EUROPSKI UPRAVNI PROSTOR I LOKALNA SAMOUPRAVA Prof dr

EUROPSKI UPRAVNI PROSTOR I LOKALNA SAMOUPRAVA Prof. dr. sc. Ivan Koprić Pravni fakultet Sveučilište u Zagrebu

Europski upravni prostor - - skup upravnih načela i standarda organizacije i djelovanja javne uprave definiranih pravom čije se ostvarenje podupire prikladnim postupcima i mehanizmima odgovornosti Europski sud pravde s kreativnim presudama koje djeluju poput presedana jednaka primjena prava EU (acquis communautaire)

Temeljna načela EAS a) Vladavina prava (pravna sigurnost i predvidljivost upravnih odluka i akcija, zakonitost) b) Otvorenost i transparentnost uprave c) Odgovornost javne uprave drugim upravnim, zakonodavnim ili sudskim tijelima d) Efikasnost u trošenju javnih sredstava i efektivnost u postizanju ciljeva resornih javnih politika

Načela dobre vladavine (good governance) European Governance: A White Paper (Brussels: COM (2001) 428) a) Otvorenost b) Sudjelovanje (participacija) c) Odgovornost d) Učinkovitost e) Usklađenost (koherentnost) f) - naglašena uloga građana, civilnog društva i lokalne samouprave

Pridruživanje EU - Upravni kapaciteti kao kriterij pridruživanja (1995. Madrid, Europsko vijeće; 1997. Europska komisija) SIGMA (Support for Improvement in Governance and Management), 1992. , zajednička inicijativa EU i OECD Interpretira zahtjeve EU prema tranzicijskim zemljama, kodificira i oblikuje upravne standarde te procjenjuje upravne kapacitete

Europski upravni standardi - Ustavna načela Službeničko zakonodavstvo Upravni postupak (procedura) Interna financijska kontrola Vanjska revizija financijskog poslovanja Upravljanje proračunom i javnim izdacima Oblikovanje resornih javnih politika Koordinacija u središtu vlade

Mijenjanje upravnih doktrina Novi javni menadžment (NPM) - ekonomičnost, efikasnost, tržišnost, konkurentnost, poduzetnost, efektivnost nametanje vrijednosti i tehnika privatnog sektora javnom sektoru Dobra vladavina i dobro upravljanje

Konvergencija ili divergencija? Europski upravni modeli i tradicije: - Francuski centralistički model Germanski model (federacija, načelo supsidijarnosti, detaljna regulacija lokalnih poslova) Britanski model (nepisani ustav, suverenost parlamenta, ultra vires pravna doktrina) Skandinavski model političke decentralizacije (velike lokalne jedinice) Europeizacija – konvergencija Tradicija – divergencija

Harmonizacija lokalne samouprave Vijeće Europe (Strasbourg, 1949. , 44 zemlje) - Europska povelja o lokalnoj samoupravi iz 1985. (značajni utjecaj germanskog modela) Ostali ugovori (o prekograničnoj suradnji iz 1980. , o gradskoj samoupravi iz 1993. , o sudjelovanju stranaca u javnom životu na lokalnoj razini iz 1992. , nacrt povelje o regionalnoj samoupravi, itd. ) EU, regionalizam i regionalna politika - NUTS klasifikacija (Nomenclature des Unites Territoriales Statistiques) (5 kategorija; regije kao NUTS II. jedinice) Odbor regija (Ugovor o EU, Maastricht, 1994. , savjeti)

Lokalna samouprava u Hrvatskoj – prilagodbe normativne regulacije a) Hrvatska ratifikacija EPLS 1997. (obvezuje od 1998. ) b) Promjene Ustava 2000/01. c) Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te novele ostalih zakona koji reguliraju sustav lokalne samouprave 2001. d) Ratifikacija Konvencije o prekograničnoj suradnji e) Priprema: regionalni razvoj, statističke regije …

Lokalna samouprava u Hrvatskoj – teritorijalna organizacija a) Usitnjavanje (fragmentacija) – upeterostručenje u odnosu na stanje do reforme 1992/93. , a nakon toga porast broja jedinica za još 13% (101 487 550) b) Gradovi: 68+1 123+1 (80%; 28. 000 18. 400) c) Općine: 418 426 (2%; 4. 700 3. 200) d) Županije: 20 (+1) 183. 000; 2. 800 km 2 e) Velike razlike između jedinica istog tipa f) Nejasan položaj mjesne samouprave

Lokalna samouprava u Hrvatskoj – poslovi, službe i financije a) b) c) d) e) f) - Jednaki poslovi nejednakim jedinicama Relativno slab upravni kapacitet Nema standarda ni efikasne kontrole kvalitete lokalnih službi i prava građana Ograničenost gustom mrežom teritorijalnih ekspozitura tijela državne uprave Teškoće u preuzimanju novih funkcija (samo 53 jedinice su preuzele sve nove funkcije) Relativno slab financijski kapacitet udio u BDP 3, 88% 1994. , 6, 34% 1998. , 7% 2002. udio u proračunskoj potrošnji 12, 8% 1994. , 17, 7% 1998. , sada oko 21%

Lokalna samouprava u Hrvatskoj – lokalna tijela i njihovi odnosi a) Često mijenjanje izbornog sustava (udio proporcionalnog načela se povećavao) b) Manja vrijednost glasa u urbanim jedinicama c) Pretjerana politizacija lokalnog vodstva, premala usmjerenost na obavljanje službi za građane d) Slab politički legitimitet e) Neregulirani status lokalnih službenika

Lokalna samouprava u Hrvatskoj – centralno-lokalni odnosi a) b) c) d) e) Nedostatak pouzdanih podataka o sustavu lokalne samouprave Izostanak pomoći sa središnje državne razine Loša tehnika razgraničenja poslova između države i lokalnih jedinica Središnja država ima vrlo nizak kapacitet vođenja javnih politika Prejake nadzorne ovlasti, politizacija nadzora i slaba zaštita lokalne samouprave

Treba li nam lokalna samouprava – mitovi o decentralizaciji a) b) c) d) e) f) g) h) Upravna racionalizacija (panaceja) Prolazna moda Demokratizacijski mit Centralizacijski mit Neoliberalistički mit Autonomaški (oslobodilački) mit Voluntarističko-racionalizacijski mit Projektni mit

Perspektive decentralizacije a) b) c) d) e) f) g) Modernizirati teritorijalnu strukturu Konstitucionalizirati lokalnu samoupravu Ojačati lokalni financijski kapacitet Proširiti lokalni samoupravni djelokrug Jačati demokratski legitimitet Jačati profesionalizam lokalnih službenika Efikasnija pravna zaštita građana poduzetnika i drugih osoba

Hvala na pažnji! Prof. dr. sc. Ivan Koprić Pravni fakultet Sveučilište u Zagrebu