EVIDENCIJA DEVIZNIH SREDSTAVA DEVIZNI RAUN I DEVIZNE BLAGAJNE
EVIDENCIJA DEVIZNIH SREDSTAVA – DEVIZNI RAČUN I DEVIZNE BLAGAJNE
Devizno poslovanje banke obuhvata ostvarivanje, sticanje i raspolaganje devizama, plaćanje i naplaćivanje u poslovima sa inostranstvom, kreditne i druge poslove, promet deviza u zemlji i obavljanje platnog prometa sa inostranstvom n U našoj zemlji je devizno poslovanje regulisano Zakonom o deviznom poslovanju n Poslove platnog prometa sa inostranstvom, menjačke i deviznovalutne poslove mogu obavljati samo ovlašćene banke, gde ovlašćenje može dati samo Narodna banka n Ovlašćene banke su obavezne da Narodnoj banci dostavljaju izveštaje i podatke o obavljenom platnom prometu sa inostranstvom , kao i druge podatke iz oblasti deviznog poslovanja n
Devize su sva potraživanja u inostranstvu, po bilo kom osnovu, koje glase na stranu valutu , kao i sve vrste efektivnog stranog novcaosim kovanog zlatnog novca n Devizni kurs predstavlja odnos između domaće i strane valute n U poslovanju sa devizama i platnog prometa sa inostranstvom može se primenjivati srednji (dnevni), kupovni i prodajni kursevi. n
n n Devizni ulozi , plaćenik u devizama koje su predmet kupovine i prodaje na deviznom tržištu, na međubankarskom sastanku vode se u originalnim valutama i dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu, u okviru knjigovodstvenih računa propisanih kontnim planom za banke Srednji kurs služi za iskazivanje vrednosti stranih valuta u knjigovodstvenim stanjima i bilansima banke utvrđuje se na međubankarskom sastanku na osnovu kurseva po kojima su zaključeni poslovi kupoprodaje deviza Kursnu listu izdaje stručna služba Bankarskog sastanka deviznog tržišta pri Udruženju banaka Srbije. Kupovni i prodajni kursevi se utvrđuju na osnovu srednjih kurseva, primenom određene marže na te kurseve
Evidencija deviznih računa i devizne blagajne banke vodi se na kontima klase 0 koja sadrži račune na kojima se evidentiraju devizna sredstva (efektivni strani novac) u blagajni, devina sredstva na deviznim računima kod povezanih banaka, drugih banaka ili kod inostranih banaka n Sve promene u veziu sa stranim valutama obavljaju se u bankama preko deviznovalutnih blagajni n
Devizna potraživanja iskazuju se po vrstama stranih valuta i u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu strane valute važećem na dan nastanka poslovne promene, odnosno na kraju meseca i obračunskog perioda. n Na kraju svakog meseca devizna potraživanja, uključujući i devizna sredstva, preračunavaju se u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu važećem na kraju meseca. Razlika između iznosa na taj način utvrđene dinarske protivvrednosti iskazane u knjigovodstvu predstavlja kursnu razliku koja se, ako je pozitivna, knjiži u korist prihboda od fiansiranja – kao pozitivne kursne razlike, a ako je negativna, knjiži se na teret rashoda finansiranja – kao negativne kursne razlike n
n Međusobni odnosi pojedinih valuta ili intervalutarni kursevi zavise od toga da li su u pitanju nekonvertibilne ili konvertibilne valute. U zemljama sa slobodnim režimom međunarodnih plaćanja kursevi valuta formiraju se slobodno, dok u zemljama gde nije zastupljen sistem slobodnog plaćanja, centralna banka propisima utvrđuje kurseve između svoje i valuta drugih zemalja. Službeni ili zvanični kursevi se formiraju na osnovu kretanja opšteg nivoa cena u zemlji na svetskom tržištu, odnosno prema kretanju kupovne moći domaće i najpoznatijih stranih valuta
- Slides: 8