EU strategija raunalstva u oblaku i Open Government

EU strategija računalstva u oblaku i „Open Government“ inicijativa (za inovacije u e-Poslovanju i „Open Enterprise“) prof. dr. sc. Slavko Vidović Sanja Vukušić Jerman Zagreb, 08. 05. 2014. www. infodom. eu 1

ISHODIŠNA PITANJA 1. Europska Komisija je sa Strategijom računalstva u oblaku (2012. ) i „Open Government” inicijativom dala i „Viziju razvoja javnih usluga” ((2013. ), koju vodi DG CONNECT) s kojom se želi dati novi zamah modernizaciji javne uprave, ali i dati potpora razvoju gospodarstva. 2. Oba strategijska dokumenta provedbe Digitalne Agende, pozicioniraju: – pitanja razvoja e-Business-a, – pitanja razvoja novih radnih mjesta, kao i – razvoja SME sektora gospodarstva. 3. Značaj predmetnih inicijativa stavlja se u kontekst ekonomskih i budžetskih pritisaka na vlade i zahtijevane redukcije troškova javnog sektora te u kontekst svjetske financijske krize. 4. Vlade ulažu u standardizaciju i zajedničke infrastrukture interoperabilnosti ne samo za javnu upravu i e-Government, nego i za razvoj e-Business-a u tvrtkama, sa svrhom da se poveća kolaboracija javnog i privatnog sektora. 2

EUROPEAN CLOUD COMPUTING STRATEGY 3

ŠTO JE EUROPEAN CLOUD COMPUTING STRATEGY? • Strategija koja će omogućiti da se oslobodi potencijal „cloud computinga” u EU i ubrza uvođenje diljem Europe, u privatni i javni sektor - da Europa postane “Cloud friendly”. • Procjena je EK-e da treba snažno poticati EU da prihvati novi model, jer će do 2020 -te to indirektno dovesti do otvaranja oko 400. 000 SME tvrtki i 3, 8 milijuna novih radnih mjesta. • Da bi se to postiglo treba povećati povjerenje u cloud tehnologiju. Stoga ova strategija za cilj ima i “Building Digital Confidence”. 4

STRATEGIJA DEFINIRA I PRINCIPE KORIŠTENJA • Korištenje ICT opreme je dinamički optimizirano kroz mrežu tako da se ne pridjeljuje lokacija gdje se process odvija i podaci nalaze. • „Cloud provider” sam optimira korištenje IT resursa i seli između „data” centara na raznim lokacijama. • Organizacije i pojedinci pristupaju aplikacijama i podacima kad i gdje im je to potrebno, koristeći osobna računala, prijenosna računala, tablete, pametne uređaje („smart devices”) itd. . • Cloud se sastoji od 3 sloja: „hardware, middleware i aplikacije”. • Standardizacija je važna na srednjem nivou, jer će to dati developerima mogućnost da ponude svoje opcije. A time i krajnji korisnik može birati rješenja. • Korisnici plaćaju za korištenje, a ne moraju imati visoke investicije da bi uspostavili servise. • Korisnici mogu povećati ili smanjiti traženi kapacitet u vrlo kratkom vremenu. 5

Cloud & Smart Devices kao infrastruktura operabilnosti poslovnog modela 6

KORISTI KOJE SE OČEKUJU: • Redukcija troškova 10 do 20% (pod pretpostavkom da 80% SME primjenjuje CC). • Povećan „mobile working” za 46%. • Povećana produktivnost za 41%, uz povećanje standardizacije 35%. • Efekt na potrošnju struje i vode, zelena energija. • Dostup i do najudaljenijih regija i mogućnost da se ideje i talenti šire i prepoznaju. • Mogućnost da ICT radnici žive u manje napučenim regijama, donoseći u njih život i novac. • Manje firme mogu se udruživati i postići kritičnu masu potrebnu za veće poslovne poduhvate ili za stvaranje ušteda u troškovima. 7

GENERIČKI MODEL VERTIKALNE INDUSTRIJE (1/4) 8

GENERIČKI MODEL VERTIKALNE INDUSTRIJE (2/4) 9

GENERIČKI MODEL VERTIKALNE INDUSTRIJE (3/4) 10

GENERIČKI MODEL VERTIKALNE INDUSTRIJE (4/4) 11

KOJE KORAKE PODUZETI? • Strategija ima tri ključna područja djelovanja: – Probijanje kroz „džunglu” standarda – Sigurni i fer uvjeti ugovaranja (SLA) – Uspostava “European Cloud Partnership” • Da bi implementirao strategiju, DG CONNECT je osnovao radne skupine. U njima sudjeluju „cloud provideri”, dobavljači IT opreme, telekom operateri i korisničke grupe. • Cloud Select Industry Group (C-SIG) ima tri podgrupe koje traži solucije za: 1. Certifikacijske sheme, zajedno sa ENISA (European Network and Information Security Agency). 2. Ugovore o razini usluge (SLA) 3. Pravila ponašanja (codes of conduct). 12

KLJUČNI IZVORI INFORMACIJA: • http: //ec. europa. eu/digital-agenda/en/european-cloud-computingstrategy • http: //ec. europa. eu/digital-agenda/en/blog/whats-new-eu-cloudcomputing-strategy • http: //eurlex. europa. eu/Lex. Uri. Serv. do? uri=COM: 2012: 0529: FIN: E N: PDF 13

ISHODIŠNI PROBLEMI TVRTKI • Bilo koja tvrtka ima dva ishodišna problema: integracija i adaptacija. • Integracija: sposobnost i koordiniranje aktivnosti za održavanje identiteta tvrtke i njenog jedinstvenog načina postizanja strategijskih i poslovnih ciljeva. • Adaptacija: sposobnost i identifikacija relevantnih promjena u poslovnoj okolini te koordiniranje aktivnosti prilagodbe tim promjenama. • Znanje kao središnji resurs i inovacije: sposobnost integracije i adaptacije podrazumijeva postojanje znanja i aktivnosti za učenje, rješavanje problema i produkciju novog znanja (inovacije) potrebnog za agilne odgovore na poslovne probleme. • Optimalni model organizacijskih sposobnosti učenja i inovacija nazivamo „Open Enterprise“ modelom. Za taj pristup treba nam i Open Government model u javnom sektoru. Ključne su aktivnosti i sposobnosti za upravljanje i unapređenje kapaciteta za adaptaciju. 14

OPEN ENTERPRISE: OSNOVNE IDEJE Postoje četiri izvorišta „Open Enterprise“ modela tvrtki: 1. Otvorenost u identifikaciji i raspoznavanju problema. 2. Otvorenost u rješavanju problema za ideje koje su nama nove te za kreiranje varijanti rješenja. 3. Otvorenost na kritike naših rješenja, teorija i znanja (posebno znanja potrebnih za korekcije pogrešaka). 4. Čestitost u aktivnostima MIS izvještavanja, novih ideja i kritika. 15

OPEN GOVERNMENT: OSNOVNE IDEJE Postoje četiri izvorišta „Open Government“ modela u javnoj upravi: 1. Otvorenost podataka. 2. Otvorenost procesa. 3. Otvorenost servisa 4. Otvorenost i participacija građana i gospodarstva u donošenju odluka u javnom sektoru. 16

KORISTI KOJE SE OČEKUJU OD OPEN GOVERNMENT-A: • Povećanje poslovne efikasnosti tvrtki, zahvaljujući pristupu javnim podacima u realnom vremenu i bržem reagiranju na probleme • Veća uporabna vrijednost javnih usluga za gospodarstvo i za građane (kroz otvorenost, umreženost i transparentnost) • Povećanje suradnje i uključenost krajnjih korisnika javnih usluga u njihov dizajn, razvoj&inovacije te održavanje/unapređenje i sniženje troškova (uključujući i prilagodbu konkretnim korisnicima) • Proaktivno djelovanje i prevencija u određenim područjima, radi smanjenja troškova za nadoknade šteta • Povećanje inovacija u gospodarstvu temeljem lakšeg pristupa i bolje uporabe javnih podataka • Razvoj usluga privatnog sektora baziranih na ponovnoj uporabivosti podataka javnog sektora (PSI direktiva EU). 17

INTEROPERABILNOST: PREDUVJET POVEZIVANJA E-BUSINESS-A I E-GOVERNMENTA • Pravna interoperabilnost zakonska podloga za realizaciju poslovnog procesa, sporazum o interopearbilnosti • Procesna interoperabilnost omogućava interoperabilnost na organizacijskoj razini (poslovni procesi) • Semantička interoperabilnost osigurava da je (poslovno) značenje (semantika) svakog pojedinog podatka jednoznačno definirano • Tehnička interoperabilnost osigurava da su protokoli razmjene podataka međusobno kompatibilni i da omogućavaju sigurnu razmjenu podataka (npr. web servisi, AS 2, http, messaging) 18

KONVERGENTNE FUNKCIONALNE ARHITEKTURE IS-a 19

OPEN ENTERPRISE: KONAČNI CILJ „Open Enterprise“ model tvrtki, potpomognut „Cloud Computing”-om, trebao bi omogućiti uspostavu AGILNOSTI kompanije kao najviše razine sposobnosti, temeljene na 4 osnovna potencijala/svojstva: 1. 2. 3. 4. Produktivnost. Fleksibilnost. Adaptabilnost. Organizacijska svjesnost. „Open Government” model djelovanja javne uprave i pripadne usluge, kritičan su preduvjet za takav razvoj kapaciteta u tvrtkama, te za: - Dinamičan razvoj e-Business-a, - Poslovnu sofisticiranost kompanija, te - Ukupnu kompetitivnost gospodarstva. 20

Hvala! 21