ENERGETSKI IZVORI I MINERALNA BOGATSTVA SRBIJE Julija Sekuli
ENERGETSKI IZVORI I MINERALNA BOGATSTVA SRBIJE Julija Sekulić
Uvod �Energetski izvori i rudno bogatstvo imaju važnu ulogu u razvoju privrede svake zemlje. �Samo posedovanje energetskih resursa nije dovoljno za ekonomski i tehnološki napredak zemlje. �Srbija je energetski i mineralno siromašna zemlja. �Obim i struktura eneregetskih resursa Srbije su NEPOVOLJNI, te se ne može očekivati baziranje ekonomskog razvoja samo na mogućim nalazištima važnih ruda, uglja, gasa i nafte.
Energetski potencijal Srbije U procentima % Ugalj Nafta i gas Uljni škriljci 3% Alternativni izvori energije 7% 5% 85%
UGALJ Ugalj je najznačajniji energetski izvor u Srbiji. � Utvrđene rezerve uglja u Srbiji iznose oko 20 milijardi tona – 10. mesto u svetu. � Ležišta uglja: Kosovsko-Metohijski, Kolubarski, Kostolački i i ostali manji baseni � Najveći proizvođač uglja: rudarski basen Kolubara (75% ukupne proizvodnje uglja i oko 50% ukupne električne energije). � Proizvodnja uglja u Srbiji: - lignit 98, 5% (najnekvalitetnija vrsta uglja) - mrki 1% i kameni 0, 2%. �Proizvodnja uglja vrši se iz rudnika uglja površinskom i podzemnom eksloatacijom. Zajedničko za rudnike je to da je oprema dosta stara i da je potrebna modernizacija. �
Bilansne rezerve uglja u Srbiji U procentima % 0, 6% 0, 4% 5% Lignit 94% Mrko - lignitski 5% 94% Mrki 0. 6% Kameni 0. 4%
NAFTA � � � Rezerve nafte i gasa u Srbiji su simbolične. U 2011. godini Srbija raspolaže dokazanim rezervama sirove nafte od oko 10, 6 miliona tona i bilansnim rezervama oko 41 milion tona. Srbija ima proizvodnju nafte, ali nedovoljno za svoje potrebe. Sopstvenom proizvodnjom zadovoljava oko 40% domaćih potreba. Najveća kompanija za eksplotaciju nafte i gasa u Srbiji je Naftna industrija Srbije - NIS, koja je trenutno transformisana u akcionarsko društvo sa 51% akcija u vlasništvu ruske kompanije Gasprom, 30% u vlasništvu države i 19% u vlasništvu građana. Svoje pogone Srbija ima u srednjem Banatu (Zrenjanin, Elemer, Kikinda). Nafta je prvi UVOZNI proizvod Srbije.
PRIRODNI GAS � � � Srbija nije bogata ni prirodnim gasom. Rezerve prirodnog gasa u Srbiji u 2011. godini bile su oko 30, 5 milijarde m 3 (svega 0, 03% svetskih rezervi gasa). Najvažnija nalazišta prirodnog gasa su u Vojvodini. Najveće podzemno skladište gasa je u Banatskom Dvoru. U Evropi se uglavnom koristi ruski gas, tako da je cela Evropa zavisna od količina zemnog gasa koji isporučuje Rusija. Srbija se takođe snabdeva ruskim gasom i to gasovodom preko Mađarske. Izgradnja deonice “Južni tok” kroz Srbiju (iz Bugarske) planira se dosta dugo. Ovo će biti vrlo značajan investicioni projekat: dužine oko 440 km i vrednosti oko 1, 3 -1, 5 milijarde EUR.
ULJNI ŠKRLJCI � � � � Naša zemlja je bogata uljnim škriljcima. Srbija raspolaže rezervama od oko 5 - 8 milijardi tona uljnih škriljaca. Preradom uljnih škriljaca moguće je dobiti naftu. Iz rezervi uljnih škriljaca kojima raspolaže Srbija, procenjeno je da se godišnje može dobiti oko 500. 000 do 600. 000 tona nafte (15% ukupne proizvodnje nafte). Zbog visoke cene nafte ovo trenutno nije isplativ posao. U Srbiji su ležišta uljnih škriljaca locirana na području Aleksinca, Vranja, Valjeva, Mionice i zapadne Morave. Najveći je Aleksinački basen u kome su smeštene rezerve od oko 2 milijarde tona (40%). U ovome može biti persfektiva Srbije.
Hidroenergetski potencijal Srbije � � � � Hidroenergija je značajan energetski izvor. Ona zavisi od protoka i pada vodotoka. Hidroelektrane na rekama: Dunav, Drina, Lim i Zapadna Morava. Hidroenergetski potencijal reka Srbije iznosi oko 25 milijardi k. Wh/god (kilovat sati godišnje). Tehnički iskoristiv potencijal je oko 20 milijardi k. Wh/god, a iskorišćeno je 10 milijardi k. Wh/god (50%). Dakle, hidroenergetski potencijal naših reka nije u dovoljnoj meri iskorišćen. Izgradnja malih hidroelektrana imaće strateški značaj u budućnosti.
Geotermalne energija u Srbiji � � � Ovo je skriveni potencijal Srbije: toplotni izvori, bušotine i toplotne pumpe. Geotermalna energija se u Srbiji veoma malo koristi, iako po geotermalnom potencijalu spada u bogatije zemlje. Veće korišćenje geotermalne energije u Srbiji značilo bi veću energetsku bezbednost i manji uvoz energenata. Najveći značaj ima korišćenje ove energije za potrebe grejanja, razvoj agri i akvakulture i razvoj banjskog zdravstvenog i rekreativnog turizma. Među našim geotermalnim područjima najviše je istražena Vojvodina, najveću temperaturu imaju vode Vranjska, Jošanička i Sijarinska Banje.
Solarna energija � � � Sunčeva energija se u Srbiji nedovoljno koristi, iako je godišnji prosek solarne energije u našoj zemlji je među najvećima u Evropi. Od velikog značaja za ekonomiju i očuvanje prirodne sredine u Srbiji je uvođenje i razvoj solarnih fotonaponskih sistema. Srbija - preko 2000 sunčanih sati godišnje (30% više od većine evropskih zemalja). Solarna energija: nedovoljno isplativa za proizvodnju struje na veliko, ali veoma povoljna za grejanje. Jug Srbije – Niš i Vranje: pogodni za postavljanje panela za akumulaciju solarne energije
Energija vetra � � � U Srbiji postoje pogodne lokacije za izgradnju vetrogeneratora. U budućnosti bi se moglo instalirati oko 1, 300 MW vetrogeneratorskih proizvodnih kapaciteta i godišnje proizvesti oko 2, 3 milijardi k. Wh električne energije. Veoma veliki investicioni projekti Oblasti pogodne za korišćenje energije vetra: 1. Istočni delovi Srbije – Stara Planina, Vlasina, Ozren, Rtanj, Deli Jovan, Crni Vrh itd. 2. Panonska nizija, severno od Dunava je takođe bogata vetrom. Ova oblast pokriva oko 2, 000 km² i naročito je pogodna za izgradnju vetrogeneratora jer je izgrađena putna infrastruktura, postoji električna mreža, blizina velikih centara potrošnje električne energije i slično.
Biomasa � � � Najveći energetski potencijal Srbije Procenjeni potencijal: oko 2, 7 miliona tena (može da zadovolji 30% energetskih potreba Srbije) Peleta i briket – ekološko gorivo (dobija se preradom piljevine i drugih ostataka) Upotreba: za proizvodnju toplotne i električne energije Ekološka proizvodnja i ekonomski isplativa
OBOJENI METALI � � Srbija raspolaže rezervama bakra koje čine oko 2% svetskih rezervi bakra. Međutim, proizvodnja bakra u Srbiji nije dovoljno iskorišćena – 37. mesto u svetu. Mineralni resursi rude bakra u Srbiji, koji iznose oko 2, 5 milijarde tona rude sa oko 10, 5 miliona tona bakra u rudi. Ovo omogućava veću proizvodnju bakra u Srbiji u budućnosti. Najveća ležišta bakra u Srbiji nalaze se na području Bora i Majdanpeka. Od obojenih metala na prostoru Srbije javljaju se i olovo i cink - ali u znato manjim količlinama od bakra i sa manjim sadržajem metala u sebi.
RUDA GVOŽĐA � � � Srbija raspolaže potencijalnim rezervama rude gvožđa, ali njih karakteriše nizak sadržaj gvožđa i zbog toga ga uvozi. Srbija nema više aktivnih rudnika gvožđa, dok su potencijalna nalazišta planine Rudnik, Kopaonik i u okolini Majdanpeka. Proizvodnja gvožđa i čelika poslednjih godina u Srbiji je, zbog svetske ekonomske krize, u padu. Najveći proizvođač čelika u Srbiji je Železera u Smederevu. Vlada Srbije je u januaru 2012. godine otkupila ovu Železaru za 1 dolar od multinacionalne kompanije US Steel. Proizvodi od gvožđa i čelika su značajni IZVOZI proizvodi Srbije.
OSTALI METALI � � Boksit - ležišta rude boksita nalaze u Zapadnoj Srbili (Aluge i dr), a prerada aluminujuma obavlja se u Sevojnu. Srebro i zlato - u Srbiji ne postoje značajna ležišta srebra i zlata u Srbiji, dok se potencijalne rezerve očekuju na Crnom Vrhu i u okolini Bora i Majdanpeku. Mangan, hrom i titan - sirovinska baza ovih ruda je takođe nepovoljna pošto registrovane potencijalne rezerve imaju mali sadržaj metala pa su ekonomski neisplative. Nikl i kobalt - u Srbiji postoje potencijalne rezerve u ležištima Ruđinci, Veluća i na Mokroj Gori, dok su sve bilansne rezerve u jedinom aktivnom nalazištu fero-nikla kod Glogovca.
- Slides: 16