FAZE NAUNOG ISTRAIVANJA 1 Izbor i definisanje predmeta

FAZE NAUČNOG ISTRAŽIVANJA

1. Izbor i definisanje predmeta istraživanja, 2. Postavljanje hipoteza i sređivanje varijabli istraživanja 3. Izrada projekta istraživanja, 4. Prikupljanje, sređivanje i obrada empirijskih podataka 5. Naučno tumačenje i interpretacija podataka, 6. Izvještaj o rezultatima istraživanja

IZBOR I DEFINISANJE PREDMETA ISTRAŽIVANJA � Pod izborom i definisanjem predmeta istraživanja podrazumeva se: a) Izbor predmeta istraživanja b) Određivanje ciljeva istraživanja

IZBOR PREDMETA ISTRAŽIVANJA Problem koji se ne može rešiti “običnim” učenjem, ni studiranjem v Uočavanje problema kog treba istražiti je najatraktivniji posao u ukupnom istraživanju v Izbor predmeta istraživanja obuhvaća a) Traženje znanstvenih informacija, v neophodnih za formuliranje predmeta istraživanja b) Formuliranje predmeta istraživanja

TRAŽENJE ZNANSTVENIH INFORMACIJA NEOPHODNIH ZA FORMULIRANJE PREDMETA ISTRAŽIVANJA �Koje informacije tražimo? a) Koje se tiču rezultata novih istraživanja b) Koje se odnose na već prihvaćene spoznaje �Centri za prikupljanje znanstvenih informacija v. Biblioteke v. Dokumentacioni centri v. Arhive v. Internet

�Tri grupe izvora naučnih informacija v. Primarni - originalni radovi (knjige, separati, doktorski i magistarski rradpvo, referati, patenti, priručnici, udžbenici…) v. Sekundarni - daju samo osnovne informacije o određenoj publikaciji ili dokumentu (registri, kartoteke, bibliografije ili katalozi biblioteka i centara za dokumentaciju) v. Tercijarni - rečnici, leksikoni, enciklopedije…

�Postupak u traženju informacija A. Sastavljanje radne bibliografije B. Razvrstavanje prikupljenih bibliografskih jedinica u zasebne grupe podataka

v. Sastavljanje radne bibliografije podrazumeva upornost i sistematičnost u traganju za: vbibliografijama i bibliografskim bilješkama objavljenim u časopisima i publikacijama vrazličitim katalozima i indeksima znanstvenih biblioteka venciklopedijama, leksikonima, priručnicima, zbornicima radova

Razvrstavanje prikupljenih bibliografskih jedinica u zasebne grupe podataka Četiri grupe podataka - bibliografskih jedinica 1. Knjige 2. Studije, referati, članci 3. Nepotpisani radovi 4. Ostale bibliografske jedinice (priručnici, konvencije, propisi)

ØSređivanje prikupljenog materijala: 1. Vođenje različitih beleški u vezi s prikupljenim i proučenim materijalom 2. Selekcija, analiza i sinteza relevantnih činjenica do kojih se došlo prikupljanjem i proučavanjem materijala

Formuliranje predmeta istraživanja �Najdelotvorniji i najprihvatljiviji put i način formuliranja predmeta istraživanja jeste postavljanje problema u obliku pitanja v. Dva razloga za takav pristup: A. Istraživanje postaje traganje za adekvatnim odgovorom B. Dobro postavljeno pitanje = ponekad je pola odgovora

�Kriteriji izbora predmeta istraživanja: v. I. Da predmet istraživanja predstavlja novinu i da se izbegne nepotrebno ponavljanje q. Potrebno je temeljno konsultovanje literature jer sprečava: a) Istraživanje već istraženog problema b) Opasnost od istraživanja onog za šta ne postoje nikakvi racionalni znanstveni razlozi

II. Da izabrani predmet ima potrebnu važnost za područje ne koje se odnosi, ali i mogućnost primene u praksi III. Da za njegovo istraživanje postoji interes, intelektualna radoznalost i težnja istraživača da dođe do spoznaje IV. Da za istraživanje tog problema postoji pristupačnost podataka i prikladne metode

V. Da je za istraživanje moguće osigurati pokroviteljstvo i saradnju različitih institucija (ministarstva, druge ustanove za prikupljanje podataka…) VI. Osiguranje drugih pretpostavki istraživanja (oprema, uslovi rada, financije…)

�Tipovi grešaka u formuliranju predmeta istraživanja: a) Preširoka oblast, s većim brojem problema b) Preuzak ili beznačajan predmet istraživanja c) Zdravorazumski, retorički ili emocionalni karakter jezika i pojmova prilikom određenja predmeta, d) Stavljanje naglaska na neobrađene podatke ili na “glas iskustva”

Primer predmeta istraživanja Utjecaj stilova vodstva na zadovoljstvo zaposlenih radnim mjestom ◦ ◦ Definiranje predmeta istraživanja � q. Da li i na koji način stil vodstva utječe na zadovoljstvo zaposlenika radnim mjestom? q. Utječe li stil vodstva menadžmenta na zadovoljstvo zaposlenika radnim mjestom?

q. Koje su osnovne karakteristike pojedinih stilova vodstva? q. Koji su faktori zadovoljstva zaposlenika radnim mjestom?

q. Koji stil vodstva prevladava, odnosno dominira u poduzećima u Bi. H? q. Da li su zaposlenici u poduzećima u Bi. H zadovoljni radnim mjestom i u kojoj mjeri?

q. Koji su faktori zadovoljstva zaposlenika u poduzećima u Bi. H? q. Da li su zaposlenici u poduzećima u Bi. H spremni prihvatiti veću odgovornost kroz participaciju u odlučivanju, planiranju i kontroli?

� Primjer 2: � UTJECAJ PERCIPIRANE KVALITETE USLUGE NA LOJALNOST KUPACA NA TRŽIŠTU MALOPRODAJE Definiranje predmeta istraživanja § Kako stvarati i upravljati lojalnošću kupaca na tržištu maloprodaje u ovisnosti o percipiranoj kvaliteti usluge? § Koliko je kupcima na tržištu maloprodaje važna kvaliteta pružene usluge?

�Koje dimenzije kvalitete usluge kupci smatraju najvažnijima na tržištu maloprodaje? �Utječe li percipirana kvaliteta usluge na stvaranje lojalnosti kupaca na tržištu maloprodaje?

§ Utječu li pojedine dimenzije kvalitete usluge istim intenzitetom na sve manifestne forme i razine lojalnosti kupaca na tržištu maloprodaje? § Na koje manifestne forme i razine lojalnosti kupaca utječu pojedine dimenzije kvalitete usluge više, a na koje manje?

Određivanje ciljeva istraživanja �Cilj = rasvjetljavanje konkretnog problema, pronalaženje odgovora na ono što je definirano kao nepoznato �Vrste ciljeva znanstvenog istraživanja ◦ Pragmatični (korisni u praksi - društveni) ◦ Znanstveni (spoznajni – korisni za teoriju)

�Pragmatični (društveni) = ciljevi koji upućuju na koristi koje iz istraživanja mogu proisteći. Oni markiraju: ◦ Potencijalne korisnike rezultata istraživanja ◦ Kako se oni mogu koristiti rezultatima istraživanja

Znanstveni (spoznajni) ciljevi = određuju razinu spoznaje do koje u procesu istraživanja treba doći ◦ A) znanstvena deskripcija ◦ B) Znanstvena klasifikacija ◦ C) Znanstveno otkriće ◦ D) Znanstveno objašnjenje (eksplanacija) ◦ E) Znanstveno predviđanje (prognoza) �

Ciljevi istraživanja (primjer) ◦ Primjer 1: Istraživanje: „Utjecaj stilova vodstva na zadovoljstvo zaposlenika radnim mjestom“ ◦ Ciljevi istraživanja (UTVRDITI, DOKAZATI…) q. Utvrditi da li postoji uzročno-posljedična veza između stila vodstva i zadovoljstva zaposlenika radnim mjestom; q. Utvrditi koji su elementi stila vodstva determinirajući faktori zadovoljstva zaposlenika radnim mjestom; q. Istražiti i utvrditi koji stil vodstva prevladava u poduzećima u Federaciji Bi. H;

q. Istražiti i utvrditi razinu zadovoljstva zaposlenika radnim mjestom u Federaciji Bi. H; q. Također, ovo istraživanje će poslužiti za donošenje konkretnih odluka za unaprjeđenje zadovoljstva zaposlenih radnim mjestom u poduzećima u Federaciji Bi. H,

POSTAVLJANJE HIPOTEZA I SREĐIVANJE VARIJABLI �Različite definicije: ◦ „Hipoteza je teorija u koju istraživači nisu sigurni“, ◦ „Hipoteza predstavlja ono što predviđamo“, ◦ „Hipoteza je neki teorijski stav ili zaključak koji ima izvjestan stupanj vjerojatnosti“ ◦ „Hipoteza je misaona pretpostavka o predmetima koji se istražuju, o njihovim svojstvima, ustroju, funkciji, stanju i odnosima s drugim predmetima“,

◦ „Hipoteza je propozicija, uvjet ili princip koji je pretpostavljen, možda i bez uvjerenja u ispravnost, da bi se izvukle njegove logičke posljedice i pomoću te metode provjerilo njegovo slaganje s činjenicama koje su poznate ili koje mogu da se odrede“

�Zajednički imenitelj svih definicija: hipoteza je svojevrsni misaoni odgovor o problemu istraživanja, manje ili više vjerojatnu pretpostavku da postoji neka pojava kao uzrok ili kao posljedica neke druge pojave

�Elementi koje mora posjedovati jedna hipoteza da bi zadovoljila kriterij valjanosti: vmora predstavljati logički i posebno znanstveno teorijski utemeljenu pretpostavku vmora se odnositi na predmet istraživanja vne smije biti preširoka, tj. mora biti dovoljno konkretna i pregledno specificirana

v. Pojmovno-jezično mora biti potpuno jasna i precizno formulirana v. Valjana hipoteza mora biti teorijski i iskustveno provjerljiva

Primjeri hipoteza iz idejnih projekata polaznika doktorskih studija 1. Članstvo Bi. H u CEFTA-i za posljedicu ima ubrzani gospodarski razvoj zemlje 2. Percipirana kvaliteta usluge pozitivno utječe na lojalnost kupaca na tržištu maloprodaje 3. Korištenja upravljačkog informacijskog sustava utječe na efikasnost poslovanja poduzeća 4. Decentralizirano fiskalno upravljanje utječe na stupanj zadovoljavanja javnih potreba lokalne zajednice

�Primjer hipoteze u vezi s praćenim predmetom istraživanja ◦ Istraživanje: „Utjecaj stilova vodstva na zadovoljstvo zaposlenika radnim mjestom“ �Hipoteza: Stil vodstva menadžera u poduzećima utječe na zadovoljstvo zaposlenika radnim mjestom

Sređivanje varijabli � Hipoteza = misaoni odgovor o problemu istraživanja, određenu pretpostavku o postojanju uzročno-posljedičnih veza u prirodi i društvu v VARIJABLE =identificirati obilježje, ili obilježja, pojave koje se želi istraživati, a na koje se misaoni odgovor ili pretpostavka odnose

v. VARIJABLA = svaka veličina koja se može mijenjati i razlikovati u vremenu i prostoru, promjenljiva značajka neke pojave ili procesa o kojima se u hipotezi nešto tvrdi ØPrvi posao istraživača je identificirati takve značajke ili obilježja koja se odnose na istraživanu pojavu

ØPrimjer: „Odnos građana prema suživotu i toleranciji bitno određuje vrijednosna orijentacija medija prema tim kategorijama“. üDvije varijable: � odnos građana prema suživotu i toleranciji, � vrijednosna orijentacija medija prema suživotu i toleranciji

v Prethodna hipoteza drugačije formulirana: „Odnos građana prema suživotu i toleranciji bitno određuju vrijednosna orijentacija političkih elita i medija prema tim kategorijama“ Ø Tri varijable ü odnos građana prema suživotu i toleranciji ü vrijednosna orijentacija političkih elita ü vrijednosna orijentacija medija

�ULOGA I PONAŠANJE VARIJABLI U JEDNOJ DRUŠTVENOJ POJAVI ILI PROCESU JE RAZLIČITA: A. jedna (ili više) od njih se uvijek javlja u formi „uzroka“ = nezavisna varijabla B. druga (ili druge) kao „posljedica“ određene dinamike promatrane društvene pojave ili procesa = zavisna varijabla

�Zadatak istraživača je izvršiti i klasificiranje varijabli ovisno o njihovom mjestu i ulozi u dinamici promatrane društvene pojave ili procesa v. Primjer: jedna nezavisna (vrijednosna orijentacija medija prema suživotu i toleranciji) i jedna zavisna varijabla (odnos građana prema suživotu i toleranciji) ØStav građana je samo logična, ali i nužna, posljedica određene medijske filozofije

�Primjer klasifikacije varijabli u praćenom istraživanju ◦ Istraživanje: „Utjecaj stilova vodstva na zadovoljstvo zaposlenika radnim mjestom“ �Hipoteza: Stil vodstva menadžera u poduzećima utječe na zadovoljstvo zaposlenika radnim mjestom � Nezavisna (uzročna) varijabla - stil vodstva menadžera � Zavisna (posljedična) varijabla zadovoljstvo zaposlenika radnim mjestom

Klasifikujte varijable u sledećim hipotezama ◦ Članstvo Bi. H u CEFTA-i za posljedicu ima � ubrzani gospodarski razvoj zemlje ◦ Percipirana kvaliteta usluge pozitivno utječe na lojalnost kupaca na tržištu maloprodaje. ◦ Korištenja upravljačkog informacijskog sustava utječe na efikasnost poslovanja poduzeća ◦ Decentralizirano fiskalno upravljanje utječe na stupanj zadovoljavanja javnih potreba lokalne zajednice

�Drugi oblici varijabli: vintervenirajuće = javljaju se između nezavisne i zavisne varijable i uzrokuju karakter veze između njih vkondicirajuće (specifikatorne) = uvjetuju intenzitet veze između nezavisne i zavisne varijable,

�Nakon specifikacije treba izvršiti i operacionalizaciju varijabli ◦ Operacionalizacija = postupak u kojem se teorijski postulati empirijski provjeravaju pomoću pokazatelja ili indikatora koji se odnose na danu teoriju

�Pri izboru indikatora za operacionalizaciju varijabli nužno: va) da budu valjani v= da se odnose na varijablu koju se želi mjeriti vb) da su objektivni v= da rezultati mjerenja ovise o onome što se, a ne tko mjeri

vc) da su pouzdani, v= se na njih, pri mjerenju jedne varijable, možemo bez ostatka osloniti, vd) da su jednoznačni, v= da su tako jasno i precizno definirani da različiti subjekti znaju točno na što se odnose, ve) da su precizni, v= da omogućuju da se pomoću njih registriraju i manje razlike u veličini varijabli

�Primjer indikatora ◦ Istraživanje: „Utjecaj stilova vodstva na zadovoljstvo zaposlenika radnim mjestom“ �Hipoteza: Stil vodstva menadžera u poduzećima utječe na zadovoljstvo zaposlenika radnim mjestom � Nezavisna (uzročna) varijabla - stil vodstva menadžera � Zavisna (posljedična) varijabla zadovoljstvo zaposlenika radnim mjestom

Indikatori za istraživanje i mjerenje nezavisne varijable – stilovi vodstva menadžera: Økomunikacija (tijek informacija, točnost � informacija i dr. ), Øinterakcija (timski rad, traženje ideja i dr. ), Øodlučivanje (razina odlučivanja, participacija i dr. ), Øciljevi (način postavljanja, razina postavljanja i dr. ), Økontrola (interes za kontrolu, koncentracija kontrole i dr. ).

�Indikatori za istraživanje i mjerenje zavisne varijable – zadovoljstvo zaposlenika radnim mjestom: ◦ zadovoljstvo zaposlenika interakcijom i komunikacijom s nadređenima, ◦ zadovoljstvo zaposlenika participacijom u odlučivanju, kontroli i planiranju.