FILM kao motivacijsko sredstvo u nastavi knjievnosti Damir

FILM kao motivacijsko sredstvo u nastavi književnosti Damir Sikirić, prof.

“Ovaj rukom okretani trik prevrće nešto u našem ljudskom životu i u našoj spisateljskoj djelatnosti. To je pobuna protiv starih metoda književnosti. To je navala. To je juriš. Nama ne preostaje drugo nego da se prilagodimo blijedom platnu ekrana i hladnom staklu objektiva. Javlja se potreba novog načina pisanja. Ja sam već mislio na nj i već osjećam novo približavanje. Ta brza promjena scene, to mijenjanje duševnih raspoloženja, taj potop iskustava. . . Sve je to doista bolje od dosadnog brušenja teme. Pa ako hoćete i bliže životu. Tolike promjene, pojave koje munjevito nestaju, predstavljaju doživljaje koji podsjećaju na uragan. Kinematograf nam je otkrio kretanje. A to je velika stvar. ” L. N. Tolstoj

“Film je grandiozna igračka, ali ja ga ne trpim, možda zato što sam previše vizualan. Živim otvorenih očiju, a film me sprječava da gledam. Brzina pokreta i hitro mijenjanje slika stalno nas primoravaju da prelazimo na druge stvari. Pogled ne uspijeva zagospodariti slikama, već slike gospodare pogledom i plave svijest. Film navlači uniformu na oko koje je do tada bilo golo. ” F. Kafka

ANKETA: 3. i 4. r. gimnazije, 107 uč. Navedi tri svoja omiljena filma ‘

Navedi tri svoja omiljena hrvatska filma

Tvoj omiljeni redatelj je. . .

Koje filmske žanrove preferiraš?

Koliko filmova pogledaš tjedno?

Gdje gledaš filmove i kako dolaziš do njih?

Film ili knjiga ?

Motivacija Pojam motivacija primarno pripada psihologiji: “Psihički proces koji pokreće ljude na određene aktivnosti i ponašanje. ” Kao metodički termin motivacija označuje psihičke procese koji pokreću učenike na određenu djelatnost i ponašanje. Ti se psihički procesi pokreću različitim metodama i sredstvima.

Vrste motivacija Iskustvene: osjetilne, emocionalne, intelektualne, imaginativne. Jezične: leksičke, fonetske, gramatičke, pravopisne, pravogovorne. Stilističke: uspoređivanje, personificiranje, metaforiziranje, igre riječi. Književne: tematske, biografske, književnopovijesne, književnoteorijske. Estetske: književne, likovne, glazbene, filmske, kazališne.

Estetska motivacija filmom Estetske motivacije, među koje spadaju i filmske, otvaraju put za kvalitetnije, intenzivnije i dublje doživljavanje i prihvaćanje književnog djela. Ako su učenici pripremljeni i dovedeni u određeno raspoloženje i iščekivanje, onda s većim zanimanjem prihvaćaju određeno književno djelo. Film (isječak, dio u trajanju do 15 -ak minuta) može se upotrijebiti u pripremnoj fazi nastavnog sata, u funkciji motivacije za prihvaćanje književnog djela, pisca ili razdoblja. Obogaćeni doživljajima, dojmovima i spoznajama koje donosi film, učenici će angažiranije prihvaćati djelo (ili gradivo) koje se interpretira. Film kao motivacijsko sredstvo može imati upravo tu ulogu da proširi svijet predodžaba i učenike uvede u svijet književnosti.

Načela nastave filma 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Komunikacijsko načelo Pedagoško načelo Didaktičko načelo Metodičko načelo Psihološko načelo Etičko i društveno načelo Gnosealoško načelo Estetsko načelo

Pristupi u nastavi filma 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Literarni pristup Likovni pristup Psihološki pristup Sociološki pristup Filozofski pristup Pedagoški pristup Žanrovski pristup Impresionistički pristup

Na što bi se trebalo pripaziti U pravilu filmski gledatelj zauzima receptivno držanje i želi se više zabaviti nego poučiti. Informacije iz filma primaju se na znanje, ali brzo se ponovno zaboravljaju. Prikazivanje filmova u nastavi stoga se i dalje ubraja među didaktički manje vrijedna sredstva koja su učenicima omiljena jer pritom ne treba ništa učiti. Fascinacija medijem iskorištava se najčešće za motivaciju, zorno prikazivanje, informiranje i dokumentaciju događaja.

Pri izboru filmova manje je riječ o tome je li film dobar nego o tome može li se on kvalitetno upotrijebiti u nastavi. Film treba biti u jasno prepoznatljivoj tematskoj vezi s aktualnim nastavnim satom (ili cjelinom). Kada se nastava održava u jednom satu, trebalo bi vrijediti pravilo da je film prikladniji što je kraći. Za nastavnu kvalitetu uporabe filma presudne su uvijek faze nakon gladanja filma Filmski isječci, koji se trebaju analizirati ili interpretirati, u pravilu se moraju razmatrati dvaput, katkad čak i triput.

Slijed filmske analize 1) prvo gledanje, spontane reakcije, podjela zadataka za analizu i interpretaciju, eventualna podjela radnih skupina; 2) drugo gledanje uz izradu bilježaka, zajednički razgovor i sakupljanje rezultata; 3) eventualno treće kontrolno gledanje

Petar Hektorović: Ribanje i ribarsko prigovaranje II. dio 33: 33 – 45: 04 Koja je dva spomenika Hektorović sagradio za svoga života? Koje je godine napisao Ribanje i ribarsko prigovaranje? Kome je posvetio svoje djelo? Zašto u zreloj dobi života Hektorović prestaje pisati? Po čemu se tadašnje njegovo stvaralaštvo razlikuje od renesansnog duha? Kako je prema književnoj vrsti određeno Ribanje i ribarsko prigovaranje? Koliko dana traje Ribanje i ribarsko prigovaranje? Koje otoke obuhvaća?

S kim putuje pjesnik? Koja je tema prvog citiranog ulomka iz djela? O kojim junacima ribari pjevaju Hektoroviću? Koja renesansna obilježja djela ističe autor dokumentarnog filma?

W. Shakespeare: Hamlet Laurence Olivier: Hamlet (1948. ) 1: 01: 40 – 1: 06: 19 Kenneth Branagh: Hamlet (1996. ) cd 1; 1: 33: 00 – 1: 36: 56 isječak 1 isječak 2 Kako ste zamišljali Hamleta, ostale likove i scenu dok ste čitali dramu? Koji je od dva prikazana isječka bliži vašoj predodžbi? Koji vam se isječak više svidio? Zašto? Čuli ste slavni Hamletov monolog biti ili ne biti. . . u dvije verzije, pokušajte ga objasniti i protumačiti svojim riječima. Koja se zapravo životna pitanja skrivaju iza izraza biti ili ne biti ?

Kako se ta pitanja odražavaju na sadašnji Hamletov trenutak? Koja ga dvojba muči? Na što pomišlja? Zašto u jednom trenutku okreće bodež prema samom sebi (u prvom isječku)? Čega se boji? Komentirajte Hamletovu misao: Razmišljanje nas pravi kukavicama; slažete li se s njom?

Ante Kovačić: U registraturi isječak 1 Joakim Marušić: U registraturi (1974. ) ep. 2. Grad 00: 02: 35 – 00: 09: 25; ep. 3. Mladić 00: 18: 48 – 00: 24: 44 Koju temu našeg realizma zamjećujete u odgledanom isječku? Opišite sredinu koju je Ivica Kičmanović napustio i usporedite ju s novom gradskom sredinom u koju dolazi. Kako Ivica doživljava grad? Kako se ponaša? Što ga sve začuđuje u novoj sredini? Tko je s njim u pratnji?

isječak 2 Podudara li se filmski isječak s odlomkom iz čitanke? Kako ste doživjeli prvi susret između Ivice i Laure? Kako se razvija dijalog između njih dvoje? Koji lik smatrate snažnijim karakterom? Obrazložite svoj odgovor. Kakvu će ulogu odigrati Laura u Ivičinu životu?

Ivan Kozarac: Đuka Begović isječak Branko Schmidt: Đuka Begović (1991. ) 1: 04: 00 – 1: 15: 23 Usporedi pročitani odlomak iz čitanke s odgledanim isječkom iz filma Đuka Begović. Slijedi li redatelj do kraja vjerno književni tekst? U čemu odstupa? Što mislite – zašto? Prepoznajete li neke glumce koji se pojavljuju u filmu? Imenujte važnije likove koji se pojavljuju u isječku. Na temelju viđenoga okarakterizirajte lik Đuke Begovića. S kim se i zašto Đuka sukobljava u isječku koji ste vidjeli?

Koje su posljedice njegova zlodjela? Navedite i objasnite modernističke i naturalističke elemente djela.

Miroslav Krleža: Gospoda Glembajevi Antun Vrdoljak: Gospoda Glembajevi (1988. ) 1: 47: 29 - isječak O kakvom intimnom sukobu govori Leone sestri Angelici? Kakvim vidi sebe kao osobu? Pred čime bježi cijeloga života? U kojem trenutku barunica Castelli pokazuje pravo lice? Što pokreće njezine nagone u trenutku spoznaje da ju je Glembay nadmudrio u međusobnim novčanim prijevarama? Čime je barunica izazvala Leoneovu zvjersku reakciju? Kakvi se nagoni u Leoneu pojavljuju kad su mu se oči opet otvorile i on jasno pred sobom vidi uličarku zbog koje su ubila njegova majka?

Što je prevladalo u Leoneovoj prirodi u posljednjem, fatalnom, kvantitativnom sukobu? Krležin se ciklus o Glembajevima sastoji od tri drame i jedanaest novela. Što saznajemo u epilogu kojeg nema u drami?

Literatura: Mattes, Wolfgang: Nastavne metode : 75 kompaktnih pregleda za nastavnike i učenike; Naklada Ljevak, Zagreb, 2007. Rosandić, Dragutin: Metodika književnog odgoja i obrazovanja; Školska knjiga, Zagreb, 2005. Mikić, Krešimir: Film u nastavi medijske kulture; Educa, Zagreb, 2001. Težak, Stjepko: Metodika nastave filma na općeobrazovnoj razini; Zagreb, Školska knjiga, 2002. Vrabec, Miroslav: Film i odgoj : osnove teorije filmskog odgoja; Školska knjiga, Zagreb, 1967.