 281 1. 689 2. 592 766 1. 539. 968 5, 27% 31, 70% 48, 65% 14, 38% Učešće životnog i neživotnog osiguranja Naplaćena bruto premija u mil. dolara Učešće u regionu EU (15)
Tabela 3. Struktura porfelja osiguranja (%) Federacija Bi. H Republika Srpska Hrvatska AUTOODGOVORNOST 44, 32 74, 12 30, 04 18, 34 36, 07 KASKO OSIGURANJE 13, 98 6, 35 11, 86 10, 67 16, 54 OSIGURANJE IMOVINE 11, 43 7, 98 13, 53 NEZGODA 7, 75 16, 69 2, 38 5, 92 4, 69 0, 46 5, 80 6, 00 6, 80 27, 31 28, 51 12, 40 2, 79 20, 45 4, 35 ŽIVOTNO ZDRAVSTVENO Slovenija 4, 45 Srbija 10, 85
PENZIONI FONDOVI • Postoje dva osnovna načina finansiranja penzija. Prvi model je finansiranje tekućih penzija iz tekućih prihoda. To znači izdvajanja zaposlenih da bi plaćali one koji su u penziji. Kada se zaposleni penzionišu, plaća im se iz tekućih prihoda onih koji su u radnom odnosu. • U SAD i nekim drugim razvijenim zemljama ovakvo finansiranje nije više dozvoljeno, već se primjenjuje drugačiji model. Zbog važnosti koju ima za zaposlene, kao i zbog sigurnosti i dodatnih finansijskih efekata koji se ostvaruju, finansiranje se vrši preko penzionih planova koji se osnivaju da bi se prihodima od investiranja plaćale obaveze za penzije. Ovakva obaveza ustanovljena je u SAD 1974. godine. FINANSIJSKA TRŽIŠTA 29
• Postoje dva osnovna tipa penzinih fondova. Prva je kada plan sponzor radi u ime klijenta, kreirajući mu učešće i penzioni plan, ali ne preuzimajući odgovoprnost za buduću realizaciju, odnosno isplatu kada se za to steknu uslovi. Učešće je izraženo kao procenat od iznosa plate ili profita klijenta. Koliki iznos penzije će biti isplaćen klijentu zavisi od buduće vrdnosti aktive u koju se ulaže, što znači da sam ulagač snosi ukupan rizik investiranja u aktivu penzionog fonda, a da plan sponzor pruža samo usluge, a ne odgovara za rizik. Najčešće se nudi investiranje u mutual fondove ili familije ovih fondova, čime se izbegava preveliki rizik kroz disperziju ulaganja. Navedeni tip penzionog fonda se naziva definisani plan učešća (defined contribution plans). FINANSIJSKA TRŽIŠTA 30
• Drugi tip penzionih fondova čine defined benefit plans u kojem se plan sponzor obavezuje da isplaćuje ugovoreni iznos penzija, čime plan sponzor preuzima rizik isplate. • Hibridni penzioni planovi predstavljaju kombinaciju navedenih modela pri čemu se klijent obavezuje da će preuzeti rizik u slučaju da dodje do smanjenja aktive penzionog fonda zbog toga što on ne generiše planirane vrednosti na tržištu. FINANSIJSKA TRŽIŠTA 31
Aktiva Procenat Model u kojem klijent preuzima rizik (Defined Benefit Plan) Ulaganje u akcije Hartije sa fiksnim prinosom Gotovinski ekvivalent Nekretnine Hipoteke Garantovani investicioni ugovori Anuitet Ostalo 53, 9 33, 6 3, 9 3, 3 1, 5 0, 2 2, 6 Model u kojem plan sponzor preuzima rizik (Defined Contribution Plans) Investiranje u akcije kompanije Investiranje u ostale akcije (other stock) Hartije sa fiksnim prinosom Gotovinski ekvivalenti Garantovani investicioni ugovori Anuiteti Ostalo 23, 3 24, 4 14, 5 5, 8 24, 8 1, 8 5, 4 Tabela 20: Struktura ulaganja prvih 1000 penzionih fondova u SAD u 1994. FINANSIJSKA TRŽIŠTA 32
13. Za šta su pogodni institucionalni investitori? 14. Navedite koju važnu ulogu imaju institucionalni investitori? 15. Šta su to osiguravajuće kompanije? FINANSIJSKA TRŽIŠTA 33
16. Od čega zavisi definisanje politike kreiranja investicionog portfolija kompanije? 17. Zašto je kod životnog osiguranja planiranje izvesnije? 18. Objasnite dva osnovna tipa penzionih fondova? FINANSIJSKA TRŽIŠTA 34
- Slides: 34