Faktori meunarodnih odnosa Niz okolnosti uticaja elemenata i

Faktori međunarodnih odnosa

§ Niz okolnosti, uticaja, elemenata i posljedica koji proizvode neki konkretan učinak § Utiču na dinamiku međunarodnih odnosa, kao i na položaj pojedine države u međunarodnoj zajednici, na procese koji nastaju i na interakcije međudržavnog karaktera

§ Objektivni (tehnologija, ekonomija); subjektivni (socijalni elementi, nacionalizam) § Stabilni (geografski); dinamički (tehnologija) § Monističko opredjeljivanje ne može dati realnu sliku

§ Geografski faktor § Hipokrat – klima utiče na sudbinu naroda i države – umjerena klima (kao u Grčkoj) predodređuje Grke da vladaju svijetom § Herodot – reljef – narodi iz ravnice su pomirljivi i predodređeni da budu žrtve § Platon – teritorija države da se odredi prema broju stanovnika, da je ne bude ni previše ni premalo § Aristotel – „zlatna sredina” – da država „bude pregledna”; posebna pogodnost – izlazak na more

§ Šarl Monteskje – značaj klime – narode hladnih podneblja njihova hrabrost održava u slobodi, narode toplih krajeva njihova plašljivost je skoro uvijek bacala u ropstvo § Viktor Kuzen : „dajte mi geografsku kartu bilo koje zemlje. . . i ja ću vam a priori reći kakav je stanovnik te zemlje i kakvu će ulogu ona imati u istoriji” § Država kao organizam ukorijenjen u tlu – teorija „krvi i tla” (Blut und Boden) § Fridrih Racel – tlo oblikuje ljude koji na njemu žive, da bi opstale, nacijama je potreban životni prostor – Lebensraum, pa jači narodi uzimaju prostor slabijim (ipak, Racel je isticao vezanost naroda za tlo, a ne genetsku bliskost) § Država je živ organizam koji raste, a male zemlje nemaju budućnosti

§ Fridrih Kjelen – uvodi termin geopolitika, a osnovni zadatak geopolitike – istraživanje mogućnosti širenja životnog prostora, granica se pomjera u pravcu slabije strane – „puževa kućica nije ideal kuće jedne države” § Teorija središta svijeta Helforda Mekindera – cjelokupna istorija je rezultat nadmetanja sila mora i sila kopna – prednost ima onaj koji konroliše svjetsko ostrvo (Evroaziju), i njegov heartland (srce svijeta)

§ Mekinderova formula: • Ko vlada istokom Evrope, vlada srcem svijeta • Ko vlada srcem svijeta, vlada Svjetskim ostrvom • Ko vlada Svjetskim ostrvom, vlada cijelim svijetom

§ Karl Haushofer – geopolitička ekspanzija Njemačke na istok § Alfred Mehen – važnost pomorske sile, fasciniran britanskim položajem, prognozira da će SAD imati presudan uticaj u svijetu § Nikolas Spajkmen – odlučujući značaj rubnog dijela (rimland) Svjetskog ostrva; „strategija anakonde” § Spajkmenova formula: • Ko dominira rimlendom, dominira Evroazijom • Ko dominira Evroazijom, ima sudbinu svijeta u svojim rukama § U rubni dio svrstava Zapadnu Evropu, Tursku, Irak, Iran, Indijski potkontinent i Koreju

§ Karl Šmit – svjetska istorija je istorija borbe telurokratskih i talasokratskih sila, borbe Kopna i Mora, Levijatana i Behemota; Grossraum (veliki prostor) – teritorijalno širenje države je njoj imanentno, i izraz je prirodne čovjekove težnje ka sintezi § Hantington, Viler – isticanje značaja klime § Teorija posibilizma – Vidal de la Blaš – fizičke karakteristike prostora su samo potencijalno značajan faktor, mogućnost koja se može, ali ne mora realizovati; da li će se dogoditi jedno ili drugo zavisi od čovjeka koji naseljava dati prostor je on nosilac inicijative, i kao takav, najvažniji geografski činilac

§ Razvoj tehnologije i drugih faktora umanjio je značaj ovog faktora koji je nesumnjivo imao značaj na razvoj mnogih zemalja (npr. britanski izolacionizam) § Ne može biti samostalan, već samo djelimičan faktor interpretacije međunarodnih odnosa

§ Svi korisni materijali i procesi koji se nalaze u prirodi, a ljudi su sposobni da ih koriste svojom tehnologijom su prirodni izvori. § Tek posljednjih decenija razmišlja se o mogućnosti da prirodni izvori presuše. § Šume, rude, goriva, obradiva zemlja, pitka voda, kiseonik § Neke velike sile nijesu bogate prirodnim izvorima, neke zemlje jesu, ali ipak nijesu sile, dok su neke male zemlje iskoristile izvore da višestruko uvećaju svoj značaj u međunarodnim odnosima

§ Ugalj (Velika Britanija, Njemačka) § Gvozdena ruda (Lake Superior, Loren, Krivoj rog, Kiruna, Birmingem) § Nafta (nakon II svj. rata) – upotreba u političke ciljeve (naftna kriza 1973) § Samo 7% površine Zemljinog kopna je obradivo

§ Demografski faktor § Prenaseljenost kao povod za širenje teritorije – visok priraštaj kao pokazatelj državne moći § Netačne tvrdnje o dinamičnim i neaktivnim narodima (Francuzi, Japanci) § Stanovništvo i vojna sila – „Bog je uvijek na strani velikih bataljona” § Radno sposobno stanovništvo § Emigracija § 1850 - milijardu ljudi, danas - više od 7 milijardi

§ Ekonomski faktor § Namjerno umanjenje ili odstranjivanje ekonomskog faktora (zapadni teoretičari u odnosima prema kolonijama) § Predimenzionirano shvatanje značaja – ekonomicističko shvatanje – međunarodni odnosi su kopija ekonomskih zbivanja § Posebno važan uticaj – u razdoblju kapitalizma

§ § § Pravni faktor Uloga međunarodnog prava – u porastu Norme humanitarnog i tehničkog karaktera (od polovine 19. vijeka), Liga naroda, UN i ustanove i agencije UN-a § Pravosnažnost propisa, međutim, izraz je saglasnosti vlada država § Hegel – ne mogu postojati pravni propisi koji bi sputavali državu; nema višeg zakonodavca, nema djelotvornih sankcija, nizak moralni i kulturni stepen razvoja svijeta

§ Dvije vrste pravnih propisa: Ø propisi koji regulišu pitanja široke saradnje država za koju su zainteresovane sve države (diplomatsko i konzularno pravo, saobraćajna, poštanska i druga regulativa) Ø propisi koji rješavaju političke probleme § Danas elementi zajedništva i saradnje postaju sve značajniji, na osnovu dogovora se traže pravni propisi za usklađivanje i dalje razvijanje međunarodne saradnje

§ § § ü ü § § Tehnološki faktor se ogleda u dinamičnom razvoju nauke i tehnike Posebna pažnja – nakon II svjetskog rata Karakteristike: kumulativnost (stalan kontinuitet u kome raniji pronalasci utiru put novim) akcelerativnost (tehnika se razvija brže nego nacije) neizbježnost difuznost (znanje se vrlo brzo širi iz zemlje pronalaska) Tehnologija mijenja načine ratovanja, shvatanja geografskog položaja, poslove diplomata, prostore međunarodnih kontakata i oblasti međunarodnog prava, obavještajnu djelatnost. . . Važan elemenat prestiža države u međunarodnoj zajednici

§ Vojni faktor § Rat je bio prihvaćen nastavak politike drugim sredstvima (ius ad bellum) § Uprkos zabrani upotrebe sile, vojna sila i danas ima veliku važnost u međunarodnim odnosima § Militarizacija svijeta, posebno u hladnoratovskom razdoblju § Nasuprot militarizaciji – razoružanje – pregovori o smanjenju naoružanja i razoružanju; stvaranje denuklearizovane zone u Latinskoj Americi

§ Nuklearno oružje – prva nuklearna sila – SAD, 1945. godine (jedina ga je i upotrijebila) § SSSR, 1949. § Velika Britanija, 1952. § Francuska, 1960. § NR Kina, 1964. § Izrael, 1960 -ih/1970 -ih § Indija, 1974. § Pakistan, 1998. § Sjeverna Koreja, 2000 -ih

§ Južna Afrika je imala nuklearno oružje ali ga se svojevoljno odrekla § Njemačka, Holandija, Belgija, Italija i Turska imaju na svojoj teritoriji raspoređeno nuklearno oružje u okviru NATO-a § Japan je u mogućnosti da veoma brzo proizvede nuklearno oružje, ali ne želi § Iran je pod najvećom sumnjom da teži da proizvede nuklearno oružje

§ Doktrina nuklearnog zastrašivanja (1945 -1949) § Doktrina masovne odmazde § Doktrina ravnoteže straha (nuklearno naoružavanje ne prijeti miru) § Doktrina ograničenih nuklearnih ratova (upotreba tzv. baby nuklearnih bojevih glava) § Maršal Šapošnikov – u novim uslovima, mir je nastavak konflikta na drugačiji način

§ Nacionalni faktor – podjela država je najviše vezana za postojanje naroda nastanjenih na tom prostoru § Neki narodi žive u više država (dvije Koreje, ranije dva Jemena, dva Vijetnama, dvije Njemačke, Kosovo i Albanija, pitanje Moldavije i Rumunije, Grčke i Kipra. . . ) § Različiti kriterijumi pripadanja naciji § U Evropi – zajedništvo oko jedinstvenog tržišta rušenjem feudalizma; na drugim kontinentima – zajedništvo u antikolonijalnoj borbi

§ Najstalniji i najčvršći pokazatelj jedne nacije – zajednički jezik § Multilingvalnost – Švajcarska, Belgija; desetine jezika u nekim bivšim kolonijama; upotreba jezika bivšeg kolonizatora § Iredentizam manjinskih naroda; razmjena stanovništva § Nacionalni faktor nasuprot nacionalizmu

§ Religijski faktor § Generalno, manji značaj nego prije, ali veoma varira od zemlje do zemlje § Terorizam kao faktor (nacionalni, religijski, socijalni, ideološki) – izraz krize i nezadovoljstva razvojem određenih kretanja; ipak – derivacija drugih elemenata § Ekološki faktor § Ubrzani razvoj tehnologije ugrožava čovjekovu životnu sredinu