ENERGIJA VETRA Jedra a kasnije i vetrenjae bili
ENERGIJA VETRA
§ Jedra, a kasnije i vetrenjače bili su jedini način za pretvaranje energije vetra u mehanički rad
ENERGIJA VETRA § Energija vetra je transformisani oblik sunčeve energije § Zbog neravnomernog zagrevanja različitih delova Zemlje javljaju se razlike u pritiscima vazduha § Kao posledica težnje za izjednačavanjem pritisaka vazduha nastaje vetar § Razlikuju se GLOBALNI i LOKALNI vetrovi
GLOBALNI VETROVI q Globalni vetrovi su visinski q Nastaju kao posledica nejednakih zagrevanja vazdušnih masa u zemljinoj atmosferi q Ovo kretanje vazdušnih masa odvija se na visinama od 1 do 10 km
LOKALNI VETROVI q Lokalni vetrovi predstavljaju kretanje vazdušnih masa u prizemnom sloju atmosfere q Nastaju zbog lokalnih razlika u atmosferskim pritiscima q Tipični lokalni vetrovi su morski i planinski
BRZINE VETRA Anemometar i anemograf
ENERGIJA VETRA
ENERGIJA VETRA Snaga na osovini vetroturbine je određena jednačinom
ENERGIJA VETRA § Pretvaranjem kinetičke energije vetra u mehaničku energiju (okretanjem vratila generatora) iskorišćava se samo razlika brzine vetra na ulazu i na izlazu § Betz-ov zakon kaže da se može pretvoriti manje od 16/27 ili približno 59% kinetičke energije vetra u mehnaničku energiju pomoću vetroturbine
§ Snaga vetroturbine je srazmerna kinetičkoj energiji vetra što u idealnem slučaju iznosi oko 59 % raspoložive energije vetra § Moderne turbine iskoriste oko 42 % energije vetra
VETRENJAČE Vetrenjače predstavljaju uređaje kojima se kinetička energija vetra transformiše u mehanički rad. U zavisnosti od konstrukcije dele se prema: a)položaju ose obrtanja krilaca – lopatica, na: vetrenjače sa horizontalnom osom i vetrenjače sa vertikalnom osom, b) broju krilaca – lopatica, na: jednokrilne, dvokrilne, trokrilne i višekrilne c) tipu , na: obične sa aerodinamičnim presekom krilca, obične bez aerodinamičnog preseka krilca, Savonijusove, Darijusove, kombinovane: Darijus - Savonijus i Specijalne. § Vertikalne § Horizontalne
KRILCA- LOPATICE § 3 krilne § 2 krilne § 1 krilne
VETRENJAČE Delovanja sile vetra na lopatice rotora: § aerodinamične sile (efekat avionskega krila)
Osnovni delovi vetroturbine
REGULACIJA SNAGE § Promenom nagiba lopatice rotora § Promenom broja obrataja – brzine vetra
§ Osnovni faktor ekonomičnog korišćenja je lokacija § Vetrovite oblasti su uglavnom dosta udaljene od naselja i distributivnih mreža § Vetroelektrane se grade na lokacijama gde je tehnički i ekonomski opravdana eksploatacija vetra § Više vetroturbina grupiše se u celinu
REGULACIJA SNAGE § Pomoću obrtnog momenta generatora § Okretanjem turbine u pravcu vetra
POTENCIJAL SRBIJE 1. Istočni delovi Srbije - Stara Planina, Vlasina, Ozren, Rtanj, Deli Jovan, Crni Vrh itd. (u ovim regionima postoje lokacije čija je srednja brzina vetra preko 6 m/s). Ova teritorija pokriva oko 2000 km 2 i u njoj bi se perspektivno moglo izgraditi oko 2000 MW instalisane snage vetrogeneratora. 2. Zlatibor, Žabljak, Bjelasica, Kopaonik, Divčibare su planinske oblasti gde bi se merenjem mogle utvrditi pogodne mikrolokacije za izgradnju vetrogeneratora. 3. Panonska nizija, severno od Dunava je takođe bogata vetrom. Ova oblast pokriva oko 2000 km 2 i pogodna je za izgradnju vetrogeneratora jer je izgrađena putna infrastruktura, postoji električna mreža, blizina velikih centara potrošnje električne energije i slično. U perspektivi bi se u ovoj oblasti moglo instalirati oko 1500 do 2000 MW vetrogeneratorskih proizvodnih kapaciteta.
Faktori koji utiču na vetroenergetski potencijal Na vetroenergetski potencijal u nekoj tački bitno utiču tri faktora: § U makroskali, geografski položaj § U mezoskali, konfiguracija terena (u primeru Kopaonika ovo je dominantno) § U mikroskali, rastinje i druge lokalne prepreke vazdušnom strujanju
EKOLOŠKI UTICAJI VETROELEKTRANA § Najjeftinija opcija za smanjenje emisije CO 2, ali i emisije drugih zagađujućih materija. § Farme vetrenjača su izuzetno ekonomične po pitanju iskorišćenja zemljišta. Veći deo zaposednutog zemljišta na kome je izgrađena farma (oko 99%) može se za vreme eksploatacije koristiti za poljoprivredu.
EKOLOŠKI UTICAJI VETROELEKTRANA § Vetrogeneratori u pogledu cene nisu najefikasniji, efikasnost se kreće od 15 -25 % jer kada nema vetra nema ni struje § Vetroturbine zahtevaju mnogo prostora. § Vetro elektrane nisu tihe. Buka je u rangu buke koju stvara motocikl.
EKOLOŠKI UTICAJI VETROELEKTRANA
EKOLOŠKI UTICAJI VETROELEKTRANA § Vetrogeneratori takođe utiču na TV i mikrokomunikacije § Rizično je za leteću populaciju. § Statistika pokazuje da je broj povređenih ptica od vetroturbina u odnosu na ptice povređene u saobrac aju zanemarljiv. § Vetroturbine zahtevaju za rad, hlađenje i podmazivanje od 200 do 370 litara sintetičkog ulja, koje se nalazi na vrhu vetroturbine. .
EKOLOŠKI UTICAJI VETROELEKTRANA § Negativni uticaji vetrogeneratora na životnu sredinu postoje ali su ti uticaji zanemarljivi u poređenju sa pozitivnim elementima. § Takođe u toj proceni postoje subjektivni elementi, neinformisanost kao i loša interpretacija. .
- Slides: 30