ene i dostupnost ekonomskih mogunosti u Srbiji Jelena
Žene i dostupnost ekonomskih mogućnosti u Srbiji Jelena Žarković-Rakić Marko Vladisavljević Fondacija za razvoj ekonomske nauke, Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu
Žene i dostupnost ekonomskih mogućnosti u Srbiji • Cilj istraživanja: • Da se utvrde faktori koji utiču na ekonomske mogućnosti žena u Srbiji kroz ispitivanje: ü dostupnosti obrazovnim i zdravstvenim uslugama, ü mogućnostima za pristup tržištu rada • Izveštaj ukazuje i na neophodne promene u politikama i programima koji bi trebalo da podstaknu učešće žena na tržištu rada i doprinesu rastu ukupne produktivnosti privrede • Podaci koje smo koristili: Anketa o radnoj snazi (20082014) i Anketa o prihodima i uslovima života, 2013
Obrazovanje: glavni nalazi • Ne postoje značajne razlike između žena i muškaraca u učešću u procesu obrazovanja • Oba pola, u proseku, imaju isti nivo dostignutog obrazovanja • Veće učešće žena sa niskim nivoom obrazovanja (osnovna škola ili niže) - Karakteristično za stariju uzrasnu grupu (55 -64), u ruralnim područjima, većina radi u poljoprivredi ili je ekonomski neaktivna. - Trendovi sugerišu da se ovaj jaz smanjiti.
Obrazovanje: glavni nalazi • Veće učešće žena sa višom školom ili fakultetom - Kod srednje uzrasne grupe (25 -54), kod zaposlenih i nezaposlenih. - Ovaj jaz se povećava u korist žena. • Posmatrano po polu, nema razlika u broju učenika i studenata • Žene u manjem broju ranije napuštaju proces obrazovanja u odnosu na muškarce • Siromašni imaju značajno nižu stručnu spremu i češće napuštaju školovanje, ali rodne razlike između njih su slične onima u opštoj populaciji
Zdravlje: glavni nalazi • Žene imaju veće učešće hroničnih bolesti i zdravstvenih problema i češće ocenjuju svoje zdravlje kao loše • Žene i muškarci imaju ujednačen pristup medicinskim uslugama – Niži pristup medicinskim uslugama kod siromašnih (i kod populacije koja spada u donjih 40% populacije rangirane prema dohotku) – Kao glavni razlog za neodlazak kod doktora (ili zubara) najčešće se navodi nedostatak sredstava, i to je nešto češći razlog kod žena nego kod muškaraca.
Tržište rada: glavni nalazi • Kada su na tržištu rada, žene sa istim karakteristikama kao muškarci imaju podjednake šanse da budu zaposlene – Viša nezaposlenost žena može da se objasni razlikama u karakteristikama na tržištu rada (veće radno iskustvo muškaraca) • Žene se suočavaju sa barijerama prilikom ulaska na tržište rada, što rezultira u njihovoj nižoj zaposlenosti – Razlike su najizraženije kod starije uzrasne grupe (55 - 64), od onih sa niskim obrazovanjem i u ruralnim naseljima – Niža aktivnost žena povezana je sa brigom o deci i rodnim ulogama, ali i većim efektima primanja socijalnih transfera i penzija u domaćinstvu na aktivnost – Visoko obrazovanje je značajniji faktor aktivacije za žene nego za muškarce
• Jaz u stopama zaposlenosti žena i muškaraca veliki, ali se smanjuje
Razlike u kvalitetu zaposlenosti • U sektoru industrije i usluga, žene u većem broju imaju kvalitetnije i sigurnije poslove: češće rade kao zaposlene za platu i na neodređeno vreme • Ipak, žene su ređe na rukovodećim funkcijama i imaju 14% nižu zaradu u odnosu na muškarce • Žene su u nepovoljnijem položaju u sektoru poljoprivrede gde veliki broj radi kao pomažući članovi porodice – Rade bez zarade i bez socijalnog osiguranja – Jedan od uzroka slabije pokrivenosti žena penzijama (20, 7 % naspram 6, 7% kod muškaraca) – Često prenose vlasništvo nad zemljom na muškarce, što ih stavlja u nepovoljniju poziiju (UNDP, 2008)
Regulatorni okvir i ravnopravnost polova • Uticaj procesa pristupanja Evropskoj uniji na stvaranje regulatornog okvira u oblasti rodne ravnopravnosti Transpozicija EU zakonodvstva iz oblasti rodne ravnopravnosti u nacionalni zakonski okvir Uspostavljanje nacionalnih institucija za unapređenje rodne ravnopravnosti Zakon o jednakosti polova (2009) Zakon o zabrani diskriminacije (2009) Porodični zakon (2011) Zakon o radu (2014) Koordinaciono telo za rodnu ravnopravnost Savet za rodnu ravnopravnost Skupštinski Odbor za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova Poverenik za zastitu ravnopravnosti Zamenik zaštitnika građana za rodnu ravnopravnmost Pozitivan uticaj na mobilizaciju ženskog EU podstiče stvaranje i razvoj vladinih i pokreta nevladinih organizacija koje se bave pitanjima ravnopravnosti polova
Regulatorni okvir i ravnopravnost polova • Izveštaj Evropske komisije o napretku Srbije (2014, 2015): • „Neophodna je puna primena postojećeg regulatornog okvira koji bi trebalo da osigura ravnopravnost polova“ • „Potrebno je obezbediti adekvatne resurse i bolju koordinaciju institucija koje promovišu jednakost polova“
Institucije tržišta rada 1. Zaposlenost sa delimičnim radnim vremenom 2. Usklađivanje porodičnih i poslovnih obaveza 3. Programi i mere aktivne politike zapošljavanja
1. Zaposlenost sa delimičnim radnim vremenom • U Srbiji 11, 8% žena obavlja rad sa delimičnim radnim vremenom, dok u EU čak 32. 8% (ARS) • Razlozi za nisko učešće: • Minimalna osnovica za obračun doprinosa za socijalno osiguranje • Način na koji su dizajnirane dve glavne socijalne naknade: novčana socijalna pomoć i dečiji dodatak Ukupni dohodak nakon pronalaženja zaposlenja Novčana socijalna pomoć Dečiji dodatak Ukupni neradni dohodak (1+2) 1 14, 592 2 2 X 3, 371= 6, 742 3 21, 234 4 21, 234 Samohrani roditelj sa jednim detetom 11, 856 3, 371 15, 227 Porodica sa dvoje dece 15, 960 2 X 2, 600=5, 200 21. 160 21, 160 Porodica jednim detetom 15, 960 5, 200 21, 160 24, 200 Samohrani roditelj sa dvoje dece sa
2. Usklađivanje porodičnih i poslovnih obaveza • Porodiljsko odsustvo je izdašno • Novi Zakon o radu nudi veću zaštitu trudnica, međutim, potrebna je njegova puna primena u praksi kako bi se trudnice i porodilje zaštitile od otpuštanja (EK, 2015) • Boravak dece u vrtićima je je daleko ispod tzv. Barselona ciljeva. Istovremeno, gotovo cela neaktivna populacija, koja kao razlog neaktivnosti navodi brigu za decu ili starije članove porodice, sastoji se od žena
Programi i mere aktivne politike zapošljavanja • Nacionalni akcioni plan zapošljavanja za 2016. postavlja zaposlenost žena kao jedan od prioriteta • Žene su većina među korisnicima aktivnih mera koje povećavaju šanse za pronalaženje posla, kao što su: klubovi za traženje posla, treninzi samo-efikasnosti, program stručne prakse • S druge strane, poslodavci koji koriste subvencije za zapošljavanje zapošljavaju više muškaraca. Takođe, manje žena uspeva da dobije subvencije za samo-zapošljavanje • Iako su rađene brojne evaluacije aktivnih mera, ne postoje dokazi koje mere daju bolje efekte na zapošljavanje žena
Preporuke • Neophodna je puna primena postojećeg regulatornog okvira koji bi trebalo da osigura ravnopravnost polova • Potrebno je raditi na usvajanju mera i politika koje podstiču aktivnost žena koje imaju nizak kapacitet zarađivanja (nisko obrazovanje i malo, ili nikakvo radno iskustvo): ü Poreske i socijalne politike ü Kapaciteti predškolskih ustanova i vrtića • Evaluacija mera aktivne politike zapošljavanja sa fokusom na rodnoj perspektivi • Promovisanje ženskog liderstva u politici i privredi kako bi se podstakla promena stavova u pogledu većeg učešća žena u svim sferama života
- Slides: 15