FILOZOFSKE DISCIPLINE I PERIODIZACIJA POVIJESTI FILOZOFIJE PODJELA FILOZOFSKIH

FILOZOFSKE DISCIPLINE I PERIODIZACIJA POVIJESTI FILOZOFIJE

PODJELA FILOZOFSKIH DISCIPLINA 1. METAFIZIKA: a) Ontologija b) Filozofska kozmologija c) Filozofska teologija d) Filozofska antropologija 2. GNOSEOLOGIJA (EPISTEMOLOGIJA) 3. ETIKA 4. ESTETIKA 5. FILOZOFIJA POLITIKE

METAFIZIKA o Bavi se svijetom kao cjelinom i postojanjem u najopćenitijem smislu o od grčkih riječi meta (iza, iznad) i fysis (priroda) o Aristotel je svoju “prvu filozofiju” odredio kao učenje o prvim izvorima i uzrocima bića o Dobila je ime po tome što su Aristotelovi učenici njegovu “prvu filozofiju” svrstali iza fizike (meta ta fizika). o Dijeli se na ontologiju, filozofsku teologiju, filozofsku kozmologiju i filozofsku antropologiju

ONTOLOGIJA Što uopće postoji? Postoji li univerzalna zakonitost svega u svijetu i kakva je to zakonitost? Je li bitak jedan, a svijet jedinstven ili postoji više načela? o Opća metafizika o Učenje o bitku o Biće jest ono što jest, bez obzira na način na koji jest a) živo biće ( npr. učenik, košarkaš, pas ) b) neživo biće ( npr. oblak, vjetar, kiša, čamac)

o Bit = ono po čemu nešto jest baš to što jest o Razlikujemo: 1. OPSTANAK ( EGZISTENCIJU) to da nešto jest ( da olovka jest) 2. BIT (ESENCIJU) to što nešto jest ( da je to olovka)

o Bitak je bit bića kao bića; ono po čemu jest sve što jest. o Bitak je ono što omogućuje postojanje svakog bića. U bitku je sve sadržano pa je bitak izvor svakog postojanja. o Bitak je uopće činjenica da nešto jest. Bitak nam se ne otkriva, on uvijek samo jest, ne otkriva nam svoje uzroke, ne kaže nam zašto jest, ali znamo da jest jer vidimo da ima života. o Bitak znači ono “biti”, ono “jest”

Ontološke koncepcije o MONIZAM Jedno načelo/jedna supstancija Jedan je temelj svega o DUALIZAM Postoje dva međusobno samostalna i različita načela svega ( Descartes – misaona i protežna supstancija ) o PLURALIZAM više načela ili supstancija ( Empedoklo – 4 elementa – voda, vatra, zrak i zemlja )

Ontološke koncepcije prema temeljnom određenju bitka o MATERIJALIZAM - bitak je materijalan (voda, atomi, elementi) - materija je primarna - duh, svijest i mišljenje su sekundarni, izvedeni; to su samo oblici postojanja materije - materija jest ono što postoji u prostoru i vremenu, neovisno o subjektu i što može djelovati na naša osjetila izazivajući osjete

Ontološke koncepcije prema temeljnom određenju bitka o IDEALIZAM = bitak je nematerijalan ( bog, ideja, volja, svijest) 1. OBJEKTIVNI IDEALIZAM U osnovi svega nalazi se nematerijalno načelo na koje se sve može svesti, neovisno o čovjeku 2. SUBJEKTIVNI IDEALIZAM ne postoji vanjski svijet koji bi bio neovisan od naše spoznaje

FILOZOFSKA ANTROPOLOGIJA o Što je čovjek? Po čemu je čovjek? o Je li čovjek pretežno tjelesno ili pretežno duhovno biće? o Po čemu se čovjek razlikuje od životinje? Je li u toj razlici sadržana bit čovjeka?

FILOZOFSKA ANTROPOLOGIJA o Filozofija čovjeka o Smatra se temeljnom filozofskom disciplinom jer je čovjek od početka bio osnovni filozofski problem o Nastaje paralelno s krizom modernog čovjeka (vrijeme Prvog svjetskog rata) o Max Scheler, Helmuth Plessner i Arnold Gehlen

FILOZOFSKA ANTROPOLOGIJA o Sloboda je bit čovjeka i njegovo temeljno određenje – po tome se razlikuje od svih ostalih bića o Uz slobodu dolazi i odgovornost o Čovjek je taj koji daje smisao svom opstanku i ujedno je odgovoran za svoj svijet, za sebe sama i svoju sudbinu o Za naše vrijeme karakterističan je bijeg od slobode? Što bilo?

GNOSEOLOGIJA (EPISTEMOLOGIJA) o Što je izvor naše spoznaje? Je li to um ili iskustvo? o Ima li pitanja na koja spoznaja ne može dati odgovor ili takva pitanja ne postoje? o Navedite primjere različitih vrsta spoznaje!

GNOSEOLOGIJA (EPISTEMOLOGIJA) o Dolazi od grč. riječi gnosis – spoznaja i episteme – znanje o istražuje podrijetlo, izvjesnost i doseg ljudske spoznaje o Osnivač John Locke ( 17. stoljeće )

IZVORI SPOZNAJE o EMPIRIZAM - iskustvo je izvor sveg našeg znanja - John Locke: Naš duh je tabula rasa RACIONALIZAM - prava osnova spoznaje je um - Rene Descartes

IZVORI SPOZNAJE o SENZUALIZAM - osjetno iskustvo je glavni izvor spoznaje KRITICIZAM ( Kant ) - sinteza empirizma i racionalizma INTUICIONIZAM – intuicija glavni izvor spoznaje

IZVORI SPOZNAJE o IRACIONALIZAM - glavni izvori spoznaje su neracionalni izvori - dijeli se na: 1. VOLUNTARIZAM ( volja glavni izvor spoznaje) 2. MISTICIZAM ( glavna spoznajna moć u ekstazi)

VRIJEDNOST I DOSEG SPOZNAJE o DOGMATIZAM - gledište koje smatra da je moguća sigurna spoznaja istine - on znači i svako prihvaćanje nekih temeljnih istina, a da one nisu provjerene SKEPTICIZAM – nije moguće spoznati objektivnu istinu pa je mudro suzdržavati se od izricanja tvrdnji

ETIKA o Što je moral? Čime je uvjetovan? o Filozofija morala o Ispituje podrijetlo, svrhu, motive i norme moralnog djelovanja

ETIKA o IZVOR MORALNOG DJELOVANJA - HETERONOMNA ETIKA Moralna načela nemaju svoj izvor u čovjeku, već u nečemu izvan njega, najčešće u bogu - AUTONOMNA ETIKA Čovjek je izvor pravila ili zakona vlastitog djelovanja

KONCEPCIJE OVISNO O TOME KAKO SE SHVAĆA DOBRO EUDAIMONIZAM - Motiv i cilj ljudskog djelovanja je sreća, blaženstvo, radost HEDONIZAM - Užitak je cilj života UTILITARIZAM - Najveća moguća korist najvećeg broja ljudi PERFEKCIONIZAM - Motiv i svrha moralnog djelovanja je usavršavanje

ESTETIKA o Što je lijepo? Što je ljepota? o Koja je razlika između umjetnički i prirodno lijepog? o Kako nešto prosuđujemo kao lijepo? o Koja je funkcija umjetnosti? o Filozofija lijepog i umjetnosti o Ispituje bit, uvjete i kriterije stvaranja, doživljavanja i prosuđivanja lijepog odnosno umjetnosti

ESTETIKA o ODNOS FILOZOFIJE I UMJETNOSTI ZAJEDNIČKO: Obje izražavaju nazor o svijetu i životu RAZLIKA: Umjetnost prikazuje svijet i život pomoću mašte i osjećaja, a filozofija ima kritički stav prikazivanju

FILOZOFIJA POLITIKE o Kakav je odnos pojedinca i društva? o U kakvom su odnosu interes pojedinca i interes društva? o U kakvom su odnosu čovjek i čovjek? o Što je država i čemu služi? o Bavi se problemima političke zajednice

PERIODIZACIJA POVIJESTI FILOZOFIJE o ANTIČKA FILOZOFIJA A) KOZMOLOŠKO RAZDOBLJE GRČKE FILOZOFIJE Miletska škola Pitagorejska škola Heraklit Elejska škola Posrednici ( Empedoklo i Anaksagora) Atomisti

B) ANTROPOLOŠKO RAZDOBLJE GRČKE FILOZOFIJE Sofisti Sokrat Kirenska i kinička škola

C) ONTOLOŠKO RAZDOBLJE GRČKE FILOZOFIJE Platon Aristotel

D) ETIČKO RAZDOBLJE HELENISTIČKO – RIMSKE FILOZOFIJE Stoicizam Epikurejska škola Skepticizam

E) RELIGIOZNO RAZDOBLJE HELENISTIČKO – RIMSKE FILOZOFIJE Židovska filozofija religije Novoplatonizam

KRŠĆANSKA FILOZOFIJA Aurelije Augustin

SREDNJOVJEKOVNA FILOZOFIJA o Ivan Scot Eriugena ( 810. – 880. ) Anselmo Canterburyjski (1033. – 1109. ) Petar Abelard ( 1079. – 1142. ) Roger Bacon ( oko 1210. do oko 1292. ) Bonaventura ( 1221. – 1274. ) Albert Veliki ( 1193. ili 1206. do 1280. ) Toma Akvinski ( 1225. – 1274. ) Duns Scot ( 1266. ili 1274. do 1308. ) William Occam ( oko 1300. do oko 1350. ) Herman Dalmatin

NOVOVJEKOVNA FILOZOFIJA A) FILOZOFIJA RENESANSE Giordano Bruno Frane Petrić Matija Vlačić Ilirik

NOVOVJEKOVNA FILOZOFIJA B) EMPIRIZAM I RACIONALIZAM Francis Bacon Rene Descartes Baruch de Spinoza Gottfried Wilhelm Leibniz Thomas Hobbes John Locke George Berkeley David Hume

NOVOVJEKOVNA FILOZOFIJA C) PROSVJETITELJSTVO Voltaire Jean Jacques Rousseau Lamettrie Paul Holbach Ruđer Bošković

NOVOVJEKOVNA FILOZOFIJA D) KLASIČNI NJEMAČKI IDEALIZAM Immanuel Kant Johann Gottlieb Fichte Friedrich Wilhelm Joseph Schelling Georg Wilhelm Friedrich Hegel

SUVREMENA FILOZOFIJA Arthur Schopenhauer Soren Kierkegaard Friedrich Nietzsche Karl Marx Auguste Comte J. S. Mill H. Spencer

SUVREMENA FILOZOFIJA Bertrand Russel Ludwig Wittgenstein Rudolf Carnap Karl Popper John Dewey William James Henri Bergson Edmund Husserl Max Scheler Helmuth Plessner Arnold Gehlen Karl Jaspers Jean – Paul Sartre Martin Heidegger H. G. Gadamer Max Horkheimer

SUVREMENA FILOZOFIJA Herbert Marcuse Ernst Bloch Jurgen Habermas Michel Foucault Jacques Derrida Jean – Francois Lyotard John Rawls