Energetika i industrija Hrvatske ENERGETIKA energetiku ubrajamo u

Energetika i industrija Hrvatske

ENERGETIKA energetiku ubrajamo u sekundarne djelatnosti - fosilna goriva (nafta, ugljen i plin) zajedno s nuklearnom energijom čine neobnovljive izvore energije - novi izvori energije: hidroenergija i alternativna energija (solarna, energija vjetra, morskih mijena, geotermalna i energija biomase) one čine obnovljive izvore energije

NEOBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE 1) nafta - godišnja proizvodnja = 1 milijun tona - godišnje potrebe = 4, 5 – 5 milijuna tona - godišnji uvoz = oko 4/5 - prije domovinskog rata proizvodnja je bila veća!

Proizvodnja nafte i prirodnog plina od 1952. – 2000.

Panonski bazen Hrvatske ima oko 60 ležišta nafte npr. Donji Miholjac, Ivanić Grad, Kutina, Bjelovar, Vinkovci. . . - uvozimo iz Egipta i Angole (ulaganje u njihova istraživanja) - ostali dio uvozi se iz jugozapadne Azije - nedovoljno iskorišten potencijal Panonskog bazena - zalihe više od 13 milijuna tona = tri godine bez uvoza - upitno vlasništvo! (mađarski MOL ima upravljačka prava nad INA – om)

dvije rafinerije: 1. Rijeka (Urinj) 2. Sisak

JANAF (Jadranski naftovod): Omišalj (Krk) Sisak Mađarska i Srbija

2) prirodni plin - ekološki prihvatljiviji - nalazimo ga u blizini naftnih polja jer im je povezan nastanak - uglavnom od metana (CH₄) - veća kalorična vrijednost od nafte - nalazišta: Molve kraj Đurđevca, Našice, Koprivnica, Ivanić Grad, Kutina; sjeverni Jadran zajedno s Italijom (1999. polje Ivana) - 70% vlastita proizvodnja, a ostatak iz Rusije - proizvodnja i potrošnja uglavnom u sjevernom dijelu Hrvatske, povećat će se kad se plinovodi sagrade i u ostalim dijelovima

Proizvodnja u Hrvatskoj Nafta Prirodni plin

3) ugljen - izgaranjem se oslobađaju čađa, pepeo, sumporov dioksid. . . - ekološki najmanje prihvatljiv izvor energije - više ga ne proizvodimo (od kraja 90 – ih) - svu potrebnu količinu uvozimo - ugljenokopi: Labin i cijelo područje rijeke Raše, dalmatinsko zaleđe

4) nuklearna energija - elektrane ne zagađuju zrak, vode i tlo - problem odlaganja radioaktivnog otpada - jedina elektrana je Krško - za vrijeme Jugoslavije zajedno je gradili sa Slovenijom - imamo pravo korištenja 50 % proizvedene električne energije

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE 1) hidroenergija - 1/4 električne energije - Iskorištena polovica potencijala - Sustav HE Cetina s 5 HE = 40 % energije svih HE (najvažnija i najveća HE Zakučac nedaleko Omiša) - Drava ima 3 HE: Varaždin, Čakovec i Donja Dubrava (s pratećim akumulacijskim jezerima) - prva hidroelektrana u Europi 1895. , druga u svijetu HE Jaruga na rijeci Krki – danas u sklopu NP Krka - ostale: RHE Obrovac, HE Senj, HE Vinodol, HE Dubrovnik itd.

2) alternativna energija: - Hrvatska proizvodi oko 5 % el. en. iz alternativnih izvora a) geotermalna enerija Nalazišta: Bizovac nedaleko Osijeka, Koprivnica, JI dio Zagreba termoelektrane: Plomin u Istri, Rijeka (Urinj), Zagreb, Sisak, Osijek. . .

b) vjetroelektrane - na otocima i obali veliki potencijali za iskorištavanje vjetra - prva vjetroturbina 1988. u pulskom Uljaniku prototip za testiranje - prva VE na otoku Pagu 2004. -druga VE kraj Šibenika 2006. - daljni projekti: Pelješac, Obrovac, Senj

VE Pag VE Trtar – Krtolin (Šibenik)

Potencijalne vjetroelektrane u Hrvatskoj

c) biomasa - 15 % ukupne energije možemo dobivati iz biomase - ekološki poželjna = ima manje izgaranja i krutih čestica - rade se od ulja npr. iz uljane repice ili starog jestivog ulja koje se nakuplja u ugostiteljskim objektima i kućanstvima - pogoni za proizvodnju biodizela: Molve i Semeljci kod Đakova

INDUSTRIJA - do 1990. najvažnija gospodarska grana - danas veliki udio u BDP –u i zapošljavanju - 1/3 zaposlenih i 30 % BDP – a - 2/3 izvoza - njen razvoj presudan za gospodarstvo

- vrhunac dosegla 1987. smanjenje proizvodnje i zaposlenih - tijekom Domovinskog rata proizvodnja se prepolovila, a broj zaposlenih se smanjio za 1, 5 puta - od 1994. polako raste - 2005. porasla za 50 % u odnosu na 1994. - raste uglavnom izdavačka i tiskarska djelatnost, metalna proizvodnja, proizvodnja motornih vozila i reciklaža

- dominacija Zagreba - ostali: Istarska, Zadarska i Koprivničko – križevačka županija - najviše zaposlenih: Zagreb, Splitsko – dalmatinska, Varaždinska, Primorsko – goranska i Osječko – baranjska - najveća ulaganja: Zagreb, Istarska, Primorsko – goranska i Splitsko – dalmatinska županija - kemijska industrija u najvećim gradovima - Zagreb = Pliva - Koprivnica = Belupo - Kutina = tvornica umjetnih gnojiva

Industrijske regije Hrvatske

ENERGETIKA I INDUSTRIJA HRVATSKE • energetika - potiče se korištenje obnovljivih izvora energije - Hrvatska velik dio energije uvozi - neobnovljivi izvori energije: ugljen, nafta, plin, nuklearna (atomska) energija - obnovljivi izvori energije: hidroenergija (iskorišteno 58% potencijala; trećina proizvodnje električne energije) - alternativni izvori energije (oko 5%): solarna, geotermalna energija, energija vjetra i biomase (ekološki prihvatljiviji oblici energije)

• industrija - najveći udio u zapošljavanju i bruto nacionalnom proizvodu - spori oporavak zbog tranzicije i razaranja tijekom agresije na Hrvatsku - industrijske grane s najvećom proizvodnošću i zaposlenošću: izdavačka i tiskarska djelatnost, proizvodnja raznih motornih vozila i ostalih prijevoznih sredstava, reciklaža i metalna proizvodnja - najrazvijenija industrijska područja: Grad Zagreb, Istarska, Zadarska, Koprivničko-križevačka i Zagrebačka županija