EUROPA NA PRIJELAZU STOLJEA Vesna Janko prof PROITAJ

  • Slides: 35
Download presentation
EUROPA NA PRIJELAZU STOLJEĆA Vesna Janko, prof.

EUROPA NA PRIJELAZU STOLJEĆA Vesna Janko, prof.

PROČITAJ! U ovoj lekciji naučit ćeš o odnosima među europskim državama na prijelazu 19.

PROČITAJ! U ovoj lekciji naučit ćeš o odnosima među europskim državama na prijelazu 19. u 20. stoljeće te o uzrocima početka Prvog svjetskog rata. Pažljivo čitaj tekst i prouči zemljovide. Prepiši bilješke pod naslovom ZAPIŠI I UPAMTI. Provjeri stečeno znanje u kviz igri.

Što europskim velesilama 19. st. osigurava izvor sirovina i tržište za industrijske proizvode? RIJEŠI

Što europskim velesilama 19. st. osigurava izvor sirovina i tržište za industrijske proizvode? RIJEŠI KRIŽALJKU

Posljednja četvrtina 19. i prve godine 20. stoljeća bile su doba porasta suprotnosti među

Posljednja četvrtina 19. i prve godine 20. stoljeća bile su doba porasta suprotnosti među velikim europskim i svjetskim silama.

Velesile su nastojale osvojiti što je moguće veće tržište i ostvariti prevlast u svjetskim

Velesile su nastojale osvojiti što je moguće veće tržište i ostvariti prevlast u svjetskim razmjerima.

Počele su se naoružavati i tražiti povod za rat kojim bi ostvarile svoje ciljeve.

Počele su se naoružavati i tražiti povod za rat kojim bi ostvarile svoje ciljeve.

Istodobno, brza industrijalizacija omogućavala je veliku dobit,

Istodobno, brza industrijalizacija omogućavala je veliku dobit,

BANK a višak dobiti banke, bogati industrijalci ulagali su u odnosno u proširenje proizvodnje.

BANK a višak dobiti banke, bogati industrijalci ulagali su u odnosno u proširenje proizvodnje.

Time su svoju dobit još više uvećavali. Ali rastu i potrebe za proširenjem tržišta

Time su svoju dobit još više uvećavali. Ali rastu i potrebe za proširenjem tržišta i utjecaja…

Njemačka Ita lij a Novonastale europske države Italija i Njemačka bile su nezadovoljne podjelom

Njemačka Ita lij a Novonastale europske države Italija i Njemačka bile su nezadovoljne podjelom kolonija. Zato traže njihovu preraspodjelu.

Njemačka je nakon ujedinjenja nastojala dobiti što više kolonija. Kasnila je za drugim kolonijalnim

Njemačka je nakon ujedinjenja nastojala dobiti što više kolonija. Kasnila je za drugim kolonijalnim silama i svugdje nailazila na konkurenciju ranijih kolonijalista: Engleza, Francuza, Belgijanaca, Španjolaca i dr. Novac koji je dobila kao ratnu odštetu od Francuske nakon 1871. upotrijebila je za razvoj industrije,

posebno za vojnu industriju i izgradnju ratne flote. Njemačka je vojska postala najbolja europska

posebno za vojnu industriju i izgradnju ratne flote. Njemačka je vojska postala najbolja europska vojska. Zbog prevlasti u Maroku Njemačka i Francuska sukobile su se dva puta početkom 20. st. Zamalo je izbio rat.

Njemačka Francuska Alsace i Lorraine Ita lij a Između Francuske i Njemačke stalno je

Njemačka Francuska Alsace i Lorraine Ita lij a Između Francuske i Njemačke stalno je tinjao spor zbog pokrajina Alsace (Alzas) i Lorraine (Loren), te zbog brzoga njemačkog rasta.

Rusija Njemačka Francuska Ita lij a Zbog takvih je političkih okolnosti potkraj stoljeća počela

Rusija Njemačka Francuska Ita lij a Zbog takvih je političkih okolnosti potkraj stoljeća počela je jačati francusko – ruska gospodarska, politička i vojna suradnja.

Velika Britanija Rusija Njemačka Francuska Ita lij a Njemački zahtjevi za preraspodjelom kolonija i

Velika Britanija Rusija Njemačka Francuska Ita lij a Njemački zahtjevi za preraspodjelom kolonija i jačanje njemačke mornarice zabrinuli su i Engleze.

Velika Britanija Rusija Njemačka Austro. Ugarska Francuska Ita lij a Austro – Ugarska se

Velika Britanija Rusija Njemačka Austro. Ugarska Francuska Ita lij a Austro – Ugarska se pribojavala ruskog utjecaja na Balkanskom poluotoku, posebno u Bosni i Hercegovini. Stoga se sve više približavala Njemačkoj.

Velika Britanija Rusija Njemačka Austro. Ugarska Francuska Ita lij a Italija je okretala svoju

Velika Britanija Rusija Njemačka Austro. Ugarska Francuska Ita lij a Italija je okretala svoju vanjsku politiku u pravcu suradnje s Njemačkom očekujući pomoć u mogućem sukobu s Francuskom. Talijani i Francuzi sporili su se oko otoka Korzike i oko kolonija u sjevernoj Africi.

Velika Britanija Rusija Njemačka Austro. Ugarska Francuska Ita lij a Zbog svih tih međusobnih

Velika Britanija Rusija Njemačka Austro. Ugarska Francuska Ita lij a Zbog svih tih međusobnih sukobljavanja europskih velesila u drugoj polovici 19. i na početku 20. stoljeća nastala su dva protivnička vojno – politička saveza:

Velika Britanija Rusija Njemačka Austro. Ugarska Francuska Ita lij a TROJNI SAVEZ (Središnje sile)

Velika Britanija Rusija Njemačka Austro. Ugarska Francuska Ita lij a TROJNI SAVEZ (Središnje sile) i ANTANTA

Neprijateljstvo među tim savezima na kraju je rezultiralo Prvim svjetskim ratom.

Neprijateljstvo među tim savezima na kraju je rezultiralo Prvim svjetskim ratom.

ZAPIŠI I UPAMTI! • Velike suprotnosti među europskim velesilama. • Nastaju protivnički vojno -

ZAPIŠI I UPAMTI! • Velike suprotnosti među europskim velesilama. • Nastaju protivnički vojno - politički savezi:

ZAPIŠI I UPAMTI! TROJNI SAVEZ (Središnje sile) Čine ga: • Njemačka • Austro-Ugarska •

ZAPIŠI I UPAMTI! TROJNI SAVEZ (Središnje sile) Čine ga: • Njemačka • Austro-Ugarska • Italija Žele novu raspodjelu kolonija među europskim velesilama.

ZAPIŠI I UPAMTI! ANTANTA Čine je: • Velika Britanija • Francuska • Rusija Žele

ZAPIŠI I UPAMTI! ANTANTA Čine je: • Velika Britanija • Francuska • Rusija Žele sačuvati postojeće odnose sila u svijetu i raspodjelu kolonija.

JA A ja bih na odmor!

JA A ja bih na odmor!

JA A ja bih na odmor!

JA A ja bih na odmor!

Europske velesile teže osvojiti… zlatnu olimpijsku medalju Sjedinjene Američke Države što veće tržište banke

Europske velesile teže osvojiti… zlatnu olimpijsku medalju Sjedinjene Američke Države što veće tržište banke

Novonastale države jesu … Austrija i Ugarska Italija i Njemačka Švedska i Švicarska Francuska

Novonastale države jesu … Austrija i Ugarska Italija i Njemačka Švedska i Švicarska Francuska i Rusija

Zbog Maroka Njemačka se sukobila s… s Italijom s Velikom Britanijom s Belgijom s

Zbog Maroka Njemačka se sukobila s… s Italijom s Velikom Britanijom s Belgijom s Francuskom

Austro-Ugarska se plašila … pa se približila Njemačkoj. ruskog utjecaja u Bi. H srpskog

Austro-Ugarska se plašila … pa se približila Njemačkoj. ruskog utjecaja u Bi. H srpskog utjecaja u Bi. H turskog utjecaja u Bi. H talijanskog utjecaja u Bi. H

Zbog pokrajina Alsace i Lorraine sporile su se … Francuska i Rusija Francuska i

Zbog pokrajina Alsace i Lorraine sporile su se … Francuska i Rusija Francuska i Italija Njemačka i Francuska Belgija i Francuska

Talijani i Francuzi sporili su se zbog otoka … Sicilije Sardinije Liparija Korzike

Talijani i Francuzi sporili su se zbog otoka … Sicilije Sardinije Liparija Korzike

Vojno – politički savezi bili su Trojni savez i … ATENTAT ANTANTA ATALANTA ATLANTA

Vojno – politički savezi bili su Trojni savez i … ATENTAT ANTANTA ATALANTA ATLANTA

U Trojnom savezu NIJE bila … Belgija Italija Njemačka Austro-Ugarska

U Trojnom savezu NIJE bila … Belgija Italija Njemačka Austro-Ugarska

Još jedna igra za kraj izlaz

Još jedna igra za kraj izlaz