FINANCIJSKI IZVJETAJI Cilj Temeljne pretpostavke Kvalitativna obiljeja koja

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI • Cilj • Temeljne pretpostavke • Kvalitativna obilježja koja određuju uporabljivost informacija • Definiranje, priznavanje i mjerenje elemenata financijskih izvještaja • Koncepti očuvanja kapitala

Cilj: Financijski položaj, uspješnost i promjene financijskog položaja Temeljne pretpostavke: 1. Nastanak događaja 2. Neograničenost vremena poslovanja

Kvalitativna obilježja: • • Razumljivost Važnost Značajnost Pouzdanost § § § Vjerno predočavanje Suština važnija od oblika Neutralnost Razboritost Potpunost • Uporedivost

Ograničenja važnosti i pouzdanosti informacija: • • • Pravovremenost Ravnoteža između koristi i troška Ravnoteža kvalitativnih obilježja

Elementi financijskih izvještaja: • • • Imovina Dugovi Glavnica Prihodi Rashodi

IMOVINA, OBVEZE I GLAVNICA IMOVINA Def. : Resursi ili prava koji su u posjedu poduzeća ili pod njegovom nepobitnom kontrolom kao rezultat prošlih transakcija, a kojima će se ostvariti poslovni poduhvat od kojeg se s dovoljno vjerojatnosti očekuje da će poduzeću priskrbiti ekonomske koristi

Elementi definicije: • • Posjed ili nepobitna kontrola Prošle transakcije Vjerojatnost ostvarenja ekonomskih koristi Buduće ekonomske koristi: • imovina upotrebljena u proizvodnji dobara ili usluga koje će se prodati • imovina razmijenjena za drugu imovinu • imovina upotrebljena za podmirenje duga • imovina raspodijeljena glavničarima (ulagačima kapitala)

Oblici imovine: • • Novac Fizički ili materijalni oblik Potraživanja ili prava Aktivna vremenska razgraničenja (unaprijed plaćeni troškovi i nefakturirani prihodi) Dodatni uvjet da imovina bude priznata u financijskim izvještajima jest mjerljivost imovine.

OBVEZE Def. : Vjerojatno buduće žrtvovanje (umanjenje) ekonomskih koristi zbog sadašnjih obveza poduzeća da ustupi imovinu ili obavi usluge drugom poduzeću kao rezultat prošlih transakcija

Elementi definicije: • Vjerojatno buduće žrtvovanje: • • • plaćanje novcem ustupanje drugih oblika imovine pružanje usluga zamjena obveze drugom obvezom pretvorba obveze u glavnicu • Sadašnje obveze poduzeća: • obvezujući ugovor • zakonski zahtjev • poslovna praksa • Rezultat prošlih transakcija

Oblici obveza: • Dugoročne obveze • Kratkoročne obveze • Pasivna vremenska razgraničenja (unaprijed naplaćeni prihodi i obračunani, neplaćeni nastali troškovi )

GLAVNICA Def. : Ostatak imovine poduzeća nakon odbitka svih njegovih obveza. Glavnica se još naziva neto imovina ili vlasnički kapital.

Iz definicije glavnice proizlazi jednadžba: IMOVINA - OBVEZE = GLAVNICA Iz ove jednadžbe proizlazi i temeljna jednadžba bilance: IMOVINA = OBVEZE + GLAVNICA ili AKTIVA = PASIVA

Prihodi i rashodi Def. prihoda: Prihod je povećanje ekonomskih koristi tijekom obračunskog razdoblja u obliku priljeva ili povećanje imovine ili smanjenja obveza što ima za posljedicu povećaanje glavnice, osim onog u svezi s uplatama od strane sudionika u glavnici.

Rashodi Def. rashoda: Rahodi su smanjenja ekonomskih koristi kroz obračunsko razdoblje u obliku odljeva ili iscrpljivanja imovine ili stvaranja obveza što za posljedicu ima smanjenje glavnice, osim onog u svezi s raspodjelom sudionicima u glavnici.

Mjerenje elemenata financijskih izvještaja: • Troškovi nabave - povijesni troškovi • Tekuća tržišna vrijednost - troškovi zamjene • Neto prodajna vrijednost - ostvariva, utrživa vrijednost • Sadašnja vrijednost očekivanog neto novčanog toka • Likvidacijska vrijednost • Fer vrijednost • Nadoknadiva vrijednost

Priznavanje elemenata financijskih izvještaja: • Vjerojatnost da će buduća ekonomska korist teći u poduzeće ili iz njega • Pouzdanost mjerenja • Realizirani i nerealizirani dobici

Koncepti očuvanja kapitala • Koncept očuvanja financijskog kapitala Prihod je ostvaren samo ako financijski iznos neto imovine koncem razdoblja premašuje financijski iznos neto imovine s početka razdoblja, nakon isključivanja bilo kakvih transakcija poduzeća i njihovih vlasnika. Razlikujemo realno i nominalno očuvanje financijskog kapitala. • Koncept očuvanja proizvodnog kapaciteta Prihod je ostvaren samo ako je očuvana proizvodna sposobnost poduzeća, tj. ako proizvodna sposobnost poduzeća koncem razdoblja premašuje proizvodnu sposobnost poduzeća s početka razdoblja. Može se mjeriti fizičkom imovinom poduzeća, količinom učinaka poduzeća ili vrijednošću učinaka poduzeća.

OBILJEŽJA KVALITETE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA • Razumljivost - i. je razumljiva njezinim korisnicima ukoliko imaju određeno znanje o poslovnim i ekonomskim aktivnostima te računovodstvu, kao i volju za proučavanjem i. Problem: vrlo složene i komplicirane i. , a značajne! • Važnost - i. je važna ako utječe na donošenje poslovnih odluka korisnika pomažući im da procijene prošle, sadašnje ili buduće događaje, te potvrde ili korigiraju ranije procjene. Značajnost - i. je značajna ako bi njezino izostavljanje ili krivo prikazivanje moglo utjecati na pogrešno donesene odluke; ovisi o prirodi i veličini.

• Pouzdanost - i. je pouzdana ako u njoj nema značajne pogreške i skrivene namjere, te ako vjerno prikazuje sadržaj koji korisnik očekuje. Vjerno predočavanje - i. mora vjerodostojno prikazati transakcije i druge događaje za koje ukazuje da ih predočava i za koje je razložno očekivati da ih predočava. Problem: priznavanje i mjerenje transakcija i drugih događaja. Prevaga suštine nad oblikom - i. mora uvažiti bit i ekonomsku stvarnost, a ne samo zakonski oblik. Neutralnost - i. je neutralna ako se njezinim izborom ili načinom predočavanja ne utječe na donošenje poslovnih odluka čiji je ishod unaprijed poznat.

Razboritost - je uključivanje stupnja opreznosti u prosudbama koje su potrebne kod procjena u uvjetima nesigurnosti. Problem: - nenaplativost spornih potraživanja, vijek trajanja netekuće imovine, zahtjevi po garancijama i sl. - precijenjivanje imovine (prihoda) i potcijenjivanje obveza (rashoda) - potcijenjivanje imovine (prihoda) i precijenjivanje obveza (rashoda) Potpunost - i. je pouzdana ukoliko je potpuna, no u okviru značajnosti i troškova. • Usporedivost - i. je usporediva ukoliko je rezultat dosljednosti računovodstvenih postupaka i računovodstvenih politika.

Ograničenja kvalitativnih obilježja • Pravodobnost - ukoliko nije pravodobna, informacija može izgubiti svoju važnost. Problem: potreba usklađivanja relativne vrijednosti pravodobnog izvješća i pouzdane informacije prema potrebama korisnika. • Odnos koristi i troškova - koristi od informacija moraju prelaziti troškove njihova pripremanja. Problem: profesionalna prosudba procjene odnosa koristi i troškova. • Ravnoteža kvalitativnih obilježja - nužna za postizanje ciljeva financijskog izvješćivanja. Problem: profesionalna prosudba relativne važnosti pojedinih obilježja u različitim slučajevima.

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI Financijski izvještaji jesu poslovni dokumenti kojima poduzeće daje informacije o rezultatima svojih transakcija osobama i organizacijama izvan poduzeća i korisnicima unutar poduzeća. Temeljni financijski izvještaji su: • • • bilanca račun dobiti i gubitka izvještaj o promjeni vlasničke glavnice izvještaj o novčanim tijekovima računovodstvene politike i bilješke uz financijske izvještaje

Izvještaj o financijskom položaju (Bilanca) prikazuje svu imovinu poduzeća, njegove dugove i glavnicu na određeni dan, obično posljednjeg dana u mjesecu ili posljednjeg dana godine. Bilanca je poput ulovljene fotografije u jednom trenutku koji se više neće ponoviti. U tom trenutku ona prikazuje financijski položaj poduzeća. Izvještaj o dobiti (RDG) prikazuje sumarno prihode i rashode poduzeća za određeno vremensko razdoblje, kao što je mjesec ili godina dana. RDG naziva se još i izvještaj o uspješnosti poslovanja, koji kao vraćeni film prikazuje poslovanje poduzeća tijekom razdoblja. Izvještaj o dobiti sadrži vjerojatno najznačajnije pojedinačne informacije o poslovanju, kao što je neto dobit, izračunana kao razlika prihoda i rashoda. Ako su u izvještajnom razdoblju rashodi veći od prihoda, rezultat će biti gubitak tog razdoblja.

Izvještaj o promjeni vlasničke glavnice prikazuje ukupne promjene koje su se dogodile s vlasničkom glavnicom kroz obračunsko razdoblje, primjerice, mjesec dana ili godinu dana. Povećanja vlasničke glavnice nastaju vlasničkim ulogom ili ostvarenjem dobiti u obračunskom razdoblju. Umanjenja glavnice rezultat su povlačenja glavnice ili nastalim gubitkom u obračunskom razdoblju. Neto dobit ili gubitak izravno se preuzimaju iz RDG-a, dok su vlasnički ulozi ili povlačenja glavnice transakcije između poduzeća i njegovih vlasnika pa ne utječu na pozicije RDG-a.

Izvještaj o novčanom toku iskazuje neto novčani tok ostvaren poslovanjem u određenom razdoblju. Svrha ovog izvješća je osigurati informacije o tokovima novca vezanim uz poslovanje određenog subjekta, kao i informacije o investicijskim i financijskim aktivnostima subjekta tijekom tog razdoblja. Metode sastavljanja izvještaja: direktna metoda i indirektna metoda

Bilješke uz financijske izvještaje trebaju: • pružiti informaciju o osnovici za sastavljanje financijskih izvještaja i o određenim računovodstvenim politikama koje su izabrane i primijenjene za značajne transakcije i poslovne događaje • objaviti informaciju koju zahtijevaju MRS-evi i IFRS-i koja još nije predočena u financijskim izvještajima • pružiti dodatne informacije koje nisu dane u samim izvještajima, ali su nužne za fer predočavanje

Forma financijskih izvještaja Svaki financijski izvještaj sastoji se od zaglavlja koje prikazuje ime poduzeća, naziv tog izvještaja i datum, odnosno razdoblje na koje se odnosi. Tako bilanca koja se sastavlja koncem listopada 2 xx 1. godine nosi datum 31. listopada 2 xx 1. godine. RDG i izvještaj o vlasničkoj glavnici koji se odnose na 2 xx 1. godinu nose u datumu oznaku “za godinu koja završava 31. prosinca 2 xx 1. godine”.

Sljedeći primjer prikazuje transakcije koje je poduzeće imalo u listopadu 2 xx 1. godine, njihov utjecaj na imovinu dugove i glavnicu poduzeća “MD”.

Tablica A - Poslovne transakcije 1. Poduzeće MD uložilo je 50. 000 gotovine u poslovanje. 2. Plaćeno je 20. 000 za zemljište. 3. Kupljen je kancelarijski materijal za 500. 4. Primljeno je od kupca 5. 500 za obavljene usluge. 5. Kupcu su fakturirane obavljene usluge za 3. 000. 6. Poduzeće je u gotovu platilo sljedeće troškove: najamnina 1. 100, plaće zaposlenih 1. 200, usluge 400. 7. Plaćen je dug dobavljaču za kancelarijski materijal 400. 8. Preuređen je poslovni prostor. To nije poslovna transakcija ovog poduzeća. 9. Naplaćeno je potraživanje iz trans. br. 5. od 1. 000. 10. Prodano je zemljište za 6. 000 u gotovini. 11. Isplaćeno je vlasnicima 2. 100 za troškove života.

Imovina Novac Potraživanja Materijal Zemljište Dugovi Glavnica Dobavljači Glavnica 1. +50. 000 S 0 50. 000 2. -20. 000 +20. 000 S 0 30. 000 20. 000 3. +500 S 0 30. 000 4. +5. 500 S 0 35. 500 5. S 0 500 +500 20. 000 500 +3. 000 35. 500 3. 000 20. 000 500 -2. 700 32. 800 7. -400 S 0 32. 400 3. 000 500 20. 000 500 Prihod prodaje 55. 500 Prihod prodaje 58. 500 -1. 100 -1. 200 -400 6. S 0 50. 000 +3. 000 500 Vl. ulog 50. 000 +5. 500 Napomena Rashod 55. 800 -400 3. 000 500 20. 000 100 55. 800 Nije poslovna transakcija ovog poduzeća 8. 9. +1. 000 -1. 000 S 0 33. 400 2. 000 10. +6. 000 S 0 39. 400 11. -2. 100 S 0 37. 300 500 20. 000 -6. 000 2. 000 500 14. 000 -2. 100 2. 000 500 14. 000 100 53. 700 Povlačenje gl.

Račun dobiti i gubitka poduzeća MD za mjesec listopad 2 xx 1. Prihodi: Prihod prodaje 8. 500 Rashodi: Plaće zaposlenih 1. 200 Najamnina 1. 100 Usluge 400 2. 700 Dobit: 5. 800

Izvještaj o promjeni glavnice poduzeća MD za mjesec listopad 2 xx 1. Stanje glavnice 1. listopada 2 xx 1. 0 Povećanja glavnice: Vlasnički ulog 50. 000 Dobit u obr. razdoblju 5. 800 +55. 800 Umanjenja glavnice: Povlačenje glavnice 2. 100 -2. 100 Stanje glavnice 31. listopada 2 xx 1. 53. 700

Bilanca poduzeća MD na dan 31. listopada 2 xx 1. Aktiva Novac Potraživanja Pasiva 37. 300 2. 000 Dobavljači 100 Glavnica 53. 700 Materijal 500 Zemljišta 14. 000 _____ Ukupna aktiva 53. 800 Ukupna pasiva 53. 800

Bilježenje poslovnih transakcija • Osnovni način (tehnika) prikazivanja podataka u računovodstvu jest njihovo prikazivanje na KONTIMA. • Na kontu se detaljno bilježe promjene koje su se u poduzeću dogodile sa svakim pojedinačnim dijelom imovine, duga ili glavnice kroz neko razdoblje. • Svaki se konto prikazuje na odvojenoj stranici. Koncem razdoblja (godine dana) sva se konta uvezuju zajedno u jedinstvenu knjigu koja se naziva GLAVNA KNJIGA. • Stoga se u knjigovodstvu pod izrazom “voditi knjige” podrazumijeva formiranje glavne knjige. Glavna knjiga može biti uvezana knjiga, skupina slobodnih listova ili kompjuterski zapis.

Glavna knjiga kombinacija svih konta čini glavnu knjigu konta pojedinačnih oblika imovine konta pojedinačnih oblika dugova konta pojedinačnih oblika glavnice

T konto • Oblik konta koji se uobičajeno koristi za ilustraciju knjiženja poslovnih transakcija na kontima naziva se T - konto. • Okomita slova T dijeli konto na lijevu i desnu stranu. • Iznad vodoravne crte piše se naziv konta. Primjerice, T - konto na kojem se prikazuje novac poduzeća imat će sljedeći oblik: Novac Lijeva strana Desna strana Duguje Potražuje

Lijeva strana konta naziva se dugovna strana, a desna strana konta naziva se potražna strana. Pritom su nazivi dugovna i potražna strana samo oznake za lijevu i desnu stranu konta, pa treba upamtiti: duguje = lijeva strana potražuje = desna strana

Knjiženje povećanja i smanjenja na kontima • Ovisno o sadržaju pojedinog konta određuje se način bilježenja povećanja i smanjenja na njemu. • Povećanje na kontima aktive bilježi se na lijevu (dugovnu) stranu konta. • Smanjenje na kontima aktive bilježi se na desnu (potražnu) stranu konta. • Potpuno suprotno, povećanja na kontima obveza i glavnice bilježe se na potražnoj strani, smanjenja se bilježe na dugovnoj strani.

Pravilo bilježenja na dugovnoj i potražnoj strani temelji se na računovodstvenoj jednadžbi: Imovina = Dugovi + Glavnica

Za ilustraciju prikazat ćemo knjiženje prve transakcije s prethodnog predavanja: Poduzeće MD uložilo je 50. 000 gotovine svoje poduzeće. 1. Na kojim bi se kontima ova transakcija trebala odraziti ? 2. U kojoj svoti ? 3. Na kojoj strani (dugovnoj ili potražnoj) ?

Odgovor jest da se povećava imovina i glavnica ovog poduzeća za 50. 000 na način kako to prikazuju sljedeća T konta: Imovina = Dugovi + Glavnica

Računovodstvena jednadžba i pravila Duguje i Potražuje

Preostali iznos na računu zove se saldo. Navedena početna transakcija daje dugovni saldo na kontu novca od 50. 000 i na kontu glavnice potražni saldo od 50. 000.

Druga transakcija bila je kupnja zemljišta za novac u vrijednosti od 20. 000. Ova transakcija odražava se na dvije pojedinačne vrste imovine: novac i zemljišta. Ona smanjuje novac (potražuje) i povećava zemljište (duguje), kako je prikazano na T kontima.

Nakon ove transakcije, novac ima dugovni saldo od 30. 000 (50. 000 dugovnog salda umanjeno za 20. 000 na potražnoj strani), a zemljište ima dugovni saldo od 20. 000, dok glavnica ostaje s potražnim saldom od 50. 000.

U transakciji 3 kupljen je kancelarijski materijal za 500. Ova transakcija povećava imovinu na kontu materijala i obvezu na kontu dobavljača, kako to prikazuju sljedeća konta:

Konta glavnice: prihodi i rashodi • Konta glavnice uključuju dvije dodatne vrste konta: prihode i rashode. • Kao što je ranije navedeno prihodi su povećanje vlasničke glavnice koje nastaje uvećanjem imovine ili umanjenjem duga, primjerice isporukom robe ili usluge kupcima. • Rashodi su smanjenja glavnice koja nastaju smanjenjem imovine ili povećanjem duga, obično kroz troškove poslovanja poduzeća.

Njihov se utjecaj na računovodstvenu jednadžbu može prikazati na slijedeći način:

Sljedeća slika prikazuje pravila knjiženja i očekivana salda na različitim vrstama konta:

Uobičajena salda Imovina Dugovi Glavnica Ulog Povlačenje Prihodi Rashodi dugovni potražni dugovni

Bilježenje transakcija u dnevniku Sve transakcije u računovodstvu inicijalno se prikazuju u DNEVNIKU. Dnevnik je kronološka evidencija transakcija poduzeća. Unos podataka u dnevnik i glavnu knjigu odvija se u pet koraka: 1. Identificiranje transakcije iz izvornih dokumenata kao što je izvadak žiro računa; 2. Specificiranje svakog konta na kojeg utječe transakcija i njegova klasifikacija po vrsti konta (imovina, dugovi ili glavnica);

3. Određivanje da li transakcija povećava ili smanjuje stanje na računu; 4. Prema pravilu knjiženja na dugovnu i potražnu stranu, utvrđivanje da li se transakcija prikazuje na dugovnu ili potražnu stranu konta. 5. Unos transakcije u dnevnik uključujući i kratko objašnjenje unosa. Obično se prvo unosi dugovna, a zatim potražna strana.

Tijek računovodstvenih podataka Slika prikazuje računovodstveni tijek procesiranja podataka o nastalim transakcijama od njihova nastanka do knjiženja u glavnoj knjizi.

Sljedećim primjerom prikazat će se analiza transakcija i knjiženja transakcija poduzeća MD (primjer s prethodnog predavanja) u dnevniku i na kontima glavne knjige:

1. Poduzeće MD uložilo je 50. 000 gotovine u poslovanje. Analiza: - Ulog u poduzeće povećava stanje novca u imovini; to povećanje knjiži se na dugovnu stranu konta novca. - Ovaj ulog ujedno povećava i vlasničku glavnicu; to povećanje knjiži se na potražnu stranu konta glavnice.

Dnevnik: Novac ………………. 50. 000 Glavnica ……………. 50. 000 Glavna knjiga:

2. Plaćeno je 20. 000 za zemljište. Analiza: - Kupljeno zemljište povećava stanje u imovini na kontu zemljišta; to povećanje knjiži se na dugovnu stranu konta zemljišta. - Kupnja zemljišta ujedno smanjuje imovinu na kontu novca; to smanjenje knjiži se na potražnu stranu konta novca.

Dnevnik: Zemljište ………………. 20. 000 Novac ……. . ………. 20. 000 Glavna knjiga:

3. Kupljen je kancelarijski materijal u vrijednosti 500. Analiza: - Kupnja materijala povećava stanje imovine na kontu materijala; to povećanje knjiži se na dugovnu stranu konta materijala. - Kupnja materijala ujedno povećava i dug prema dobavljačima; to povećanje knjiži se na potražnu stranu konta dobavljača.

Dnevnik: Materijal ……………. . …. 500 Dobavljači. . ………. 500 Glavna knjiga:

4. Primljeno od kupca 5. 500. - u novcu za obavljene usluge. Analiza: - Prodane usluge kupcu povećavaju stanje novca u imovini; to povećanje knjiži se na dugovnu stranu konta novca. - Ovi prihodi prodaje ujedno povećavaju vlasničku glavnicu; to povećanje knjiži se na potražnu stranu konta glavnice.

Dnevnik: Novac …………. . . …. 5. 500 Vlasnička glavnica. . …. …. 5. 500 Glavna knjiga:

5. Kupcu su fakturirane obavljene usluge 3. 000. Analiza: - Prodane usluge kupcu povećavaju stanje potraživanja u imovini; to povećanje knjiži se na dugovnu stranu konta potraživanja. - Ovi prihodi prodaje ujedno povećava vlasničku glavnicu; to povećanje knjiži se na potražnu stranu konta vlasničke glavnice.

Dnevnik: Potraživanje …………. . …. 3. 000 Vlasnička glavnica. . …. … 3. 000 Glavna knjiga:

6. Poduzeće je platilo u novcu sljedeće troškove: najamninu 1. 100, plaće zaposlenih 1. 200, usluge 400. Analiza: - Troškovi smanjuju vlasničku glavnicu; to smanjenje knjiži se na dugovnu stranu konta vlasničke glavnice. - Plaćanje troškova ujedno smanjuje imovinu na kontu novca; to smanjenje knjiži se na potražnu stranu konta novca.

Dnevnik: Vlasnička glavnica ………. 2. 700 Novac. . . …. … 2. 700 Glavna knjiga:

7. Plaćen je dug dobavljaču za kancelarijski materijal 400. Analiza: - Plaćanje duga smanjuje obvezu prema dobavljaču; to se knjiži na dugovnu stranu konta dobavljača. - Ovo plaćanje duga ujedno smanjuje imovinu na kontu novca; to smanjenje knjiži se na potražnu stranu konta novca.

Dnevnik: Dobavljač ………. . 400 Novac. . . … 400 Glavna knjiga:

8. Preuređen je poslovni prostor. Analiza: - Ovo nije poslovna transakcija poduzeća MD.

9. Naplaćeno je potraživanje u vrijednosti 1. 000 iz poslovne transakcije broj 5. Analiza: - Naplaćeno potraživanje povećava imovinu na kontu novca; to se knjiži na dugovnu stranu konta novca. - Ovo naplaćeno potraživanje ujedno smanjuje imovinu na kontu potraživanja; to smanjenje knjiži se na potražnu stranu konta potraživanja.

Dnevnik: Novac …. . . ……. . 1. 000 Potraživanje. . . … 1. 000 Glavna knjiga:

10. Prodano je zemljište u vrijednosti 6. 000 za novac. Analiza: - Prodaja zemljišta povećava imovinu na kontu novca; to se knjiži na dugovnu stranu konta novca. - Ova prodaja zemljišta ujedno smanjuje imovinu na kontu zemljišta; to smanjenje knjiži se na potražnu stranu konta zemljišta.

Dnevnik: Novac …. . . ……. . 6. 000 Zemljište. . . . . 6. 000 Glavna knjiga:

11. Isplaćeno je vlasnicima 2. 100 za troškove života. Analiza: - Podmirenje troškova života vlasnika na teret poduzeća smanjuje vlasničku glavnicu poduzeća; to smanjenje knjiži se na dugovnu stranu konta vlasničko povlačenje. - Ovo vlasničko povlačenje ujedno smanjuje imovinu na kontu novca; to smanjenje knjiži se na potražnu stranu konta novca.

Dnevnik: Vlasničko povlačenje. . 2. 100 Novac. . . . . 2. 100 Glavna knjiga:

Nakon svih poslovnih transakcija stanje na T kontima glavne knjige jest sljedeće:

Probna bilanca • Probna bilanca jest popis svih konta i njihovih stanja. • Njome se omogućava provjera da li su knjiženja na svim dugovnim stranama jednaka knjiženjima na svim potražnim stranama. • Probna bilanca može se sastaviti u svako doba.

Probna bilanca poduzeća MD nakon transakcija koje su bile proknjižene u dnevniku i glavnoj knjizi.

SUČELJAVANJE PRIHODA I RASHODA • Sučeljavanje prihoda i rashoda u računovodstvu podrazumijeva priznavanje prihoda u određenom trenutku i pridruživanje rashoda koji su nastali u funkciji ostvarivanja tog prihoda. • Dva su koncepta sučeljavanja: 1. koncept novčanih primitaka i 2. koncept nastalih prihoda i rashoda.

U procesu priznavanja prihoda i rashoda potrebno je pojedine pozicije glavne knjige korigirati. To nisu korekcije zbog pogrešnih knjiženja već usklađivanje s ekonomskom stvarnosti. Korigiraju se sljedeće pozicije: 1. stalna imovina, 2. unaprijed plaćeni troškovi, 3. unaprijed plaćeni prihodi, 4. nefakturirani prihodi, i 5. neplaćeni troškovi.

• Korekcija stalne imovine: amortizacija • Unaprijed plaćeni troškovi i nefakturirani prihodi - aktivna vremenska razgraničenja • Unaprijed plaćeni prihodi i neplaćeni troškovi - pasivna vremenska razgraničenja.

ZAVRŠETAK RAČUNOVODSTVENOG CIKLUSA • Računovodstveni ciklus ponavlja se sa svakim računovodstvenim razdobljem. On završava sa stavljanjem računovodstvenih izvještaja. • Za poduzeće u osnivanju računovodstveni ciklus počinje otvaranjem konta glavne knjige. Tijekom poslovanja stanja na kontima prenose se iz jednog razdoblja u drugo. Stoga računovodstveni ciklus počinje prikazivanjem početnih stanja na kontu.

Računovodstveni ciklus

• Radni list nije dio glavne knjige ni dnevnika niti financijskih izvještaja, stoga nije ni dio formalnog računovodstvenog sustava. Radni list postoji kao dio uvriježene računovodstvene prakse koji računovođama olakšava završetak računovodstvenog ciklusa. • Prva četiri koraka u izradi radnog lista identična su onima u sastavljanju korigirane probne bilance, dok peti korak predstavlja novi proces.

Postupak sastavljanja radnog lista: • Unos naziva konta i nekorigiranog stanja u kolonu probne bilance radnog lista i izračun ukupnog zbroja. • Unos potrebnih korekcija u kolonu za korekcije i izračun ukupnog zbroja. • Izračun korigiranog stanja svakog konta kao kombinacije probne bilance i potrebnih korekcija. Unos korigiranih stanja u kolonu korigirane probne bilance. • Temeljem stanja korigrirane probne bilance prijenos stanja na kontima imovine dugova i glavnice u kolonu bilance. Prijenos stanja na kontima rashoda i prihoda u kolonu računa dobiti i gubitka. Izračun ukupnog zbroja u izvještajima.

Novi postupak: 5. Izračun neto dobiti ili gubitka kao razlike ukupnih prihoda i ukupnih rashoda u računu dobiti i gubitka. Unos neto dobiti ili gubitka kao izravnavajuće svote računa dobiti i gubitka i bilance te izračun ukupnog zbroja.

Proknjižite potrebne korekcije na T-kontima: a) Koncem listopada obračunava se zarađeni prihod 250. b) Utrošeno je u proizvodnji materijala za 300. c) Unaprijed plaćena najamnina 1. listopada za tri mjeseca iznosi 3. 000. Proknjižite troškove najamnine koncem listopada. d) Obračunana amortizacija NPO iznosi 275. e) Obračunana je, ali ne i isplaćena, plaća zaposlenih 950. f) 15. listopada ugovoreno je obavljanje usluga kupcima tijekom idućeg mjeseca u vrijednosti 500. g) Tijekom listopada pružena je i obračunana jednomjesečna usluga 150 (prethodno naplaćena).