FAKULTET ZA POSLOVNI MENADMENT BAR PRAVO NA ZDRAVU
FAKULTET ZA POSLOVNI MENADŽMENT BAR PRAVO NA ZDRAVU ŽIVOTNU SREDINU u Međunarodnom pravu i pravu Crne Gore Prof. dr Boris KRŠEV krsevboris@sbb. rs +38163510792 067/458020
KRIVIČNO-PRAVNI OKVIRI EKOLOŠKE POLITIKE EU Ekološki kriminal se odnosi na sve radnje kojima se krše odredbe ekoloških propisa - nelegalne emisije ili ispuštanja supstanci u vazduh, vodu ili zemljište, - nelegalna trgovina životinjama i biljkama, - nelegalna trgovina supstancama koje uništavaju ozonski omotač - bacanje otpadaka na ulicu, iscrtavanje grafita. . .
Ekološki kriminal - nelegalno-nedozvoljeno ribarenje, - nelegalano-nedozvoljen lov - nelegalna eksploatacija i trgovina mineralima i dragocenim kamenjem, drvetom. . . - nelegalna trgovina opasnim otpadom
Ekološki kriminal donosi veoma visoke profite njegovim počiniocima, teško se otkriva i prouzrokuje izuzetno ozbiljne negativne posledice po životnu sredinu. . . “Nasilje” nad ŽS sankcionisano je kao prekršaj i prestup (a ne kao krivično delo) koje se kažnjava opomenama i mandatnim kaznama. Poštovanje zakona o ZŽS je od izuzetnog značaja za život, zdravlje i bezbednost čoveka. . . Protiv-pravni “napadi” na ŽS ugrađeni u krivično zakonodavstvo
Ekološki kriminal je najčešće transnacionalnog karaktera i javlja se kao posebna vrsta organizovanog kriminala. Šta je ORGANIZOVANI KRIMINAL? SADEJSTVO DELOVA DRŽAVNOG APARATA I KRIMINALNIH ORGANIZACIJA Strazbur 4. XI 1998: Konvencija o zaštiti životne sredine putem krivičnog prava
Ekološki kriminal Direktiva EU o zaštiti životne sredine putem krivičnog prava, od 19. 11. 2008. Uvodjenje kaznenih sankcija ima za cilj da obezbedi efikasnu zaštitu životne sredine na nivou država članica EU. Direktiva sadrži spisak krivičnih dela koja se kažnjivaju zbog nanete štetu vazduhu, zemljištu, vodi, životinjama ili biljkama ili dovedu do povrede ili smrti bilo koje osobe. . . U KRIVIČNA DELA SE UBRAJAJU:
KRIVIČNA DELA: - ispuštanje, emisija ili unošenje jonizujućeg zračenja; - protivpravno postupanje prilikom rukovanja, transporta i skladištenja svih vrsta otpada; - nezakoniti rad u postrojenjima u kojima se sprovode opasne delatnosti, čuvaju ili koriste opasne supstance ili preparati; ilegalne isporuke otpada; - značajno oštećenje staništa u zaštićenim područjima; - nedozvoljena trgovina ili korišćenje supstanci koje oštećuju ozonski omotač;
KRIVIČNA DELA: - nezakonita proizvodnja, tretman, skladištenje, korišćenje, transport, izvoz ili uvoz nuklearnog materijala ili drugih opasnih radioaktivnih materija; - nezakonito posedovanje, uzimanje, oštećenje, ubijanje ili trgovanje uzorcima zaštićenih divljih vrsta flore i faune; - trgovina primercima zaštićene divlje faune i flore;
MEĐUNARODNI UGOVORI O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE - KONVENCIJA O MEĐUNARODNOJ TRGOVINI UGROŽENIM VRSTAMA DIVLJE FLORE I FAUNE (Vašington, 1973). Konvencija se bavi zaštitom ugroženih vrsta na specifičan način - regulisanjem trgovine. Prihvaćena od strane 160 država (ali ne i od tadašnje Jugoslavije), Konvencija je stekla status sveopšte multilaterarne konvencije koja štiti preko 5. 000 životinjskih i 25. 000 biljnih vrsta.
Životinjske i biljne vrste su, prema stepenu opasnosti od istrebljenja, razvrstane u dve grupe. I grupa: vrste kojima preti opasnost od istrebljenja II grupa: vrste kojima bi moglo zapretiti istrebljenje_ -KONVENCIJA O OČUVANJU MIGRATORNIH VRSTA DIVLJIH ŽIVOTINJA (Bon, 1979). Migratornim vrstama smatraju se populacije divljih životinja koje ciklično i predvidljivo prelaze više nacionalnih granica.
OBAVEZE DRŽAVA POTPISNICA: Države preko kojih se migratorne vrste divljih životinja sele, u obavezi su da im u toku migracije preko njihove teritorije pruže punu pravnu i biološku zaštitu (otklone prepreke koje utiču na njihovu seobu, eliminišu sve uticaje koje ih ugrožavaju). Hvatanje ovih vrsta je zabranjeno, izutev za: potrebe nauke, veštačkog razmnožavanja ili opstanka (ukoliko imaju status “ugrožene migratorne vreste”).
KONVENCIJA O OČUVANJU SVETSKE I KULTURNE BAŠTINE (UNESCO, 1974) Koncept „zajedničke baštine čovečanstva“ (prirodna i kulturna baština). Pod kulturnom baštinom podrazumevaju se spomenici arhitekture, monumentalna vajarska ili slikarska dela, arheološka nalazišta, građevine i znamenita mesta (dela ljudskih ruku ili u kombinaciji sa prirodom) koja su od univerzalnog značaja sa istorijske i naučne tačke. . .
Pod prirodnom baštinom podrazumevaju se spomenici prirode - fizičke ili biološke formacije, geološke i fiziografske formacije i zone koje predstavljaju staništa ugroženih vrsta biljaka i životinja, kao i znamenita mesta prirode ili određene zone prirode od izuzetne univerzalne važnosti (nacionalni parkovi, rezervati. . . )
Komitet za svetsku baštinu - Spisak svetske baštine = na spisku svetske baštine nalazi se ukupno 730 dobara, od čega su 563 kulturna, 144 prirodna, a 23 mešovita dobra, locirana na teritorijama 125 država. . . KONVENCIJA O ZAŠTITI DIVLJEG ŽIVOG SVETA I PRIRODNIH STANIŠTA (Bern, 1979) Cilj: očuvanje divlje flore i faune i njihovih prirodnih staništa, posebno ugroženih vrsta, čije očuvanje zahteva međunarodnu saradnju. . .
Jugoslavija nije potpisala ni ovu konvenciju. . . Apendix I: spisak svih zaštićenih biljnih vrsta koje je zabranjeno brati, seći, prisvajati i stavljati u promet. Apendix II: spisak zaštićenih životinjskih vrsta koje je zabranjeno hvatati, uznemiravati i stavljati u promet. Apendix III: spisak životinjskih vrsta koje se zaštićuju od eksploatacije lovostajem ili drugim privremenim merama. . .
STATUS ŠTETE U MEĐUNARODNOM PRAVU O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE POJAM ŠTETE NANETE ŽIVOTNOJ SREDINI Šteta u međunarodnom pravu može biti materijalne (uništavanje stvari i dobara u vlasništvu države) i moralne (povreda ugleda strane države vređanjem njenih simbola – zastave, grba – ili šefa države) prirode. Šteta naneta životnoj sredini ima dvojak karakter: 1. Šteta pričinjena fizičkim i pravnim licima;
POJAM ŠTETE. . . 2. Šteta pričinjena životnoj sredini (iako se svako zagađenje životne sredine ne kvalifikuje kao šteta) Princip održivog razvoja dopušta zagađivanje koje „ne kompromituje buduće generacije u zadovoljavanju njihovih vlastitih potreba“!!! Princip održivog razvoja dopušta održivo zagađivanje životne sredine koje ne prelazi pravom utvrđene kvalitativne i kvantitativne standarde. . .
OBLICI ŠTETE Dve grupe oštećenih – neposredno ili direktno oštećeni (države, fizička i pravna lica), i posredno ili indirektno oštećeni (čovečanstvo u celini kao apstraktni subjekt “šira društvena zajednica”) VRSTE ODGOVORNOSTI Moralna odgovornost - osuda ponašanja ali bez stvarne sankcije kao prevencije. “Kaznene” mere: otkaz ugovora, uskraćivanja ugovornih prava, trgovinskih ograničenja. . .
VRSTE ODGOVORNOSTI Građanska odgovornost države za fizička i pravna lica pod svojom jurisdikcijom (tzv. namesnička ili vikarna odgovornost). Pored elemenata osude (kao prevencije) sadrži sanaciju i kompenzaciju. Podeljena odgovornost javlja se u slučaju kada nerazvijena država pričini ekološku štetu razvijenoj državi, koja pak nije ispunila utvrđene obaveze finansijske i tehnološko prirode prema državi štetnici.
VRSTE ODGOVORNOSTI Pravila o odgovornosti za zagađivanje životne sredine su nedovoljno razvijena i usklađena. Ona se svode na princip „zagađivač plaća“ koji diskriminiše i još više udaljava nerazvijeni jugo-istok od razvijenog severo-zapada.
ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE U CRNOJ GORI GEOMORFOLOGIJA CRNE GORE P=13. 812 km²; 80% teritorije pod šumama Br. stanovnika: 700. 000 multi–etnično i konfesionalno ČETIRI KLIMATSKE ZONE Dužina morske obale 293 km, plaže: 52 km PET GLAVNIH REČNIH TOKOVA (Lim, Piva, Tara, Morača i Ćehotina) Privreda: proizvodno-uslužnog karaktera
NACIONALNI PARKOVI CRNE GORE - Nacionalni park LOVĆEN - Nacionalni park SKADARSKO JEZERO - Nacionalni park BIOGRADSKA GORA - Nacionalni park DURMITOR (s kanjonom rijeke Tare) - Nacionalni park PROKLETIJE - Grad KOTOR (pod zaštitom UNESCO) Pod zaštitom 28% teritorije Crne Gore!!!
EKOLOŠKI PROBLEMI CRNE GORE Problem 1. Kombinat aluminijuma Podgorica (KAP) – najveći privredni gigant, 50% prihoda od izvoza CG. . . najveći potrošač električne energije i najveći zagađivač. . . kontaminira i vazduh i vodu i zemlju. . . Problem 2. Željezara “Nikšić” Problem 3. tzv. ENERGETSKA EFIKASNOST (korišćenje električne energije na najracionalni način) Problem 4. Degradacija staništa. . .
Problem 5. Nezakonito korišćenje prirodnih resursa (eksploatacija šuma, krivolov. . . ) Problem 6. VODOSNABDEVANJE Problem 7. Ispuštanje otpadnih voda u vodena tijela (56% domaćinstava prikopčano na kanalizacionu mrežu) Problem 8. Zagađenje vazduha Problem 9. OTPAD
Nacionalna strategija zaštite životne sredine u Crnoj Gori Program nacionalne strategije životne sredine Crne Gore odnosi se na: - Zaštitu vazduha klime i ozonskog omotača - Održivo korišćenje prirodnih resursa - Zaštita biodiverziteta - Zaštita mora i morskog živog sveta - Upravljenje opasnim otpadom. . . - Međunarodna saradnja i koordinacija
- Primarni cilj strategije: UPRAVLJANJE KOMUNALNIM OTPADOM i izgradnja kanalizacione mreže na primorju. . . * Strategija smanjenja siromaštva * Strategija energetske efikasnosti * Strategija razvoja turizma * Strategija podsticanja SDI 12. 11. 2008. Agencija za zaštitu životne sredine
- Slides: 27